Poljoprivreda u Hrvatskoj pred velikim izazovima, kao i cjelokupna europska poljoprivreda

Poljoprivreda u Hrvatskoj suočava se s nizom izazova i prilika koje oblikuju taj važan sektor gospodarstva. Unatoč bogatoj tradiciji i povoljnim klimatskim uvjetima, poljoprivredna proizvodnja se u Hrvatskoj suočava s padom te mnogim preprekama koje ometaju njezin rast i konkurentnost na međunarodnim tržištima. S druge strane, potencijal za izvoz i regionalni sajmovi, poput Sajma u Gudovcu, nude prilike za oporavak i daljnji razvoj, posebice ekološki i tehnološki razvoj.

Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj bilježi trend smanjenja, koji je prisutan već nekoliko desetljeća. Glavni uzroci tog trenda su složeni i uključuju niz strukturnih, ekonomskih i društvenih čimbenika.

Jedan od najvećih izazova s kojima se suočava poljoprivreda u Hrvatskoj je fragmentacija poljoprivrednih zemljišta. Većina poljoprivrednih zemljišta je podijeljena na male parcele, koje su često nepovezane i nepraktične za učinkovitu obradu. Takvo stanje otežava modernizaciju i uvođenje suvremenih tehnologija koje bi mogle povećati produktivnost. Ipak, okrupnjavanje se nastavlja, i na svakom području već postoji više poljoprivrednika koji obrađuju stotinu i više hektara zemljišta godišnje. No, s druge strane, okrupnjavanje je izazvalo niz propadanja malih poljoprivrednika, kojima više nije profitabilno proizvoditi i nadmetati se cjenovno s velikima.

Niska cijena poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu, konkurencija uvoznim proizvodima i nestabilnost tržišta dodatno kompliciraju stanje. Poljoprivrednici se često suočavaju s problemima prodaje svojih proizvoda po konkurentnim cijenama, što utječe na njihovu profitabilnost i održivost.

Drugi značajan izazov je nedostatak investicija u poljoprivredni sektor. Poljoprivrednici često nemaju dovoljno financijskih sredstava za nabavu suvremene opreme, sjemena, gnojiva i drugih inputa koji su potrebni za povećanje proizvodnje. Osim toga, pristup kreditima je ograničen zbog visokih kamatnih stopa i nedostatka jamstava.

Klimatske promjene također imaju veliki utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Ove godine dogodio se najtopliji ožujak u povijesti mjerenja temperature, što nagoviješta nužne promijene u načinu poljoprivrede, kao i izboru kultura za sadnju. Nepravilnosti u vremenskim uvjetima, poput suša, poplava, tuče i ekstremnih temperatura, negativno utječu na prinose i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda, a poljoprivrednici često nemaju odgovarajuće mehanizme za prilagodbu takvim promjenama, što dodatno povećava rizik i nesigurnost.

Demografski problemi, kao što su starenje seoskog stanovništva i migracije mladih u gradske sredine ili inozemstvo, također doprinose smanjenju poljoprivredne proizvodnje, a upravo je najveći odljev stanovništva Hrvatske zabilježen iz tradicionalno poljoprivrednih dijelova zemlje. Mladi ljudi sve manje vide poljoprivredu kao atraktivnu i perspektivnu karijeru, što izaziva manjak radne snage te gubitak znanja i vještina potrebnih za održavanje i razvoj poljoprivrednih gospodarstava.

Kompleksna birokracija i regulative dodatno otežavaju poslovanje poljoprivrednicima. Dugotrajni i često nejasni administrativni postupci za dobivanje dozvola, subvencija i drugih oblika podrške obeshrabruju poljoprivrednike i usporavaju procese modernizacije i razvoja.

Nagli padovi poljoprivredne aktivnosti i velika propast malih poljoprivrednika odrazili su se i na Europsku uniju u cjelini, te je na ovogodišnjem Vijeću ministara najavljen birokratski rez. Prema novom planu, male poljoprivrednike, čiji OPG-ovi (Obiteljska poljoprivredna gospodarstva) ne prelaze veličinu veću od deset hektara zemljišta, više se ne bi niti nadziralo, niti kažnjavalo. No hoće li to biti prekasno? Mnogi analitičari kažu da je šteta već učinjena, budući da se u “prazne štale rijetko vraća stoka”.

Velika šansa za izvoz, ali još uvijek samo potencijalna

Hrvatska ima značajan potencijal za izvoz poljoprivrednih proizvoda na strana tržišta, ali taj potencijal ostaje velikim dijelom neiskorišten. Postoji nekoliko ključnih razloga zašto je to tako, uključujući nedostatak konkurentnosti, nedovoljnu promociju, te regulatorne i logističke prepreke.

Bogata i raznolika poljoprivredna proizvodnja uključuje visokokvalitetne proizvode poput vina, maslinovog ulja, meda, voća i povrća. Osim toga, zemlja ima povoljan zemljopisni položaj, što olakšava pristup tržištima EU i šire. Kvaliteta i autentičnost hrvatskih proizvoda mogli bi biti značajna konkurentska prednost na globalnom tržištu.

Mnogi autohtoni poljoprivredni proizvodi već su zaštićeni na razini EU.
“Istarski med” / “Istrski med“ je dobio europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 5. srpnja 2024. godine. Time je taj naziv proizvoda upisan u registar oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode, te je zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti, koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Postupak zaštite naziva “Istarski med” / “Istrski med” započeo je u kolovozu 2017. godine, a riječ je o zajedničkoj zaštiti naziva koji su pokrenule hrvatska Udruga pčelara Lipa i slovensko Obalno čebelarsko društvo Koper, koji su nadležnim Ministarstvima podnijeli zajednički zahtjev za zaštitu oznake izvornosti za naziv “Istarski med” / “Istrski med”.

“Istarski med” / “Istrski med” obuhvaća med od bagrema, kadulje, kestena, lipe, vriska, cvjetni med i med od bjelogorične medljike. Različitost i bogatstvo florističkog sastava Istre izravno utječu na posebnost tog meda, koja se očituje u njegovim specifičnim okusima i mirisima. Kombinacija udjela zastupljene peludi u pojedinim vrstama meda daje tom medu posebna organoleptička svojstva, a posebnim svojstvima tog meda doprinose i istarski pčelari koji su kroz vrijeme upoznali botanički sastav i klimatske značajke pojedinih mikropodručja, što im omogućuje još bolje praćenje fenofaza određenih medonosnih biljaka. Posebnost proizvodnog područja, višegodišnje iskustvo pčelara i tradicija proizvodnje koja seže u početak prošlog stoljeća i koja se prenosi s naraštaja na naraštaj, u konačnici čine njihov med prepoznatljivim među potrošačima.

“Vrbovečka pera” je potkraj lipnja također dobila europsku oznaku zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Posebnost “Vrbovečke pere” leži u tome što se priprema od dizanog tijesta, a nadjev isključivo od tradicionalnih sastojaka: svježeg kravljeg sira i vrhnja koji su proizvedeni na tradicionalan način, jaja i soli s dodatkom kukuruznog brašna ili kukuruzne krupice.

U travnju ove godine je i “Ludbreški hren” dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Republika Hrvatska za sada ima pedeset proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, te se vode u registru za poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Uz sada registrirani naziv “Istarski med”, “Ludbreški hren” i “Vrbovečku peru”, prije su registrirani i nazivi proizvoda: Samoborski bermet, Krčki pršut, Ekstradjevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički zeljanik, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen, Međimursko meso ’z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli, Meso istarskog goveda boškarina, Samoborska češnjovka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica, Komiški rogač, Novigradska dagnja, Varaždinsko bučino ulje, Meso turopoljske svinje i Meso crne slavonske svinje.

No Hrvatska ne iskorištava svoj izvozni potencijal, a razloga za nedostatak konkurentnosti je više. Troškovi proizvodnje su visoki, a produktivnost niska u usporedbi s drugim zemljama. Tako je, primjerice, kvalitetno hrvatsko maslinovo ulje skuplje za više od četrdeset posto nego iz konkurentskih europskih proizvođača, poput Italije, Grčke ili Španjolske. Nedovoljna ulaganja u tehnologiju, inovacije i modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava dodatno smanjuju konkurentnost, pogotovo na međunarodnom tržištu.

Promidžba hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na međunarodnom tržištu je također nedovoljna, a poljoprivredna gospodarstva često nemaju dovoljno resursa i znanja za učinkovitu promidžbu svojih proizvoda. Nedostatak bolje koordinacije između državnih institucija i privatnog sektora u promidžbi preko granica također doprinosi niskoj prepoznatljivosti i potražnji.

Regulatorne prepreke, uključujući složene procedure za izvoz i nedostatak usklađivanja s međunarodnim standardima dodatno otežavaju izvoz. Logistički problemi, poput neadekvatne infrastrukture i visokih troškova transporta, također predstavljaju značajne izazove. Poljoprivrednici često nemaju odgovarajući pristup skladištima, hladnjačama i drugim potrebnim logističkim kapacitetima, što otežava održavanje kvalitete proizvoda tijekom transporta. Posljednjih godina se zato pristupilo gradnji hladnjača, za što su osigurana i europska sredstva.

Nedostatak jasne strategije za razvoj i potporu izvozu poljoprivrednih proizvoda također je značajan problem. U 2022. godini donesena je “Strategija poljoprivrede do 2030. godine”, no pozitivni pokazatelji napretka i dalje se ne ostvaruju. Državne politike “na terenu” često nisu dovoljno usmjerene na poticanje izvoza, a poljoprivrednici za to nemaju široku podršku u obliku subvencija, edukacija i savjetodavnih usluga.

O nekoj izvoznoj politici teško je i razmišljati nakon što su 2023. godine izišli statistički podaci o tome da poljoprivredna proizvodnja hrane ne pokriva niti polovinu domaćih potreba. Otkako je država ušla u Europsku uniju, obujam proizvodnje u poljoprivredi smanjen je za petnaest posto, a u stočarstvu za dvadeset i tri posto, a ti se negativni trendovi ne zaustavljaju.

Veliki problemi sa svinjskom kugom

Godina 2023. je za poljoprivrednike bila puna izazova, a glavni problem bila je afrička svinjska kuga (ASK), zbog koje su eutanazirane tisuće svinja u Hrvatskoj. Osim s kugom, poljoprivrednici su se borili i s nepogodnim vremenskim uvjetima te rastom troškova proizvodnje.

Vlada je u rujnu prošle godine donijela mjere pomoći poljoprivrednicima, i interventnu mjeru za pomoć zbog ublažavanja posljedica epidemije uzrokovane ASK-om, te je za to odvojeno 4,5 milijuna eura.

“Pozdravljam odluku Vlade, svinjogojci su u teškom i delikatnom trenutku. Pogotovo svinjogojci Vukovarsko-srijemske županije. Moja proizvodnja je na području Osječko-baranjske županije, ali virus, nažalost, ne poznaje granice županija. Vlada je pokazala osjetljivost na trenutačan problem, a u budućnosti bi trebalo osmisliti jasnu strategiju, mislim da već to imaju u vidu, kako revitalizirati svinjogojstvo na tom području kad bolest stane.” — komentirao je tada situaciju Goran Jančo, predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije.

U listopadu je potom Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo da se afrička svinjska kuga proširila i na Osječko-baranjsku županiju, na ukupno tri objekta u naseljima Mrzović, Vrbica i Semeljci u općini Semeljci. Osječko-baranjska županija ima najveću proizvodnju svinja u Hrvatskoj pa je širenje bolesti u toj županiji izazvalo veliku zabrinutost kod svinjogojaca. No, nije bilo neočekivano, jer se tada u Vukovarsko-srijemskoj županiji bolest već proširila u mnogim mjestima.

Predsjednik Središnjeg saveza udruge uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) Damir Jagić smatra da ljudi nisu bili dovoljno oprezni i da se trebalo puno prije reagirati s eutanazijom kako ne bi došlo do velikog širenja bolesti.

“Oni koji imaju jednu ili dvije svinje jako neozbiljno sve shvaćaju i zanemaruju kad su svinje bolesne. Tamo gdje se bolest pojavi, treba sve maknuti u području od deset kilometara. U Vukovarsko-srijemskoj županiji je to već odavno trebalo očistiti.” — rekao je.

Ministarstvo poljoprivrede je nastavilo davati pomoć onima koji su ostali bez svinja zbog širenja bolesti, a nastavili su i inzistirati na strogom provođenju mjera.

“Stručnjaci su prilično jednoglasno potvrdili sve mjere koje se provode. U Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je epidemija najraširenija, bilježimo stagnaciju, i to se vidi po svim informacijama iz tjedna u tjedan. Pokazalo se da su mjere koje se provode u suzbijanju afričke svinjske kuge učinkovite.” — rekla je u listopadu ministrica poljoprivrede Marija Vučković, nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem, članovima Vlade i predstavnicima nadležnih institucija.

No širenje bolesti, gubitak zarade i približavanje razdoblja svinjokolje izazvali su nemir kod uzgajivača svinja. Odlučili su izaći na ulice i tražiti da se dopusti svinjokolja. Glavni zahtjevi odnosili su se na zabranu eutanazije i omogućavanje prometa zdravih svinja. Prosvjed je trajao šesnaest dana, a završio je početkom prosinca.

Iz Ministarstva su izvijestili da je svinjokolja dopuštena od 21. prosinca. Novom odredbom dopušta se mogućnost klanja svinja za vlastite potrebe, ali obvezno je da životinje prethodno pregleda veterinar.

Pojava bolesti utjecala je i na veliki rast cijena svinjetine. Domaća proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj u stalnom je padu, a Jagić je u srpnju objasnio da se to dogodilo jer je Hrvatska računala s kupnjom viška europske svinjetine.

Ministarstvo poljoprivrede je početkom prosinca u e-savjetovanje uputilo izmjene dvaju programa kojima je osigurano dodatnih 7,5 milijuna eura potpore zbog pojave afričke svinjske kuge (ASK). Do studenog 2023. je eutanazirano oko 25.500 svinja na 1.087 gospodarstava. Prema podacima ministarstva, preventivno je usmrćeno 2,5 posto ukupne populacije. No pad ukupne populacije zbog sve manje proizvodnje puno je veći od toga.

Svinjska kuga pojavila se ponovno i u drugoj polovici 2024. godine, kad je u srpnju potvrđena na jednom obiteljskom gospodarstvu u Gradištu kod Županje. No, nažalost, očito da je bolest i njezina raširenost postala regionalni problem.

Nakon tjedan dana od ponovnog izbijanja u Hrvatskoj, zbog izbijanja ASK na području Bosne i Hercegovine blizu granice s Hrvatskom, Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo da je rješenjem odredilo zone ograničavanja na nekim područjima u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ministarstvo je u priopćenju izvijestilo da je zaprimilo službenu obavijest nadležnog veterinarskog tijela BiH o potvrdi ASK u držanih (domaćih) svinja na području naselja Vinjani (objekt s ukupno trideset svinja držanih na otvorenom) i Broćanac (objekt s ukupno deset svinja) u općini Posušje. Bolest je u uzgojima na području BiH potvrđena 18. srpnja 2024. godine, a lokacija potvrđene ASK u naselju Vinjani nalazi se 871 metar od granice s Hrvatskom.

U skladu s odredbama Zakona o zdravlju životinja, pri pojavi bolesti kategorije A (ASK), nadležno tijelo dužno je odrediti područje zaštite i područje nadziranja u krugu od tri i deset kilometara od lokacije potvrđenog izbijanja bolesti i na području Hrvatske. Tako je zona zaštite određena za područje Imotskog.

Zona nadziranja određena je za grad Imotski — naselja Donji Vinjani, Glavina Donja, Glavina Gornja, Imotski i Medvidovića Draga; općinu Podbablje — naselja Grubine, Hršćevani i Kamenmost; općinu Proložac — naselja Donji Proložac, Gornji Proložac, Postranje, Ričice i Šumet; te općinu Zmijavci — naselje Zmijavci, izvijestili su iz Ministarstva.

Ministarstvo je pozvalo sve subjekte koji drže svinje na pojačani oprez te obvezu da svaku sumnju na bolest životinje žurno i bez odgađanja prijave nadležnom veterinaru. Također, pozvalo je sve dionike na dosljednu primjenu svih propisanih biosigurnosnih mjera kako bi se širenje opasne bolesti na uzgoje domaćih svinja i u populaciju divljih svinja svelo na najmanju moguću mjeru.

ASK se lako prenosi svježim mesom i proizvodima od mesa svinja, pa su iz Ministarstva apelirali i na građane da svinjsko meso kupuju na za to registriranim i odobrenim objektima.

Oštro smanjenje broja svinja; loša godina i za mljekare, pčelare…

U 2024. godini stigli su i podaci koji pokazuju kako je 2023. godine broj stoke u EU-u bio je manji nego godinu ranije.

Prema podacima Eurostata, u usporedbi s 2022. godinom populacija svinja i goveda smanjena je za jedan posto, dok je broj ovaca smanjen za tri posto, a koza za pet posto. Godine 2023. EU je imala 133 milijuna svinja, 74 milijuna goveda, 58 milijuna ovaca i 11 milijuna koza.

Dok su promjene na razini EU-a u populaciji svinja i goveda 2023. u usporedbi s 2022. bile relativno skromne, među zemljama EU-a došlo je do različitih kretanja.

Hrvatska i Irska zabilježile su oštro smanjenje populacije svinja (minus deset posto u usporedbi s 2022.), dok su Bugarska i Malta zabilježile još oštriji porast (obje plus dvadeset i jedan posto). Latvija je zabilježila najveći pad svoje populacije goveda 2023. (pad od šest posto u odnosu na 2022.), a slijede Litva, Estonija, Portugal, Finska i Mađarska (sve su pale oko tri posto). Cipar je jedina zemlja sa skromnim porastom (plus jedan posto), dok je populacija goveda na Malti, u Poljskoj i Irskoj ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na razinu iz 2022. godine.

Osim svinjogojaca, 2023. godina bila je loša i za pčelare i mljekare. Pčelarima je isplaćena potpora u ukupnoj vrijednosti od 140.530 eura, a taj novac bi im trebao nadoknaditi zaradu koju su izgubili zbog pomora milijuna pčela, najviše zbog nedopuštene i nepropisne upotrebe pesticida. Pravo na potporu ostvarila su dvadeset i tri korisnika s područja Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

U problemima su bili i mljekari, kojih je u Hrvatskoj također sve manje. U kolovozu 2022. godine bilo je 3.141 isporučitelja mlijeka, a u istom mjesecu 2023. godine taj broj se smanjio na 2.720 — podaci su Odbora za mljekarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK).

Do rujna 2022. isporučeno je 310.965.406 kilograma mlijeka, a do istog mjeseca 2023. isporučeno je 289.170.731 kilograma, što govori o tempu pada samo u jednoj godini. Inflacija je utjecala i na cijenu žitarica, umjetnog gnojiva, goriva i ostalog repromaterijala koji koriste uzgajivači stoke, što je dodatno utjecalo na odustajanje mnogih.

O padu poljoprivredne proizvodnje govore najnoviji podaci, kako je u 2024. godini zasijano puno manje pšenice, dok je ostalih glavnih kultura zasijano samo neznatno više. Statistički podaci o ranim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod šećernom repom, sojom, suncokretom i kukuruzom, dok je istodobno znatno smanjena sjetva pšenice.

Pšenice je zasijano na 141 tisuću hektara, odnosno 17,5 posto ili trideset tisuća hektara manje nego u 2023. godini, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva u 2024. godini, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). S druge strane, povećane su površine pod kukuruzom za 2,2 posto u odnosu na godinu ranije, na ukupno 275 tisuća hektara.

Povećane su i površine pod sojom na osamdeset i pet tisuća hektara, što je rast od 10,4 posto, kao i površine pod uljanom repicom na šesnaest tisuća hektara, povećanje od 6,7 posto. Oko šezdeset i dvije tisuće hektara površina je pod suncokretom, što je povećanje od 3,3 posto u odnosu na godinu ranije, a jedanaest tisuća hektara pod šećernom repom, što je rast od 37,5 posto budući da je lani tom kulturom bilo zasijano osam tisuća hektara. To je jedino značajno povećanje.

Krumpira je posađeno na sedam tisuća hektara, što je identično lanjskim podacima. Podaci o ranim procjenama o zasijanim površinama za važnije ratarske usjeve odnose se na stanje 1. lipnja, a ti su podaci prve informacije koje objavljuje DZS o stanju zasijanih površina na kraju proljetne sjetve. Ti prvi podaci govore zbirno u najmanju ruku o stagnaciji, ako ne i o padu ratarske proizvodnje u ovoj godini, što će se znati tek nakon prikupljanja cjelogodišnjih podataka.

Potreban strategijski oporavak svih dijelova poljoprivrede: Strani radnici također moguće rješenje

U Hrvatskoj je nastavljen višegodišnji trend smanjenja ukupnog broja muznih krava, svinja, ovaca i koza, što potvrđuje podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupan broj goveda u 2023. u usporedbi s 2022. smanjen je za 1,7 posto, pri čemu se najviše nastavlja trend smanjenja ukupnog broja muznih krava, pa je taj broj u promatranoj godini u usporedbi s godinom prije manji za 10,1 posto, dok je broj ostalih krava u porastu za 1,7 posto.

U ovčarstvu je u 2023. u odnosu na godinu ranije vidljivo smanjenje ukupnog broja grla za 14,2 posto, sa 643 tisuće na 552 tisuće grla, uz istodobno smanjenje broja muznih ovaca za 11,2 posto. Broj koza manji je za jedanaest posto, s 82 tisuće na 73 tisuće grla, a ukupan broj svinja za 9,7 posto, s 945 tisuća na 853 tisuće grla. U usporedbi s 2022. ukupan broj peradi manji je za 1,6 posto, odnosno zabilježen je pad s 10.918.000 na 10.744.000 peradi, uz povećanje broja kokoši za 2,8 posto.

“Svi ti podaci iznimno su zabrinjavajući i pokazuju da Hrvatska ne vodi dobru poljoprivrednu politiku te da nikako ne uspijeva zaustaviti neprestano urušavanje stočarskog sektora, unatoč brojnim mjerama i potporama. Stočarstvo je sektor koji je iznimno težak, a EU je usvajanjem svoje nove Zajedničke poljoprivredne politike prošle godine, pred cijelu poljoprivredu, a posebice pred stočarski sektor, stavila brojna nova zelena pravila i ograničenja, koja sve starija populacija poljoprivrednika u EU ne može ispuniti i odustaje od poljoprivrede, a posebice stočarstva. Upravo zbog tih novih pravila, mnogobrojnih ograničenja i sve manjeg dohotka su i bili prosvjedi poljoprivrednika diljem EU tijekom ove zime.” — komentirao je podatke za web portal Financije.hr Miroslav Kuskunović, konzultant u poljoprivredi i cjelokupnom agrobiznisu.

Podaci Eurostata pokazuju da EU i dalje ima značajnu populaciju stoke, ali se i ona smanjuje. U studenom/prosincu 2022. bilo je 134 milijuna svinja, što je pet posto manje u usporedbi s 2021., 75 milijuna goveda, odnosno jedan posto manje, 59 milijuna ovaca s dva posto manje, i jedanaest milijuna koza, manje za tri posto, i tako dalje. Tijekom prošlog desetljeća populacija stoke se smanjila za sve vrste. Najveći je pad zabilježen kod koza, za devet indeksnih bodova u 2022. u odnosu na 2012. godinu.

Sve do 2020. populacija svinja bila je iznimka od takvog trenda. Međutim, od tada je sustigla ostale vrste, uz značajan pad u svakoj od posljednje dvije godine. Iako EU ima primjetan pad broja stoke, većina EU država, posebice onih jakih agrarnih država, i dalje ostvaruje velike viškove u proizvodnji mlijeka ili mesa, za razliku od Hrvatske koja je u tim proizvodnjama pala čak i ispod pedeset posto svojih potreba, zbog čega je postala jako ovisna o uvozu mlijeka i mesa.

“Ovaj trend koji već dugo godina traje u cijeloj EU još se drastičnije odražava u Hrvatskoj, posebice u proizvodnji mlijeka. Stopa samodostatnosti pokazuje u kojoj mjeri domaća proizvodnja pokriva sve potrebe, odnosno domaću potrošnju — ukupnu potrošnju za ljude, životinje i industriju. Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje tek dio godišnje potrebe za mlijekom i mliječnim prerađevinama. Dok smo, primjerice, 2010. godine bili na 86 posto samodostatnosti, to je u 2021. godini palo na tek 55 posto. Hrvatska je 2012. godine imala 14.874 proizvođača kravljeg mlijeka, a njihov se broj smanjivao, i prošle smo godine pali na tek 3.480 proizvođača mlijeka. Proizvodnja je pala sa 602 milijuna kilograma, koliko smo imali 2012., na tek 405 milijuna kilograma u prošloj godini. Kad je riječ o broju stoke, podaci govore da smo 2012. godine imali 178.004 mliječnih i kombiniranih pasmina krava, a to je također palo na 120.330 u prošloj godini.” — opisao je Kuskunović razmjere pada u desetogodišnjem razdoblju.

Spomenuta usvojena Strategija prema planu, da bi postigla cilj koji je zacrtan, a to je povratak na proizvodnju iz 2012., trebala bi investirati do 2030. godine gotovo sedamsto milijuna eura u poljoprivredu. Od toga najviše u povećanje grla u proizvodnji mlijeka — čak 415 milijuna eura, povećanje produktivnosti od oko 170 milijuna eura, dok bi se u osiguravanje preradbenih kapaciteta trebalo uložiti više od 106 milijuna eura. Puno je stručnjaka koji su skeptični, unatoč optimističnim najavama, a razlog za to je što Hrvatska ima mnogo starije populacije koja se bavi poljoprivredom, i rijetko koji se mladi poljoprivrednik odlučuju za taj težak sektor proizvodnje.

“Poznata je izreka u narodu da kad se štala jedno isprazni, teško da će se u nju ponovo vratiti stoka. A mi smo upravo to učinili: godinama smo puštali da stočarski sektor propada. Kad je riječ o broju svinja, i tu je stanje sve alarmantnije. Hrvatska proizvodnja svinja u prošloj godini, do pojave afričke svinjske kuge (ASK), padala je po stopi od oko devet posto godišnje. No stvarni pad prouzročen pojavom ASK-a, koji drastično mijenja hrvatsko svinjogojstvo, u ovoj godini je sigurno puno veći.” — najavio je ovogodišnju prognozu.

EU smanjuje poljoprivrednu proizvodnju zbog ekoloških i dobrobiti životinja te gospodarskih razloga. Zemlje unutar EU-a polako će proizvodnju svesti u okvire svojih potreba. Najveći proizvođač svinja, koji je imao 120 posto samodostatnosti u svinjogojstvu, ove će godine biti na 110 posto, a do 2025. godine proizvodnja će se spustiti na 95 posto potreba. Cijena svinjskog mesa u Europi rast će i do pedeset posto, predvidjelo je europsko udruženje Copa Cogeca. Tijekom godina EU je donosio zakone i regulirao industriju, i korak po korak, propis po propis, satkan je pravni okvir koji sputava konkurentnost europskog svinjogojstva u svijetu. Zakoni o zaštiti okoliša, svi propisi o dobrobiti životinja (važni i svakako potrebni, ali u mnogim slučajevima ekskluzivni samo za Europu) stvaraju dodatne troškove, koji ograničavaju konkurentnost u globaliziranom svijetu. Prognoza je da će EU u nekoliko godina doći do samodostatnosti od 95 posto te se tu i dugoročno održati, jer će takva tržišna pozicija proizvođačima svinja osigurati cijene koje će moći pokriti te više troškove proizvodnje.

Reorganizacija europske proizvodnje svinja tako se nastavlja, a krajolik i scenariji stalno se mijenjaju. U 2022. EU je imao šest posto manju proizvodnju svinja nego u 2021., a u prošloj godini do lipnja pad je iznosio 8,5 posto. Hrvatska proizvodnja svinja trenutno zadovoljava pedeset posto potreba, dok se ostalo uvozi.

Problemi koje imaju stočari i proizvođači svinja odražavaju se i kod ovaca i koza, kod kojih je pad također vidljiv, makar ne tako drastičan. Treba posebno naglasiti da većina stočara i proizvođača svinja ima problem nedostatka poljoprivrednog zemljišta, a kad moraju kupovati skupu stočnu hranu i ne mogu proizvoditi svoju, što je veliki problem od pojave pandemije koronavirusa, ne pokrivaju svoje troškove i zatvaraju farme. Ono što zabrinjava je i negativan trend u proizvodnji peradi, jer je taj sektor do sada jedini pokazivao otpornost i uspijevao dostići razinu samodostatnosti u proizvodnji.

“Generalan zaključak bi bio da Hrvatska i dalje nema viziju razvoja stočarskog sektora, a imamo sve manje ljudi koji se tim sektorom proizvodnje želi i može baviti. Iako su poticaji veliki, oni su raspršeni na velik broj korisnika i golem broj mjera, te nisu ciljani, zbog politika EU koje se moraju primjenjivati. Važno je pronaći način da se u taj sektor uloži golem novac i potaknu mladi poljoprivrednici da uđu u taj sektor, posebice u napuštenim krajevima Hrvatske. Moja je procjena da bi za nekoliko godina taj užasan pad možda mogli nadomjestiti neki novi stanovnici Hrvatske kojih je sve više, a dolaze iz zemalja gdje je stočarstvo dio nacionalne kulture. Možda je vrijeme da krenemo razmišljati da naseljavamo prazne krajeve s novim stanovništvom koje se želi baviti stočarstvom, jer je ono motor razvoja poljoprivrede svake države.” — zaključio je Kuskunović u vezi s prognozama i mogućih rješenja za taj sektor u problemu.

Polovicom godine DZS je objavio i poražavajuće podatke o smanjenju zaposlenosti u sektoru. U samo tri godine u Hrvatskoj je broj zaposlenih u poljoprivredi pao za 32,7 posto, odnosno smanjio se sa 107 na 72 tisuće, podaci su DZS-a u sklopu najnovije Ankete o radnoj snazi.

Udio broja zaposlenih u poljoprivredi u ukupnom broju zaposlenih tako je sa 6,6 posto iz prvog tromjesečja 2021. godine pao na 4,4 posto u prvom tromjesečju ove godine. U jedanaest godina članstva u Europskoj uniji, Hrvatska se po udjelu broja zaposlenih u poljoprivredi u ukupnom broju zaposlenih gotovo izjednačila s EU prosjekom, koji je 2023. godine iznosio 4,2 posto.

Prilikom ulaska u EU Hrvatska je imala 153 tisuće zaposlenih u poljoprivredi, što je više nego dvostruko u odnosu na danas. Poljoprivrednici su prije ulaska u EU činili gotovo deset posto svih zaposlenih u državi.

Jedini pozitivni učinak smanjenja: Prodaja pesticida oštro pala u EU, u nekim državama i za trećinu

S obzirom na spomenuti problem hrvatskih pčelara, kojima su nestručnim prskanjem poljoprivrednih površina uništeni milijuni pčela, smanjenje uporabe pesticida jedini je pozitivan učinak smanjenja opsega poljoprivrede.

Eurostat je ove godine objavio kako je došlo do oštrog pada u količini prodanih pesticida, velikim dijelom i zbog skoka cijena. Oko 322.000 tona pesticida prodano je 2022. godine, što je deset posto manje u odnosu na količinu prodanu 2021. Na dužem promatranom razdoblju pad je naravno puno veći.

Postoji niz pesticida koji se prodaju u EU, a glavne kategorije su “fungicidi i baktericidi” (43 posto prodanih količina u 2022.), “herbicidi, sredstva za uništavanje stabljike i mahovine” (35 posto) te “insekticidi i akaricidi” (14 posto). Među zemljama EU, Francuska (21 posto), Španjolska (18 posto), Njemačka (15 posto) i Italija (14 posto) zabilježile su najveći udio prodanih pesticida u 2022. Te četiri zemlje glavni su poljoprivredni proizvođači u EU.

Između 2011. i 2022. postojale su zemlje EU-a koje su zabilježile strmoglav pad u prodaji pesticida. Najveći pad zabilježen je u Italiji (—37 posto), Portugalu (—36 posto) i Grčkoj (—33 posto).

U Hrvatskoj je potrošnja također znatno smanjena u promatranih sedam godina, za oko dvadeset posto: s 1.861 tone u 2016. godini, padom na 1.577 tona u 2017., ponovnim porastom od 1.697 tona u 2018., padom na 1.563 tone u 2019., porastom na 1.655 tona u 2020., najvećim padom u spomenuto vrijeme na 1.469 u 2021. godini i blagim porastom na 1.507 tona u 2022. godini.

Smanjenjem opsega poljoprivredne proizvodnje s jedne strane i rasta tehnologije s druge, očekuje se i daljnje smanjenje uporabe pesticida u sljedećem razdoblju, što je jedan od pozitivnih učinaka razvoja situacije u Hrvatskoj poljoprivredi.

Rezanje birokratskih prepreka za poljoprivrednike kao nužnost: Jednostavnije do odštete i ukidanje kazni za male

Zbog sve veće štete uzrokovane klimatskim promjenama, ove je godine pojednostavljeno davanje potpore europskim poljoprivrednicima u slučaju izvanrednih vremenskih uvjeta.

Europska komisija je donijela Komunikaciju polovicom ove godine, u kojoj se pojašnjava primjena više sile i izvanrednih okolnosti za poljoprivredni sektor EU-a u slučaju nepredvidivih i ekstremnih vremenskih uvjeta.

“Pojašnjavanjem pravnog tumačenja tog koncepta, Komisija nastoji poljoprivrednicima pružiti sigurnost u pogledu njihovih plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), te istodobno osigurati da se nacionalne uprave ujednačeno primjenjuju u cijeloj Uniji. Ta je Komunikacija dio paketa za smanjenje administrativnog opterećenja za poljoprivrednike u EU-u.” — poručeno je iz EK.

Koncept “više sile” omogućuje poljoprivrednicima koji nisu mogli ispuniti sve zahtjeve ZPP-a zbog izvanrednih i nepredvidivih događaja izvan njihove kontrole (kao što su teške suše ili poplave) da ne izgube potporu u okviru ZPP-a. O primjeni tog koncepta odlučuju države članice na temelju relevantnih dokaza i u svjetlu poljoprivrednog prava Unije.

Budući da predstavlja iznimku od strogog poštovanja obveza povezanih s plaćanjima u okviru ZPP-a (kao što su uvjeti ili mjere u programima za ekologiju), ta se odluka obično primjenjuje restriktivno, obično od slučaja do slučaja ili za svako poljoprivredno gospodarstvo. U ovoj Komunikaciji pojasnilo se da se “viša sila” može primijeniti na sve poljoprivrednike koji rade na razgraničenom području pogođenom teškim i nepredvidivim prirodnim nepogodama ili meteorološkim pojavama. To znači da poljoprivrednici koji se nalaze na pogođenom području neće morati ispunjavati pojedinačne zahtjeve ili dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta “više sile”. Tim proširenim područjem primjene smanjit će se administrativno opterećenje za poljoprivrednike i nacionalna tijela, čime će se olakšati brz odgovor država članica.

U Komunikaciji su utvrđeni uvjeti kojima se omogućuje pretpostavka da su svi poljoprivrednici koji se nalaze na određenom području obuhvaćeni “višom silom”.

Države članice morat će potvrditi pojavu teške prirodne nepogode ili teške meteorološke pojave te ograničiti zemljopisno područje koje je taj događaj ozbiljno pogodio i čije se posljedice nisu mogle spriječiti s dužnom pažnjom. Za to se razgraničenje države članice mogu osloniti, primjerice, na satelitske podatke predmetnog područja, bez potrebe za posebnim satelitskim podacima na razini pojedinačnih gospodarstava. Za određene vrste događaja nacionalne uprave razmotrit će i dodatne čimbenike, kao što su nagib nagiba, vrsta tla ili vrsta usjeva koji se uzgajaju, kako bi se definirala pogođena populacija bez potrebe za pojedinačnom provjerom. To bi, primjerice, mogao biti slučaj s mrazom koji ne može utjecati na sve usjeve na isti način, ili u slučaju neprekidnih padalina, što može imati različite učinke na područja s padinom, ili za tla s različitim kapacitetima zadržavanja vode.

Europska komisija je saslušala zabrinutost koju su ranije ove godine izrazili poljoprivrednici i države članice te je poradila na poduzimanju konkretnih mjera za rješavanje tih pitanja.

Komisija je počela ove godine poduzimati konačno i prve mjere za pojednostavnjenje kako bi se trajno smanjilo administrativno opterećenje za poljoprivrednike. Zaključeno je da države članice imaju ključnu ulogu u ograničavanju i razmjernosti administrativnog opterećenja za poljoprivrednike te da se svako uspješno pojednostavnjenje mora provesti u bliskoj suradnji s nacionalnim upravama i samim poljoprivrednicima.

“Naporno radimo na rješavanju zabrinutosti poljoprivrednika zbog manje birokracije i veće fleksibilnosti. Poljoprivreda je jedno od zanimanja koja su najizloženija klimatskim promjenama i njihovim posljedicama. Zbog nepredviđenih ekstremnih klimatskih prilika poljoprivrednici bi mogli izgubiti sve što su radili. Naše pojašnjenje donosi sigurnost da bi i dalje mogli primati plaćanja u okviru ZPP-a, čak i ako ne mogu ispuniti sve svoje uobičajene obveze. Nema potrebe za dodatnom brigom u slučaju dramatičnih prirodnih nepogoda.” — izjavio je u povodu pojašnjenja Janusz Wojciechowski, povjerenik za poljoprivredu.

Također je ove godine zatraženo izuzeće malih poljoprivrednika od kontrola i kazni.

Na sastanku AGRIFISH Vijeća u Bruxellesu, ministri su raspravljali o nizu inicijativa koje je EK predložila s ciljem poboljšanja stanja u sektoru i jačanja pozicije poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom.

Vijeće je pritom jednoglasno pozdravilo predložene mjere za pružanje brzog i strukturiranog odgovora na trenutačnu krizu u poljoprivrednom sektoru. To se prije svega odnosi na predložene izmjene uredbi o ZPP-u u pogledu standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete, pojednostavljenog postupka izmjene strateških planova i izuzeća malih poljoprivrednika od nadzora i kazni povezanih s ispunjavanjem zahtjeva uvjetovanosti.

Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede također je sudjelovalo u osmišljavanju tih mjera, te je na poziv EK dostavilo niz prijedloga za pojednostavljenje sustava, uključujući i zahtjev za izuzećem od kontrola poljoprivrednih gospodarstava manjih od deset hektara. Državni tajnik Zdravko Tušek pozdravio je postignuti dogovor, ali je pritom pozvao EK i na dodatni napor s ciljem osmišljavanja daljnjih mjera za pružanje pomoći poljoprivrednicima. To se posebno odnosi na problem jačanja njihovog položaja u cijelom lancu opskrbe hranom, za što su također najavljeni zakonski prijedlozi.

Opći je zaključak Vijeća kako je potrebno pronaći dugoročnija rješenja za krizna stanja, a u tom kontekstu je Hrvatska podsjetila na zajednički prijedlog sa Slovenijom o uspostavi dodatnog kriznog instrumenta u okviru ZPP-a kojim bi se omogućila brza, učinkovita i ciljana reakcija na krizna stanja. Nadalje, podržano je i produljenje Privremenog okvira za državne potpore, što su u svojim Zaključcima naglasili i šefovi država i vlada na sastanku Europskog vijeća.

Tijekom 2024. godine poljoprivredna područja Hrvatske i Slovenije doživjela su niz nevremena, često praćenih tučom, što je rezultiralo velikim štetama na njivama.

Najuspješnije kompanije u djelatnosti Mješovita proizvodnja u 2023. godini
Naziv kompanije	Ukupna dobit u EUR	Ukupni prihodi u EUR	Broj zaposlenih
ŽITO d.o.o.	326.552.310,54	39.010.204,46	611
AGRONOM d. o. o.	123.783.975,57	104.081,35	410
NOVI AGRAR d.o.o.	41.989.443,13	13.424.594,48	116
NOVPROS d.o.o.	34.737.840,67	12.459.018,67	22
MARTINJAK d.o.o.	31.458.570,09	168.448,45	47
PPK Valpovo d.o.o.	31.201.739,90	345.104,57	132
BOVIS d.o.o.	18.120.726,22	605.049,17	156
FARMA TOMAŠANCI   d.o.o.	13.245.411,86	383.739,25	91
PZ BRESTOVE MEĐE	12.341.898,21	-679.183,43	13
SIMENTAL – COMMERCE,   d.o.o.	11.236.676,52	835.637,27	24
VRANA d.o.o.	9.905.607,23	10.045,97	119
AGROZELINA LOGISTIKA   d.o.o.	9.021.988,28	93.491,03	31
AGRO-VET d.o.o.	8.981.727,45	632.520,68	32
AGRO-SKY d.o.o.	7.500.310,93	41.565,91	4
NJEGOVAC d.o.o.	7.234.924,94	110.101,75	6
WEST d.o.o.	6.718.527,68	524.510,01	12
ŽANKOVAC d.o.o.	6.242.878,99	104.758,12	3
Farma muznih krava   Orlovnjak d.o.o.	6.070.500,05	99.608,41	33
VIVITA d.o.o.	5.167.097,57	173.556,35	5
KRNDIJA d.o.o.	4.689.223,18	444.422,74	28
*svi podaci su za 2023. godinu, u eurima

Najveće prehrambene tvrtke i dalje rastu

Poljoprivreda u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a brojne tvrtke igraju ključnu ulogu u razvoju tog sektora. Među njima nekoliko velikih i poznatih tvrtki, koje su često nazivane PIK-ovi (Poljoprivredno-industrijski kombinat) imaju posebno značajan utjecaj.

Grupa Pivac postala je najveća prehrambena tvrtka u Hrvatskoj, nakon što su njezine tvrtke kćeri u 2023. godini ostvarile 888 milijuna eura prihoda i 30 milijuna eura neto dobiti. U njezinom sastavu je Mesna industrija braća Pivac, PPK Karlovac i čakovečka Mesna industrija Vajda, a u grupi je od prije nekoliko godina i kupljeni Kraš, koji proizvodi konditorske proizvode. Grupa Pivac zapošljava oko 3.700 radnika.

Po veličini i prihodima slijedi Grupa Vindija u čijem su sastavu tvrtke Vindija, Koka, Vindon, Vir 1898. i Vindija trgovina. Vindija je vodeća hrvatska prehrambena tvrtka sa sjedištem u Varaždinu, osnovana 1959. godine. Tvrtka je poznata po proizvodnji mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina te ima važnu ulogu u poljoprivredi kroz svoje farme i proizvodne pogone.

U grupi najvećih je i Podravka, koja je 2023. godine ostvarila dobit kao prethodne dvije grupacije zajedno, više od 66 milijuna eura. Bivši Agrokor, sada poznat kao Fortenova Grupa, bila je najveća privatna tvrtka u Hrvatskoj i šire. Agrokor se bavio različitim sektorima, uključujući poljoprivredu, proizvodnju hrane i maloprodaju. Fortenova Grupa i danas uključuje nekoliko poznatih brendova, a 2024. godine zanimanje za kupnju njezinog poljoprivrednog biznisa iskazala je između stranih ponuđača i Podravka. Koprivnička tvrtka Podravka je jedna od najpoznatijih prehrambenih tvrtki u Hrvatskoj, čija je procijenjena vrijednost prešla milijardu eura. Iako je najpoznatija po proizvodnji hrane, uključujući kultni proizvod začin Vegetu, Podravka ima značajan udio u poljoprivredi kroz svoje pogone za preradu voća, povrća i mesa. Zato je i iskazala zanimanje za otkupom baranjskog Belja, vinkovačkog PIK-a i vukovarskog Vupika od Fortenove.

Nakon uspješnog zaključenja pregovora, Podravka i Fortenova Grupa potpisale su potkraj srpnja ove godine kupoprodajni ugovor o kupnji poljoprivrednog segmenta Fortenova Grupe kojeg čine Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Energija Gradec, Belje Agro-Vet i Felix, objavljeno je u priopćenju. Vrijednost transakcije iznosi 333 milijuna eura, a Podravka će tu akviziciju financirati putem kredita kod komercijalnih banaka, te očekuje da će partner u transakciji biti i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Poljoprivredna proizvodnja, uz prehranu i farmaceutiku, tako postaje novi stup poslovanja Grupe Podravka, a zbog toga je osnovana i nova tvrtka kći — Podravka Agri, koja će upravljati otkupljenim poljoprivrednim tvrtkama. Očekuje se da će u strukturi vlasništva novoosnovanog društva Podravka Agri manjinski udio imati i EBRD, dok će sama Podravka imati udio veći od osamdeset posto.

U Podravci su izrazili očekivanja kako će ostvarenje te akvizicije učvrstiti položaj Grupe kao jedne od najvažnijih i najvećih domaćih kompanija, koja većinu svojih prihoda ostvaruje na tržištima izvan Hrvatske, a označit će i dodatni iskorak u jačanju suradnje između Podravke i Fortenove.

Podravka će akvizicijom preuzeti vertikalno integrirano poljoprivredno poslovanje diversificirano u dvanaest segmenata, od uzgoja usjeva na 32.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, i djelatnosti od svinjogojskih i govedarskih farmi, vinogradarstva i vinarstva, sve do proizvodnje finalnih mesnih i mliječnih proizvoda. Kompanije iz poljoprivrednog segmenta Fortenova Grupe posjeduju još i biopostrojenja, silose i pretovarnu luku Vukovar, a ukupno zapošljavaju više od 2.600 djelatnika. Ujedno je s poljoprivrednim segmentom povezano i nekoliko stotina kooperanata preko kooperantskih farmi te kooperanata u ratarskoj, povrtlarskoj i voćarskoj proizvodnji, poručeno je u priopćenju Fortenove.

“Preuzimanjem Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci, u Grupu Podravka ulaze dobre kompanije za koje imamo jasnu viziju daljnjeg razvoja. To osobito znači modernizaciju i povećanje učinkovitosti ratarske i povrtlarske proizvodnje, održavanje najviših europskih standarda u stočarstvu, unapređivanje odnosa i širenje mreže kooperanata te jačanje tržišne prisutnosti proizvodnih brendova Belja i Baranjke. Ti se ciljevi ne mogu postići preko noći, ali današnji uspjeh i snaga Podravke jamče da su naši planovi za te kompanije realni i ostvarivi.” — poručila je u vezi s akvizicijom Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

“Poštujući višedesetljetnu, a u slučaju Belja i višestoljetnu tradiciju poljoprivredne proizvodnje, nastavit ćemo razvijati te tvrtke kao predvodnike hrvatske poljoprivrede i primjer najboljih praksi u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji te vinarstvu. Vodit ćemo ih jednako ambiciozno kao što danas vodimo Grupu Podravka, i vjerujem da će i njihovi zaposlenici prepoznati da dijelimo iste vrijednosti. A jedna od najvažnijih vrijednosti Grupe Podravka su ljudi, što znači da će radnici i poboljšanje njihovog materijalnog položaja ostati naš prioritet.” — zaključila je Dalić.

Iz državnih struktura su podržali taj dogovor, a svoju podršku iskazala je i Hrvatska gospodarska komora (HGK). “Nakon nedavne promjene vlasničke strukture i isplate graničnog duga vjerovnicima, najavljeno izdvajanje agrobiznisa iz portfelja Fortenove značajan je iskorak u daljnjoj konsolidaciji grupe i dugoročnoj stabilnosti poslovanja. Istodobno je preuzimanje Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci od strane Podravke, prema prometu i prihodima jedne od najvećih hrvatskih prehrambenih kompanija, važan korak za daljnji razvoj navedenih tvrtki. U uvjetima nestabilnog geopolitičkog okruženja i sve izraženijih klimatskih promjena, zadržavanje poljoprivredne proizvodnje u domaćem vlasništvu od velikog je značenja za Republiku Hrvatsku. Poljoprivreda i postizanje što veće samodostatnosti u proizvodnji hrane, uz kraće i sigurnije opskrbne lance, postaju imperativi svake nacionalne politike. Zadnjih godina svjedočimo raznim poremećajima u globalnoj trgovini, inflatornim pritiscima i ratnim zbivanjima koji su dramatično utjecali da sigurnost u opskrbi hranom, uz energetiku, postane strateško pitanje od nacionalnog interesa.” — istaknuo je Luka Burilović, predsjednik HGK.

Podrška akviziciji stigla je i iz Vlade Republike Hrvatske, a ministar financija Marko Primorac je naveo da mu je drago što Fortenovin poljoprivredni sektor ostaje u hrvatskom vlasništvu.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, tvrtka s 85 godina tradicije — PIK Vrbovec je 2023. godine bio druga tvrtka po prihodima u sektoru proizvodnje mesa, od skoro 328 milijuna eura. Nekoliko godina već posluje u sastavu Fortenove, a u dva desetljeća je podigla proizvodnju mesa za deset puta, na trenutnih oko sto tisuća tona.

Od mesnih prerađivačkih tvrtki tu je i Gavrilović, prva hrvatska tvornica salame, sušenog mesa i masti. Danas tvrtkom upravlja deveta generacija obitelji istog imena.

Osatina Grupa je jedna od najvećih poljoprivrednih tvrtki u Hrvatskoj, specijalizirana za proizvodnju voća, povrća i mesa. Tvrtka posjeduje moderne plastenike i farme te je poznata po inovativnim pristupima u poljoprivrednoj proizvodnji.

Fragaria je vodeći proizvođač voća u Hrvatskoj, specijaliziran za uzgoj jagoda, borovnica i drugog bobičastog voća. Tvrtka koristi suvremene metode uzgoja i ima značajan udio na domaćem i regionalnom tržištu.

Mlinar je vodeća pekarska tvrtka u Hrvatskoj, a ima značajan utjecaj i na poljoprivredu kroz svoje aktivnosti u proizvodnji pšenice i drugih žitarica. Tvrtka posjeduje vlastite mlinove i pekare te ima široku mrežu prodajnih mjesta.

PP Orahovica je jedna od vodećih poljoprivrednih tvrtki u Slavoniji, specijalizirana za proizvodnju i preradu vina, voća, povrća i mesa. Tvrtka posjeduje suvremene proizvodne pogone i farme te je poznata po kvaliteti svojih proizvoda.

Više od tri tisuće tvrtki i OPG-ova u mješovitoj poljoprivrednoj proizvodnji

Mješovita poljoprivredna proizvodnja podrazumijeva kombiniranu proizvodnju usjeva i životinja, bez specijalizirane proizvodnje bilo usjeva bilo životinja, prema klasifikaciji NKD 2007, odnosno dok je proizvodnja usjeva ili uzgoj životinja manji od šesdeset i šest posto.

Prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall, među tvrtkama koje u tom sektoru zapošljavaju najveći broj radnika nalazi se tvrtka Žito d.o.o., sa 611 zaposlenih. Žito Grupa vodeća je poljoprivredna i prehrambena grupacija u Slavoniji, poznata i po svom brendu mesnih prerađevina Dobro, zatim brašnu Tena i suncokretovom ulju istog imena, ali i hrani za životinje Žito te sjemenskoj robi Vitalka.

Djelatnosti tvrtke su u ratarstvu, svinjogojstvu, govedarstvu i peradarstvu, a samo u ovoj godini tvrtka je osvojila već nekoliko prestižnih priznanja. Poljoprivredne kulture uzgajaju se za potrebe proizvodnje hrane za životinje, brašna i ulja u Žito Grupi, a uzgajaju se na 18.500 hektara vlastitih poljoprivrednih površina, dok se urodi otkupljuju s dodatnih 60.000 hektara poljoprivrednih površina u vlasništvu kooperanata Žita.

Na farmama Grupe i tovu u kooperaciji godišnje se uzgoji 230.000 tovljenih svinja.

U toj tvrtki govedarstvo čini proizvodnja mlijeka i tov junadi. Trenutno se uzgaja 7.600 grla stoke za tovno i mliječno govedarstvo te se proizvodi oko 21.000.000 litara mlijeka. Grupa Žito je i najveći proizvođač konzumnih jaja u Hrvatskoj, s godišnjom proizvodnjom od 140.000.000 jaja na dvije farme.

Agronom se svrstao među vodeće tvrtke na području trgovine poljoprivrednim proizvodima, poljoprivrednom mehanizacijom te repromaterijalom za poljoprivredu. Ugovaranje poljoprivredne proizvodnje s obiteljskim gospodarstvima na području Hrvatske obuhvaća oko 30.000 hektara. Ta tvrtka, prema podacima CompanyWalla, imala je tijekom 2023. godine 410 zaposlenih s prosječnom bruto plaćom od 1.375,84 eura.

Po broju zaposlenih izdvaja se i Bovis d.o.o., dio Osatina Grupe, koja je u 2023. godini, prema podacima CompanyWalla, imala 156 zaposlenika s prosječnom bruto plaćom od 1.265,71 eura. Osatina Grupa d.o.o. tvrtka je s područja Đakovštine, koja se bavi ratarskom proizvodnjom, proizvodnjom voća, povrća, mlijeka, mesa i stočne hrane, otkupom i trgovinom merkantilnih roba, veleprodajom i maloprodajom sjemenske robe, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, tovom svinja i bikova te proizvodnjom električne energije iz bio-plina. U Hrvatskoj rade više od dvadeset i pet godina.

Velike prehrambene, uz različite poljoprivredne tvrtke i OPG-ove, predstavljaju srž hrvatske poljoprivrede i imaju ključnu ulogu u proizvodnji hrane, razvoju ruralnih područja i cjelokupnom gospodarskom rastu zemlje. Njihov uspjeh i održivost od životnog su značaja za budućnost poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj. Uz, naravno, dodatnu revitalizaciju male poljoprivrede kao potporu i suradnju domaćoj velikoj proizvodnji i preradi.

Poljoprivredni sajmovi i dalje aktualni

Bjelovarski sajam u Gudovcu jedan je od najvažnijih poljoprivrednih sajmova u regiji i ima ključnu ulogu u promociji i razvoju poljoprivrede u Hrvatskoj i šire. Sajam u Gudovcu ima dugu tradiciju, i svake godine okuplja stotine izlagača i tisuće posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Sajam nudi platformu za predstavljanje najnovijih dostignuća u poljoprivredi, tehnologiji, strojevima i opremi. Također, pruža priliku poljoprivrednicima za uspostavljanje kontakata, razmjenu iskustava i sklapanje poslovnih dogovora. Jedna od ključnih funkcija Sajma u Gudovcu je i promocija poljoprivrednih proizvoda i usluga. Sajam nudi izlagačima priliku da predstave svoje proizvode širokoj publici, uključujući potencijalne kupce, investitore i partnere. Osim toga, sajam ima važnu ulogu u edukaciji poljoprivrednika kroz organizaciju radionica, seminara i prezentacija o najnovijim trendovima i inovacijama u poljoprivredi.

Sajam također potiče inovacije u poljoprivredi. Izlagači imaju priliku predstaviti nove tehnologije, metode i proizvode koji mogu povećati produktivnost, kvalitetu i održivost poljoprivredne proizvodnje. Kroz demonstracije i praktične prikaze, poljoprivrednici mogu dobiti dragocjene informacije i nadahnuće za uvođenje inovacija u svoja gospodarstva. Sajam u Gudovcu igra ulogu u umrežavanju i poticanju suradnje među poljoprivrednicima, istraživačima, stručnjacima i poslovnim subjektima. Kroz različite događaje i aktivnosti sudionici mogu uspostaviti vrijedne kontakte, razmijeniti iskustva i znanja te dogovoriti konkretne oblike suradnje. Ova umrežavanja mogu rezultirati novim poslovnim prilikama i zajedničkim projektima.

Hrvatska je domaćin niza značajnih poljoprivrednih sajmova koji igraju veliku ulogu u promociji i razvoju poljoprivrede. Osim Bjelovarskog sajma u Gudovcu, postoje i drugi tradicionalni sajmovi koji već niz godina okupljaju poljoprivrednike, proizvođače, stručnjake i entuzijaste iz zemlje i inozemstva.

Međunarodni Agroexpo se održava u Virovitici i postao je jedan od boljih poljoprivrednih sajmova u Hrvatskoj, kao “mlađi brat” puno poznatijeg sajma Viroexpo. Spomenuti sajmovi pokrivaju širok spektar tema vezanih uz poljoprivredu, prehranu i turizam, pružajući platformu za predstavljanje najnovijih proizvoda, tehnologija i usluga. Obuhvaćaju različita područja poljoprivrede, uključujući stočarstvo, ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i pčelarstvo. Organiziraju se mnogobrojni seminari, radionice i predavanja o suvremenim tehnikama, inovacijama i trendovima u poljoprivredi.

Osječki proljetni sajam također okuplja veliki broj izlagača iz Hrvatske i inozemstva. Sajam je specijaliziran za poljoprivredu, hortikulturu i srodne industrije. Predstavlja najnoviju poljoprivrednu opremu, strojeve i tehnologije, a dio sajma posvećen je hortikulturi, gdje se izlažu različite vrste cvijeća, biljaka i vrtne opreme. Održavaju se stručni skupovi, predavanja i paneli na temu aktualnih pitanja u poljoprivredi.

Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, iako se održava u Bosni i Hercegovini, ima veliki utjecaj i na hrvatske poljoprivrednike zbog blizine i značaja. Sajam pokriva širok spektar gospodarskih aktivnosti, uključujući poljoprivredu.

Sajam meda u Opatiji specijaliziran je za pčelarstvo i proizvode od meda. Održava se svake godine i okuplja pčelare, proizvođače i ljubitelje meda, ali i cvjećare. Posjetitelji mogu kušati i kupiti različite vrste meda, propolisa, pčelinjeg voska i drugih proizvoda. Organiziraju se predavanja i radionice o pčelarstvu, tehnikama uzgoja pčela i zaštiti pčelinjih zajednica. Sajam pomaže u promociji meda kao zdravog i prirodnog proizvoda te podiže svijest o važnosti pčelarstva. U Opatiji se već petnaest godina održava i Ekološki sajam na kojem proizvođači nude šarolike i prirodno uzgojene proizvode poput voća, povrća, meda, mliječnih proizvoda, žitarica, kruha, ulja (maslinovo, bučino, konopljino…), ljekovitog bilja, kozmetike, kao i mnoge druge. Također, sajmom se podiže svjesnost o važnosti ekoloških načina uzgoja u poljoprivredi.

Agro Arca je sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i ruralnom razvoju. Održava se u Biogradu na Moru i također ima međunarodni značaj. Usmjerenje sajma je na inovacijama u poljoprivredi, predstavljanje novih tehnologija i proizvoda. Organiziraju se natjecanja za najbolje inovacije i proizvode, što dodatno pokreće izlagače već sedamnaest godina.

Nabrojeni sajmovi igraju ključnu ulogu u promociji poljoprivrede, razmjeni znanja i iskustava te poticanju inovacija i razvoja u poljoprivrednom sektoru Hrvatske.

Nužnost uporabe tehnoloških inovacija i umjetne inteligencije

Sve više primjene tehnologije u poljoprivredi donosi i smanjenje troškova i povećava dostupnost proizvoda. Primjerice, mali poljoprivrednici su počeli koristiti mljekomate i jajomate kao inovacije, koji urbanim korisnicima njihovih proizvoda omogućava veću dostupnost, a njima smanjuje troškove plaćanja posrednika u prodaji.

No poljoprivredom su se nedavno počele ozbiljno baviti i međunarodne i domaće IT tvrtke koje posluju u Hrvatskoj.

Agrivi je hrvatska tehnološka kompanija koja je razvila jednu od najuspješnijih globalnih aplikacija za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Tvrtka je od start-upa postala etablirana tehnološka kompanija prisutna na više od stotinu tržišta diljem svijeta s uredima u Zagrebu, Varšavi, Bukureštu i Londonu.

Načinila je softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom pomoću kojega korisnici u samo nekoliko klikova mogu dobiti sve informacije o svakoj fazi proizvodnje, ali i mnoštvo korisnih informacija koje omogućuju planiranje proizvodnje i primjenu agrotehničkih mjera na vrijeme.

Tvrtka danas surađuje s vodećim globalnim korporacijama u industriji, poput američkog Driscoll’sa, najvećeg proizvođača bobičastog voća na svijetu; švicarskog Nestlea, koji upravo pomoću spomenutog softverskog rješenja osigurava kvalitetu voća za svoje tvornice dječje hrane; azijskog Helvetasa, kojem pomaže u proizvodnje riže za više tisuća poljoprivrednika; ili njemačkog KWS-a, koji se bavi prodajom sjemena raznih sorti. Agrivi je prošle godine lansirao i agronomskog savjetnika u Hrvatskoj i potpisao ugovore s više gradova.

Jedan od primjera upotrebe umjetne inteligencije u poljoprivredi je i Vineyard Angel, domaći AI sustav TIS Grupe i Alti Agra, koji je ove godine predstavljen javnosti. Riječ je o tehnološkom rješenju čija je najvažnija funkcija pomoć u vinogradarstvu. Vineyard Angel analizira isključivo redove vinove loze, odnosno vegetaciju vinove loze, pri čemu se točnost analiza putem vegetacijskih indeksa višestruko povećava.

Platforma sadrži i prediktivne modele za najvažnije bolesti vinove loze te daje pravodobna upozorenja na pojavu bolesti sukladno meteorološkim podacima i fenofazi razvoja vinove loze. Rješenje omogućava i brojenje te geolociranje nedostajućih trsova u vinogradu iz samo jedne snimke drona, što omogućava pripremu ponovne sadnje i optimizaciju radova u vinogradu.

Tu je tehnološku inovaciju razvijala TIS Grupa, jedna od najstarijih domaćih IT tvrtki s dugogodišnjim iskustvom u razvoju softverskih rješenja na najvišoj razini. Vineyard Angel, uz sustav za rano otkrivanje neurorazvojnih odstupanja (SENDD), predstavlja iskorak prema razvoju AI rješenja čak i kod tradicionalnih grana poljoprivrede koje nisu sklone promjenama, baš kao ni vinogradarstvo.

Nekoliko vinara je već prepoznalo vrijednost takvog rješenja. Primjena novih tehnologija i umjetne inteligencije u poljoprivredi otvara nove mogućnosti u optimizaciji proizvodnje, ali i korištenju različitih setova podataka koji do sada nisu bili zajednički korišteni, što omogućava podrobnije praćenje i upravljanje proizvodnjom.

Cijela poljoprivreda se trenutno suočava s velikim izazovima povećanja produktivnosti i potrebama rastuće globalne populacije, uz istodobno smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, poput spomenute pretjerane upotrebe pesticida. U tom se kontekstu umjetna inteligencija (AI) nameće kao ključno transformativno pomagalo za pametniju budućnost cjelokupne europske, a time i hrvatske poljoprivrede.