Rast trgovine i usluga u Hrvatskoj iz godine u godinu

Trgovina i usluge ključne su sastavnice hrvatskog gospodarstva, koje značajno doprinose bruto domaćem proizvodu (BDP) zemlje. Iako je njihov udio u BDP-u opao s jedanaest posto na devet posto tijekom posljednjih tri desetljeća, ovaj sektor stalno raste i zapošljava oko 218 tisuća osoba, ne računajući obrtnike i slobodna zanimanja. U usporedbi s prerađivačkom industrijom, to je za samo nekoliko desetaka tisuća osoba manje. Naime, trgovina i usluge rastu u Hrvatskoj iz godine u godinu, ali rastu i drugi sektori, što dovodi do blagog smanjenja udjela u BDP-u.

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti brže od prosjeka Europske unije (EU), na valu snažnog rasta plaća koji je potaknuo i rast osobne potrošnje. Najveći rast plaća u zadnje vrijeme u Hrvatskoj povećao je i ekonomske prognoze, ali i intenzivirao trgovinu koja je rasla po nekoliko posto iz mjeseca u mjesec 2024. godine.

S obzirom na povijesni i ekonomski kontekst, trgovina i usluge ostaju srž gospodarske aktivnosti, omogućujući svakodnevne transakcije, podržavajući lokalno gospodarstvo i pružajući raznolike usluge stanovnicima i posjetiteljima Hrvatske.

Razvoj trgovine i usluga u Hrvatskoj ima dugu povijest koja seže još u doba rimske vladavine, kad su trgovci i obrtnici igrali ključnu ulogu u društvu. Tijekom srednjeg vijeka trgovački su putovi kroz Hrvatsku postali vitalni za trgovinu između Mediterana i srednje Europe.

Hrvatska je od davnina bila poznata po svojoj trgovini koja seže u antičko razdoblje. Antički gradovi poput Salone (današnji Solin) i Narone (današnji Vid kod Metkovića) bili su važna središta trgovačkih aktivnosti u rimsko doba. Trgovina maslinovim uljem, vinom i keramičkim proizvodima doprinijela je gospodarskom razvitku tih krajeva i njihovom uvrštenju u šire rimske trgovinske mreže.

Srednjovjekovno razdoblje obilježeno je razvitkom trgovačkih putova duž jadranske obale. Gradovi kao što su Dubrovnik, Zadar i Rijeka postali su važna središta pomorskog trgovanja, povezujući istočne i zapadne trgovinske putove. Dubrovačka Republika posebno se istaknula kao moćna trgovačka sila, čiji su trgovci doprinosili razmjeni dobara i kulture širom Mediterana.

U modernim vremenima, posebno nakon Drugog svjetskog rata, socijalistički gospodarski model promicao je državni nadzor nad trgovinom, ali su početkom 1990-ih godina, s padom socijalizma i prelaskom na tržišno gospodarstvo, privatne inicijative i strani ulagači počeli igrati značajniju ulogu.

Modernizacija trgovine ubrzala se krajem dvadesetog stoljeća, a posebno nakon stjecanja neovisnosti 1990-ih i pristupanja Europskoj uniji 2013. godine. Ti događaji potaknuli su razvoj trgovinskih praksi i otvorili vrata internacionalizaciji.

Danas je trgovina u Hrvatskoj obilježena prisutnošću velikih maloprodajnih lanaca, specijaliziranih trgovina i raznovrsnih usluga. Maloprodajnim sektorom prevladavaju veliki lanci, takozvani hipermarketi, kao što su Konzum, Lidl, Spar, Kaufland, Plodine i zadnji pridošli na tržište — Eurospin, koji su svojim širokim asortimanom i povoljnim cijenama uspjeli privući veliku bazu potrošača. Ti lanci nude širok spektar proizvoda, uključujući prehrambene artikle, higijenske potrepštine, kućanske artikle, elektroniku i odjeću. Male trgovine, s druge strane, opstaju zahvaljujući svojoj specijaliziranoj ponudi i bliskim odnosima s lokalnom zajednicom. No, u posljednje vrijeme male su se trgovine našle u problemima zbog uvođenja neradne nedjelje.

Dok je u nekim europskim zemljama, poput Nizozemske, uvedena neradna nedjelja za velike trgovačke lance s jakim sindikalnim djelovanjem unutar njih, radna nedjelja ostavljena je kao mogućnost malim i obiteljskim trgovcima. To u Hrvatskoj nije bio slučaj.

Članovi Udruge trgovaca i obrta hrvatskih proizvoda i suvenira poručili su kako je odluka Ustavnog suda o (ne)radu trgovina nedjeljom politička i neustavna te ocijenili da otežava opstanak i poslovanje malih obrta i obiteljskih trgovina. To se, prema njihovom mišljenju, posebno odnosi upravo na štandove, suvenirnice, t-shirt shopove i srodne oblike poslovanja, koji su ključni za opstanak mnogih obitelji, ali i za hrvatsku turističku ponudu. Spomenuti poslovni subjekti upravo najviše trguju nedjeljama i blagdanima.

Zbog Zakona o trgovini, odnosno članaka koji reguliraju rad nedjeljom, broj malih obiteljskih obrta svakodnevno se smanjuje, a cvjećarnice, suvenirnice i slični mali obrti i dalje se nadaju da će se odredbe tog zakona, bar u segmentu koji se odnosi na njih, promijeniti.

Iako je u veljači 2024. Ustavni sud objavio da nije prihvatio prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini, koju je među prvima podnijela Udruga Glas Poduzetnika, iz te udruge poručuju da ne odustaju, jer je riječ o opstanku malih trgovaca kojima je promet zbog neradnih nedjelja odmah pao između deset i dvadeset posto.

Problem malih obrtnika tako ostaje aktualan, kao i traženje načina na koji im se može pomoći. Neke lokalne zajednice, poput Varaždina, još su prije Uskrsa proglasile svih pedeset nedjelja, praznika i blagdana do kraja 2024. godine — danima javnih manifestacija i sajamskim danima, što znači da je svim trgovinama dopušten rad nedjeljom na spomenutom području.

Uslužni sektor je iznimno raznolik, i obuhvaća djelatnosti kao što su turizam, financijske usluge, zdravstvene usluge, obrazovanje, ugostiteljstvo, zabava, komunikacije i druge. Taj sektor nudi usluge koje zadovoljavaju potrebe i lokalnog stanovništva, i mnogobrojnih turista koji posjećuju Hrvatsku svake godine, pogotovo ljeti. Turizam kao ključna djelatnost privlači milijune posjetitelja i generira značajan prihod za gospodarstvo, a upravo tu usluge i trgovina doživljavaju tijekom ljetnih mjeseci pravi procvat.

Potrošačke preferencije kao i u ostatku Europe

Potrošačke preferencije u trgovačkom sektoru odražavaju svakodnevne potrebe, ali i luksuzne želje. Najtraženiji proizvodi uključuju svježe voće i povrće, meso i ribu, mliječne proizvode, kruh i pekarske proizvode te pića. Kućanski proizvodi poput sredstava za čišćenje, papirne konfekcije i proizvoda za osobnu higijenu također su visoko na popisu potrošačkih prioriteta. Elektronika i kućanski aparati bilježe značajnu prodaju, posebno tijekom razdoblja sniženja i blagdana. Modna industrija zauzima veliki dio potrošnje, s naglaskom na odjeću, obuću i modne dodatke. DIY (uradi sam) segment i prodaja građevinskog materijala također rastu, osobito među vlasnicima kuća i stanova.

Promjene u potrošačkim preferencijama pokazuju povećanu potražnju za zdravim i organskim proizvodima, proizvodima za kućne ljubimce te eko-prijateljskim proizvodima. Tržište velikih maloprodajnih lanaca je konkurentno, s glavnim igračima poput Konzuma, Lidla, Spara, Kauflanda, Plodina i Eurospina. Ti lanci su prepoznatljivi po širokom asortimanu proizvoda, uključujući prehrambene artikle, higijenske potrepštine i kućanske artikle. Male trgovine opstaju zahvaljujući nišnoj prodaji i strateškim lokacijama. Specijalizirane trgovine s ekološkim proizvodima, lokalnim delicijama i rukotvorinama izgrađuju lojalnu bazu kupaca. Lokacije u gusto naseljenim urbanim područjima ili blizu poslovnih i turističkih atrakcija također povećavaju promet i prodaju.

Maloprodaja u Hrvatskoj obuhvaća različite vrste trgovina, od velikih trgovačkih centara i supermarketa do malih kvartovskih trgovina i specijaliziranih butika. Veliki trgovački centri, kao što su Arena Centar, City Center One i Mall of Split, nude širok spektar proizvoda i usluga, privlačeći velik broj posjetitelja zahvaljujući raznolikosti ponude i dodatnim sadržajima poput restorana, kina i igraonica. Supermarketi i hipermarketi, uključujući lance poput Konzuma, Lidla, Spara, Kauflanda, Plodina i Eurospina, dominiraju tržištem prehrambenih proizvoda i svakodnevnih potrepština.

Ti lanci nude konkurentne cijene, širok asortiman proizvoda i često priređuju promotivne akcije kako bi privukli kupce. Konzum, kao najveći domaći maloprodajni lanac, ima razvijenu mrežu trgovina diljem Hrvatske, dok međunarodni lanci poput Lidla i Spara privlače kupce svojim međunarodnim ugledom i kakvoćom proizvoda.

Veletrgovina je ključni segment trgovačkog lanca koji omogućava distribuciju proizvoda od proizvođača do maloprodaje i drugih poslovnih subjekata. Veletrgovci igraju ključnu ulogu u opskrbi tržišta, a najtraženija roba uključuje prehrambene proizvode, pića, kućanske potrepštine, građevinski materijal i elektroniku.

Metro i Boso su primjeri veletrgovaca koji nude širok asortiman proizvoda i pružaju podršku u logistici i upravljanju zalihama, doprinoseći učinkovitom funkcioniranju tržišta.

Unatoč liberaliziranom tržištu, i lanci manjih prehrambenih trgovina uspijevaju

Male kvartovske trgovine i specijalizirani butici igraju važnu ulogu u lokalnim zajednicama, nudeći personaliziranu uslugu i specifične proizvode koji nisu uvijek dostupni u velikim trgovinama. Takve trgovine često nude lokalne proizvode, svježe namirnice i rukotvorine, čime pridonose očuvanju lokalne kulture i gospodarstva.

Domaći maloprodajni lanci u Hrvatskoj također igraju značajnu ulogu u maloprodajnom sektoru, pružajući konkurenciju međunarodnim trgovinskim lancima i osiguravajući dostupnost proizvoda lokalnom stanovništvu. Kao primjer, tu je poslovanje nekoliko istaknutih domaćih lanaca.

Metss je maloprodajni lanac koji je prisutan u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Poznat je po tome što pruža širok asortiman proizvoda po povoljnim cijenama. Uspjeh Metssa leži u njegovoj sposobnosti da se prilagodi potrebama lokalnog stanovništva, nudeći proizvode domaćih proizvođača i stvarajući osjećaj zajedništva sa zajednicom koju opslužuje.

Trgovina Krk djeluje uglavnom na području otoka Krka i okolnih područja. Taj lanac se ističe svojom posvećenošću lokalnim proizvodima, posebno onima iz krčkog podneblja. Trgovina Krk uspješno koristi turističku sezonu kako bi povećala prodaju, istodobno osiguravajući visoku kvalitetu proizvoda i usluga za stalne stanovnike.

Metss, kao lanac Čakovečkih mlinova, spojio se prije nekoliko godina s Trgovinom Krk, nakon što su je preuzeli Čakovečki mlinovi.

Tu je i Studenac, koji je jedan od najvećih domaćih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, sa stotinama prodavaonica diljem obale i unutrašnjosti. Studenac je poznat po svojoj strategiji akvizicija, jer kupuje manje trgovine i uključuje ih u svoj lanac. Takva strategija omogućava Studencu brzo širenje i povećanje tržišnog udjela. Njihova ponuda uključuje širok spektar proizvoda, od prehrambenih artikala do kućanskih potrepština, s naglaskom na svježim proizvodima.

Bakmaz je maloprodajni lanac sa sjedištem u Zadru, koji se usmjeruje na kvalitetu proizvoda i usluga. Njihova strategija uključuje suradnju s mjesnim dobavljačima, kako bi osigurali svježe i kvalitetne proizvode. Bakmaz također ulaže u modernizaciju svojih trgovina kako bi pružio bolji doživljaj kupnje za svoje kupce.

Tommy je još jedan istaknuti domaći maloprodajni lanac, posebno jak na dalmatinskoj obali. Tommy se ističe po svojoj širokoj ponudi i konkurentnim cijenama te često sponzorira lokalne sportske i kulturne događaje, čime dodatno jača svoju prisutnost u zajednici.

Domaći maloprodajni lanci u Hrvatskoj pokazuju snažnu otpornost i prilagodljivost u konkurentnom okruženju. Njihova sposobnost da se povežu s lokalnim zajednicama, inoviraju i prilagođavaju svojim poslovnim strategijama ključni su elementi njihovog uspjeha. Dok međunarodni lanci predstavljaju ozbiljnu konkurenciju, domaći lanci uspijevaju zadržati značajan tržišni udio zahvaljujući svojim jedinstvenim prednostima i dubokom razumijevanju lokalnih tržišta.

Najuspješnije kompanije u djelatnosti trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima u 2022. godini
Naziv kompanije	Ukupna dobit u EUR	Ukupni prihodi u EUR
LIDL HRVATSKA d.o.o.	51.949.852,83	1.070.541.647,31
PLODINE d. d.	46.014.768,07	789.933.547,28
TOMMY d.o.o.	22.049.815,52	546.445.622,80
KONZUM plus d.o.o.	21.056.284,96	1.596.578.353,57
KAUFLAND HRVATSKA k.d.	13.963.099,78	647.083.220,59
NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o.	6.509.210,56	159.853.722,87
RIBOLA, d.o.o.	5.340.294,64	83.796.744,31
TRGOVINA KRK d. d.	5.154.475,94	143.461.178,71
BOSO d.o.o.	4.489.670,45	124.705.111,42
*svi podaci su za 2022. godinu, u eurima

Dinamičan sektor segmenta “uradi sam” u Hrvatskoj: Neki su propali, drugi uspjeli

Tržište segmenta “uradi sam” u Hrvatskoj prošlo je kroz značajne promjene tijekom posljednjih desetljeća, s pojavom i nestankom mnogih trgovačkih lanaca. Nekoliko ključnih igrača je propalo i povuklo se s tržišta, dok su drugi nastavili rasti, pogotovo nakon razornih potresa koji su pogodili Zagreb i Petrinju 2020. godine.

Pevex (ranije poznat kao Pevec) jedan je od vodećih lanaca u segmentu “uradi sam” u Hrvatskoj. Osnovan u 1990-ima, Pevex je prošao kroz značajne promjene, uključujući promjenu vlasništva i restrukturiranje.

Nudi širok asortiman proizvoda koji obuhvaća građevinski materijal, alat, vrtne proizvode, elektroniku, kućanske potrepštine i namještaj. Jedan od ključnih aspekata poslovanja Pevexa je suradnja s lokalnim proizvođačima i obrtnicima, što doprinosi podršci domaćoj ekonomiji.

Pevex je značajno ulagao u digitalizaciju poslovanja, uključujući online prodaju i modernizaciju poslovnica kako bi poboljšao korisničko iskustvo. Pogotovo u pandemijskoj 2020. godini, kad se mnogi nisu snašli nakon dvomjesečnog lockdowna i potrebom za digitalizacijom prodaje.

Nakon promjene vlasništva i restrukturiranja skoro propale tvrtke, Pevex bilježi stabilan rast prihoda i dobiti, uz stalno širenje mreže poslovnica diljem cijele Hrvatske.

Bauhaus je međunarodni lanac koji je ušao na hrvatsko tržište 2000-ih godina. Poznat po velikim prodajnim centrima i širokom asortimanu proizvoda za kućne majstore, Bauhaus je brzo stekao popularnost.

Njegova strategija poslovanja je da se fokusira na velike prodajne centre koji omogućuju široku ponudu proizvoda pod jednim krovom.
Bauhaus nudi proizvode poznatih brendova, kao i vlastite marke koje su često cjenovno povoljnije. Za razliku od nekih drugih stranih lanaca, on je ostvario značajan udio na hrvatskom tržištu segmenta “uradi sam”, zahvaljujući uspješnoj strategiji lokalizacije i prilagodbe ponude.

Takve sreće nije bio Baumax, jedan od najvećih lanaca u segmentu “uradi sam” u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Hrvatsku. Zbog financijskih problema, Baumax je 2015. godine napustio hrvatsko tržište. Imao je problema s visokom zaduženošću koja je otežavala poslovanje. Brza ekspanzija na nova tržišta, uključujući Hrvatsku, nije donijela očekivane rezultate, što je dodatno opteretilo financijsko stanje.

Mercur je također bio značajan igrač na hrvatskom tržištu segmenta “uradi sam”, ali je zbog financijskih problema također prestao s radom jer nije uspio prilagoditi svoju ponudu i poslovni model promjenama na tržištu.

Loše upravljanje financijama i visoka zaduženost doveli su do nesolventnosti, a kao i kod Baumaxa, pojava novih konkurenata značajno mu je smanjila tržišni udio.

Emmezeta je maloprodajni lanac specijaliziran za namještaj i kućne potrepštine, a također ima širok asortiman proizvoda za kućne majstore. Nudi konkurentne cijene i često provodi promotivne akcije koje privlače velik broj kupaca. Osim namještaja, Emmezeta nudi širok spektar proizvoda za uređenje doma, uključujući alat i građevinski materijal.

JYSK, kao međunarodni maloprodajni lanac specijaliziran za namještaj, madrace te proizvode za dom i vrt, također posluje na hrvatskom tržištu, na kojem ima poslovnice diljem Hrvatske, što ga čini lako dostupnim širokoj populaciji.

Poznat je po povoljnim cijenama i čestim akcijama, a također je značajno ulagao u online trgovinu, omogućujući kupcima jednostavnu narudžbu i dostavu proizvoda. JYSK bilježi stabilan rast prihoda, posebno zahvaljujući uspješnoj online prodaji i širokoj mreži postojećih trgovina.

Lesnina je jedan od vodećih lanaca namještaja i opreme za dom u Hrvatskoj, s dugom tradicijom poslovanja.

Nudi širok asortiman kvalitetnog namještaja, kućanskih aparata i dekoracija. Surađuje s renomiranim brendovima, ali ima i vlastitu liniju proizvoda. Lesnina je poznata po visokoj razini usluge i postprodajnoj podršci, što dodatno jača lojalnost kupaca.

IKEA je globalni lider u maloprodaji namještaja, a prisutna je u Hrvatskoj od 2014. godine. Poznata je po suvremenom i pristupačnom dizajnu namještaja koji se lako sklapa. Osim namještaja, nudi širok izbor kućanskih proizvoda i dekoracija. IKEA bilježi visoku prodaju i uspješno posluje na hrvatskom tržištu, zahvaljujući jedinstvenom poslovnom modelu i snažnom brendu.

Sve spomenute tvrtke pokazatelj su da tržište segmenta “uradi sam” u Hrvatskoj karakterizira velika konkurencija i dinamične promjene. Uspješni lanci poput Pevexa i Bauhausa uspijevaju se prilagoditi tržišnim uvjetima kroz inovacije, kvalitetu usluge i širok asortiman proizvoda. S druge strane, lanci poput Baumaxa i Mercura nisu uspjeli prilagoditi svoje poslovanje i suočiti se s financijskim izazovima, što je dovelo do njihovog propadanja. Emmezeta, JYSK, Lesnina i IKEA uspješno posluju zahvaljujući svojim prilagodljivim poslovnim strategijama i usmjerenjem na kvalitetu i pristupačnost.

Konkurencija na tržištu i utrka za tehnološkom prilagodbom

Konkurencija je ključna značajka tržišta trgovine i usluga u Hrvatskoj. Veliki maloprodajni lanci poput Konzuma, Lidla, Spara, Kauflanda, Plodina i Eurospina čine većinu tržišta prehrambenim artiklima, nudeći širok asortiman proizvoda i usluga po konkurentnim cijenama. Ti se lanci često natječu kroz različite marketinške strategije, poput promotivnih akcija, stalnog praćenja potrošačkih potreba i brze reakcije na promjene u tržišnom okruženju.

S druge strane, male trgovine i specijalizirani butici igraju svoju ulogu nudeći personaliziranu uslugu i posebne proizvode koji često nisu dostupni u velikim lancima. Te trgovine često imaju lojalnu bazu kupaca koja cijeni njihovu jedinstvenu ponudu i lokalni karakter.

Veletrgovina također nije imuna na konkurenciju. Veliki veletrgovci poput Metroa i Bosa moraju se nositi s promjenama na tržištu, kao što su promjene u potrošačkim preferencijama, fluktuacije cijena i zahtjevi za brzom i učinkovitom dostavom. Inovacija i prilagodba ključni su elementi koji omogućuju veletrgovcima da ostanu relevantni i konkurentni.

Digitalizacija je transformirala pejzaž trgovine i usluga u Hrvatskoj, otvarajući nove mogućnosti i mijenjajući način na koji poslovni subjekti komuniciraju s potrošačima. Online trgovina, digitalne platforme i mobilne aplikacije postale su ključni kanali za maloprodaju i veleprodaju, omogućujući korisnicima brži pristup proizvodima i uslugama te praktične načine plaćanja i dostave.

Maloprodajni lanci stalno proširuju svoju prisutnost na digitalnom tržištu, nudeći online kupnju s dostavom na kućnu adresu i razne digitalne usluge koje poboljšavaju korisničko iskustvo. Osim toga, specijalizirane trgovine također koriste online platforme kako bi proširile svoj doseg i privukle nove kupce izvan svojih lokalnih zajednica.

Uslužni sektor u Hrvatskoj prolazi kroz snažan postupak digitalizacije, što značajno transformira način na koji građani pristupaju uslugama i koriste ih. Osim već etabliranih digitalnih platformi, poput Zagrebačke banke i Erste banke, koje su implementirale napredna rješenja u području digitalnog bankarstva, sve više se ističu i druge financijske institucije koje slijede taj trend. Primjerice, PBZ Group kroz svoju digitalnu platformu PBZ digital banking omogućuje korisnicima brz i jednostavan pristup svojim financijskim transakcijama putem mobilnih aplikacija i internetskog bankarstva.

Uz financijski sektor, telemedicina i online zdravstvene usluge također su postale sveprisutne i popularne među hrvatskim građanima. Takva digitalna transformacija omogućuje pacijentima da dobiju pristup zdravstvenoj skrbi i konzultacije s liječnicima iz udobnosti vlastitog doma. Primjerice, LittleDot nudi napredne platforme za online konzultacije s liječnicima, što pacijentima štedi vrijeme i olakšava brigu o zdravlju bez potrebe za fizičkim posjetom zdravstvenim ustanovama.

Uslužni sektor također obuhvaća različite druge segmente koji su se digitalizirali kako bi poboljšali korisničko iskustvo i učinkovitost usluga. Hrvatski “jednorog”, tvrtka InfoBip, omogućuje razne usluge digitalne komunikacije, što je ključno za modernizaciju poslovnih procesa u raznim industrijama. U području osiguranja tvrtka Allianz nudi digitalne platforme za online sklapanje i upravljanje policama osiguranja, čime pojednostavnjuje pristup osiguravajućim uslugama klijentima.

Digitalizacija uslužnog sektora u Hrvatskoj ne samo da poboljšava pristup uslugama, već i potiče inovacije i razvoj novih tehnologija koje korisnicima olakšavaju svakodnevni život. S napretkom tehnologije očekuje se daljnji rast digitalnih usluga i njihova sve šira dostupnost građanima diljem zemlje.

Tehnološke inovacije također su vidljive u turizmu i ugostiteljstvu, gdje digitalne platforme za rezervacije, poput Booking.com-a i Airbnb-a, prevladavaju tržištem. Te platforme omogućuju putnicima i turistima jednostavniji pristup smještaju, aktivnostima i prijevozu, što je ključno za atraktivnost Hrvatske kao turističke destinacije.

Održivi razvoj i nove prilike razvojem tehnologije

Održivi razvoj postaje sve važniji aspekt u trgovini i uslugama u Hrvatskoj, potaknut sve većom sviješću potrošača o ekološkim pitanjima i potrebom za smanjenjem negativnog utjecaja na okoliš. Veliki maloprodajni lanci kao što su Konzum, Lidl i Spar implementiraju razne inicijative kako bi smanjili svoj ekološki otisak, uključujući korištenje recikliranih materijala, smanjenje plastične ambalaže i promicanje lokalno proizvedenih i organskih proizvoda.

Takve inicijative ne samo da smanjuju negativne utjecaje na okoliš, već i odgovaraju na rastuću potražnju potrošača za ekološki prihvatljivim proizvodima.

U uslužnom sektoru hoteli, restorani i turističke agencije također sve više prepoznaju važnost održivosti. Energetska učinkovitost, upotreba obnovljivih izvora energije i podrška lokalnoj zajednici postaju uobičajene prakse među vodećim igračima u turizmu. Takvi napori ne samo da smanjuju ekološki otisak uslužnog sektora, već i potiču svijest o važnosti očuvanja okoliša među posjetiteljima i lokalnom zajednicom.

Trgovina i usluge u Hrvatskoj suočavaju se s nizom izazova, ali i pružaju mnoge prilike za rast i razvoj. Inflacija, promjene u potrošačkim željama, konkurencija na tržištu te potreba za digitalizacijom i održivim praksama samo su neki od ključnih izazova s kojima se poslovni subjekti suočavaju.

Inflacija može utjecati na troškove poslovanja i kupovnu moć potrošača, što zahtijeva prilagodbu poslovnih strategija i cijena. Promjene u potrošačkim preferencijama, poput povećane potražnje za ekološki prihvatljivim proizvodima ili online uslugama, zahtijevaju brzu prilagodbu ponude i poslovnih modela. Konkurencija na tržištu potiče inovacije i poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga, dok digitalizacija omogućuje povećanje učinkovitosti poslovanja i unapređenje korisničkog iskustva.

Unatoč izazovima, trgovina i usluge u Hrvatskoj također pružaju značajne prilike za rast. Ekspanzija online trgovine otvara nove kanale prodaje, dok potražnja za održivim proizvodima i uslugama stvara novi segment tržišta. Investicije u digitalizaciju i tehnološke inovacije mogu transformirati poslovanje i omogućiti poslovnim subjektima da dosegnu nove skupine potrošača.

Budućnost trgovine i usluga u Hrvatskoj obećava daljnje transformacije pod utjecajem tehnoloških inovacija, promjena u potrošačkim navikama te sve većeg naglaska na održivost i digitalizaciju.

Proces digitalizacije nije gotov. Trgovci će sve više integrirati online kanale s fizičkim trgovinama kako bi stvorili omnichannel iskustvo za potrošače. Poanta omnichannela je fleksibilnost da kupac može krenuti pregledavati artikl na svom mobilnom uređaju, isprobati taj isti artikl u trgovini te dovršiti kupnju na laptopu. To uključuje unapređenje mobilnih aplikacija, poboljšanje online iskustva kupnje te implementaciju naprednih tehnologija poput AI-a i big data analize za personalizaciju ponude.

Rastući trend e-trgovine

Trend e-trgovine raste iz godine u godinu, potaknut promjenama u navikama potrošača prema udobnosti online kupovine i dostavi na kućnu adresu. To će potaknuti rast malih online trgovina i specijaliziranih prodavaonica koje mogu globalno trgovati putem interneta.

E-trgovina u Hrvatskoj bilježi značajan rast, posebno od vremena pandemije koronavirusa, a potaknuta je i sve većom digitalizacijom te promjenama u potrošačkim navikama. Platforme za e-trgovinu omogućuju potrošačima jednostavnu kupnju, brzu uslugu i širok izbor proizvoda, potičući konkurenciju i inovacije u sektoru.

U Hrvatskoj danas ima nekoliko tisuća internetskih trgovina, a prodajom svega i svačega na internetu, uz postojeće koji su se profesionalizirali, bavi se još nekoliko tisuća ljudi koji to rade oglašavajući svoju djelatnost putem društvenih mreža ili vlastitih internetskih odredišta.

E-trgovina naime postoji i među građanima, na platformama gdje se najviše prodaju polovne, ali i nove stvari. U Hrvatskoj su za takve oblike prodaje vrlo popularni Njuškalo, Index oglasi, Plavi oglasnik ili platforme poput Facebook Marketplacea, Etsyja i Vinteda.

U Hrvatskim e-trgovinama najviše se prodaje potrošačka elektronika i razna oprema — oko 32 posto, slijede prehrambeni proizvodi i razna roba široke potrošnje — 15 posto, moda — 15 posto, kozmetika, namještaj i igračke — svaka od tih kategorija drži oko pet posto ukupne količine robe koja se prodaje putem interneta. Od usluga u Hrvatskoj se putem interneta najviše kupuju ulaznice za razne događaje, putovanja i avio-karte.

Roba kupljena u Hrvatskoj putem interneta dostavlja se na razne načine. Najviše online trgovina koristi više dostavljačkih tvrtki — njih 29 posto, a često (njih dvanaest posto) robu dostavljaju i sami. Od tvrtki koje e-trgovci koriste za dostavu, približno podjednako koriste usluge Hrvatske pošte, GLS-a i Overseasa. Navedeni podaci rezultati su istraživanja lokalne udruge malih online trgovaca, udruge eCommerce Hrvatska.

Među najvećima je svakako online trgovina eKupi.hr koja sama drži gotovo pola internetske trgovine u Hrvatskoj. Od većih su na tom popisu sigurno još i e-trgovine elipso.hr, mall.hr, bazzar.hr, sportvision.hr, te bauhaus.hr, links.hr i konzum.hr.

Od svjetskih giganata online šopinga, u Hrvatskoj su najpopularniji Amazon, eBay i kineska stranica Alibaba.

U Hrvatskoj danas ima nekoliko tisuća web trgovina koje rade legalno, kao registrirani obrti i tvrtke, a prodajom na internetu, uz one koji su se profesionalizirali, bavi se još nekoliko tisuća ljudi, više ili manje amaterski, oglašavajući svoju djelatnost putem Facebooka, internetskih oglasa i drugih web odredišta. Među tim gerila e-trgovcima ima i onih koji ne rade baš profesionalno i ne ulijevaju povjerenje kupcima. Tome nastoji doskočiti udruga eCommerce Hrvatska koja se pridružila brojnim drugim nacionalnim organizacijama u Europi i svijetu koje se bave promidžbom online trgovine, te je i u našoj zemlji ustanovila oznaku povjerenja — Safe.Shop, putem koje se provodi certifikacija internetskih trgovina i dodatno dokazuje pouzdanost pojedinog online trgovca.

Sve veća svijest o održivosti potaknut će trgovce i pružatelje usluga na daljnje smanjenje ekološkog otiska. Očekuje se da će kompanije učiniti korake kako bi smanjile upotrebu plastike, promicale recikliranje i podržale lokalnu proizvodnju, odgovarajući na zahtjeve potrošača za ekološki prihvatljivim opcijama.

Unatoč prevladavanju velikih lanaca, specijalizirane trgovine i lokalne inicijative će imati svoju ulogu, posebno u zajednicama koje cijene jedinstvenost, lokalnu proizvodnju i personaliziranu uslugu. No globalizacija će nastaviti oblikovati trgovinu i usluge, s većim pritiskom na konkurentnost ali i otvaranjem novih tržišta i prilika za izvoz. Tvrtke će se morati prilagoditi globalnom tržištu, ali i paziti na lokalne specifičnosti i zakonske regulative.

Radna snaga u trgovini i uslugama morat će se prilagoditi novim tehnologijama i zahtjevima tržišta, što može uključivati ​​potrebu za novim vještinama i obukama. Automatizacija će promijeniti načine rada, dok će se ljudski čimbenik i dalje smatrati ključnim za pružanje kvalitetne usluge.

Procvat usluga dostave dodatno potaknuo trgovinu

U Hrvatskoj su usluge dostave doživjele značajan porast popularnosti i razvoja u posljednjih nekoliko godina, potaknute rastom e-trgovine i promjenama u potrošačkim navikama. Velike trgovine aktivno koriste usluge dostave kako bi svojim kupcima omogućile jednostavan pristup širokom spektru proizvoda iz udobnosti njihovih domova. Neke imaju vlastitu dostavu, poput Konzuma, dok druge često surađuju s vodećim dostavnim tvrtkama poput Overseas Express, GLS, DHL i Hrvatske pošte kako bi osigurale brzu i pouzdanu dostavu.

Osim tradicionalnih trgovina, sve više se ističu i online platforme poput Glovo i Wolt, koje djeluju kao posrednici između različitih trgovina i restorana te korisnika. Primjerice, Glovo pruža širok spektar usluga dostave hrane i ostalih proizvoda iz različitih lokalnih trgovina, dok Wolt nudi slične usluge usmjerene na brzu dostavu hrane iz restorana diljem Hrvatske.

“Hrvatska je vrlo važno tržište za Glovo, a moj cilj je dodatno unaprijediti našu prisutnost ovdje. Naš tim stručnjaka predan je pružanju vrhunske usluge kupcima, partnerima i dostavljačima, osiguravajući najveće zadovoljstvo kupaca kroz našu operativnu stručnost. Namjeravamo proširiti mrežu partnera i konsolidirati našu pokrivenost, pretvarajući Glovo u najvećeg online trgovca s dostavom isti dan u zemlji, koji nudi bilo što, ne samo hranu. Dodatno, cilj nam je postati najbolji tech regruter u Hrvatskoj, tako što ćemo zaposliti vrhunske stručnjake na lokalnom tržištu. Nastavit ćemo ulagati u inovacije kako bismo održali svoju konkurentsku prednost i postigli dugoročni uspjeh.” — rekao je Lorenzo Mayol, novi generalni direktor Glovo Hrvatska, prilikom preuzimanja dužnosti u ovoj godini.

S više od tri tisuće aktivnih partnera i više od dvije tisuće dostavljača koji tjedno dostavljaju putem aplikacije, Glovo je trenutno dostupan u više od trideset gradova diljem Hrvatske, omogućujući korisnicima pristup širokoj paleti proizvoda i usluga. Kroz partnerstvo s mnogobrojnim lokalnim restoranima, trgovinama mješovitom robom i drugim partnerima, Glovo je pomogao malim tvrtkama da prošire bazu kupaca i povećaju prodaju.

S druge strane, Glovo se ove godine povukao sa slovenskog tržišta i prepustio primat Woltu.

Dostava paketa i roba iz inozemstva također je postala uobičajena praksa među potrošačima u Hrvatskoj. Međunarodne online trgovine kao što su Amazon, AliExpress i eBay često surađuju s globalnim kurirskim tvrtkama kako bi osigurale brzu i sigurnu dostavu svojih proizvoda kupcima u Hrvatskoj.

Digitalizacija i tehnološki napredak u području logistike i dostave omogućili su razvoj inovativnih rješenja poput trackiranja (praćenja) pošiljki u stvarnom vremenu, mogućnost dostave istog dana i personaliziranih iskustava za kupce. Očekuje se da će daljnji razvoj tehnologije kao što su autonomna vozila i dronovi dodatno transformirati pejzaž dostave, čime će se poboljšati učinkovitost i smanjiti troškovi distribucije roba.

Usluge dostave u Hrvatskoj su uzbudljivo područje brzog rasta i inovacija koje pružaju korisnicima sve veću fleksibilnost i udobnost pri kupnji i primanju proizvoda, bez obzira jesu li to svakodnevne potrepštine, specijalizirani proizvodi ili međunarodne narudžbe.

Trenutni izazovi i uspjesi trgovačkog sektora uz optimističnu prognozu

Trgovina je važan sektor kod svih razvijenih država, pa tako i u Hrvatskoj, gdje je trenutačno 1.755 tvrtki u djelatnosti trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima.

Ukupni prihodi tih tvrtki iznosili su 5.673.054.744 eura u 2022., za 734.123.138 eura više nego u godini prije, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall. Ukupna dobit iznosila je 158.065.824 eura. U godinama koje slijede, brojke će izgledati još impresivnije.

Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine, komentirao je te podatke napominjući da u Hrvatskoj gotovo trideset posto gospodarskih subjekata pripada trgovini, što čini oko dvadeset i dva posto ukupnog broja zaposlenih ili već spomenutih oko 218.000 osoba. Udio distributivne trgovine u bruto domaćem proizvodu kreće se oko deset posto.

Trgovina je tako jedan od najvećih poslodavaca i generatora prihoda, za lokalne zajednice i za državni proračun. Također, ima ključnu ulogu u stabilizaciji tržišnih kretanja.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu da su trgovci u proteklim godinama bili suočeni s raznim krizama koje su negativno utjecale na njihovo poslovanje, ali ipak su ostvarivali rast. Zbog pandemije su uvedene razne restrikcije i regulacije, a rat u Ukrajini i energetska kriza dodatno su poremetili dobavne putove trgovačkih lanaca i cijene energenata. Ipak, dobra turistička sezona u 2023., povećana potrošnja i rast plaća imali su pozitivan utjecaj.

“Sve navedene negativne okolnosti izazvale su inflaciju, a to je prouzročilo dodatne regulatorne mjere Vlade koje zadiru u načela slobodnog tržišta i koje su rezultirale padom profitabilnosti u trgovini. I danas su na snazi neke mjere, poput ograničenja cijena trideset proizvoda — a da i ne znamo do kada će trajati. Nadamo se da će nova Vlada riješiti taj veliki problem za trgovinu. Činjenica je da su prosječne neto marže u trgovini oko dva posto i na razini su EU. Prosječna neto marža u trgovini u Hrvatskoj je pala s 2,5 na 2,3 posto u prošloj godini iz nekoliko razloga, a ključni su rast nabavnih cijena i zamrzavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica.” — naveo je Evačić.

Naglasio je da su cijene u trgovinama odraz globalnih kretanja, uključujući energetsku krizu, poremećaje u nabavnim lancima i klimatske promjene.

“Konkurencija u tom sektoru je iznimno jaka, a to stavlja pritisak na niže cijene. U takvom stresnom okruženju i uz stalne prilagodbe na domaćem planu, izazov za funkcioniranje poduzetnika predstavlja nedostatak radne snage. Ako želimo konkurentno gospodarstvo, potrebno je rasteretiti troškove rada i time doprinijeti zadržavanju kvalitetne radne snage. Unatoč nepovoljnom okruženju, poslodavci su u posljednjih godinu dana dizali plaće. U tijeku su i pregovori sa sindikatima za sklapanje Kolektivnog ugovora za trgovinu.” — rekao je predsjednik HUP-Udruge trgovine.

Još jedan od problema s kojim su se suočili trgovci bile su neradne nedjelje, a to je posebno pogodilo one koji nemaju velike trgovačke lance. Pravi učinak te promjene vidjet će se tek u 2024. godini jer će se morati rasporediti šesnaest radnih nedjelja na cijelu godinu.

Za veće trgovačke lance to neće predstavljati toliki problem, ali ne znači da neće uopće utjecati na njih. U Hrvatskoj su po prihodima i dobiti u 2022. prva mjesta zauzeli Lidl, Plodine, Tommy, Konzum plus i Kaufland Hrvatska, no moguće je da će se taj poredak promijeniti u ovoj godini.

Lidl je imao dobit u iznosu od 51.949.852,83 eura, uz prihode od 1.070.541.647,31 eura. Plodine su imale ukupne prihode u iznosu od 789.933.547 eura, i dobit od 46.014.768 eura. Slijedi Tommy s prihodima od 546.445.622 eura, i dobiti od 22.048.915 eura. Konzum plus je pak imao prihode u iznosu od 1.596.578.354 eura i dobit od 21.056.284 eura. Nakon njega je Kaufland Hrvatska s ukupnim prihodima od 647.083.220 eura i dobiti od 13.963.099 eura, pokazali su podaci CompanyWalla.

“Zakonsko propisivanje zabrane rada prodavaonica nedjeljom nameće prekomjeran teret trgovcima na koje se zabrana odnosi. Time je poremećena ravnoteža između zaštite prava radnika u prodavaonicama i zaštite prava radnika u ostalim djelatnostima, osobito u onima čiji rad nedjeljom nije nužan za funkcioniranje društvene zajednice. Nedjeljom se u zatvorenom prodajnom objektu ne smiju odvijati ni druge aktivnosti kao što su popravci, rekonstrukcija, čišćenje prostora i inventura.” — objasnio je Evačić.

“Osobito je problem zabrana rada skladišta, koja uzrokuje ozbiljne logističke poremećaje u cjelokupnom lancu opskrbe, a posebno u isporuci svježe robe, prije svega voća i povrća te svježeg mesa, jer ta roba treba biti u trgovinama u ponedjeljak. Vjerujemo da ćemo bar dio tih problema uspjeti riješiti u razgovorima s Vladom ove godine.” — dodao je.

HUP je podnio ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini i kažu da žale zbog odluke suda te da će i dalje upozoravati na negativan utjecaj ograničavanja rada poduzetnika. Smatraju da rad nedjeljom treba ostaviti na odabir poslodavcima, uz poštivanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika.

“Fer tržišna utakmica podrazumijeva da su pravila jednaka za sve, a posebno zabrinjava situacija s malim obiteljskim trgovcima, kao i s malim mjestima i otocima gdje građani nemaju nikakvu mogućnost izbora. To samo aktualizira HUP-ove ključne teze kako prekomjerna regulacija i intervencija u načela slobodnog tržišta nepovoljno utječe na održivost gospodarskih subjekata u trgovini, dinamiku trgovine na malo i konkurenciju među trgovcima na štetu krajnjih potrošača.” — rekao je Evačić.

Što se tiče ove godine, pojasnio je da je prvo tromjesečje završilo nešto povoljnije prije svega zahvaljujući ranijem Uskrsu. Godišnja stopa inflacije za travanj pala je na 3,7 posto, s 4,1 posto koliko je iznosila u ožujku. Do toga je došlo zbog pada cijena energenata i usporavanja inflacije kod svih ostalih glavnih kategorija u odnosu na visoku bazu u tom mjesecu prošle godine.

U trgovačkoj struci su očekivali stabilizaciju cijena hrane zbog povoljnog baznog učinka, smanjenja proizvođačkih cijena dijela poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU te pada cijena proizvodnje domaće hrane; međutim, to se nije dogodilo.

“U 2024. očekujemo nastavak snažnog rasta bruto plaća i ukupnih primanja od deset posto, odnosno petnaest posto. Hrvatska prednjači na razini EU prema kriteriju realnog rasta plaća od oko šest posto već drugu godinu zaredom. Cijene prehrambenih proizvoda, alkoholnih pića i duhana su u Hrvatskoj, u odnosu na kraj 2023. rasle neznatno snažnije u odnosu na prosjek euro područja, 1,7 posto prema 1,4 posto, što je u Hrvatskoj otprilike dvostruko slabija dinamika nego u isto vrijeme lani.” — prognozirao je.

HUP u drugoj polovici ove godine očekuje pad stope inflacije ispod razine od 2,5 posto uslijed slabljenja rasta cijena prehrambenih proizvoda, smanjenja cijena industrijskih dobara i glavnih energenata, kao i općenito niže uvozne inflacije uslijed slabašne agregatne potražnje gledano kroz relativno nisku razinu šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području.

Domaći trgovci u sljedećem razdoblju također ne očekuju bitne promjene cijena roba u nabavnom lancu, pa tako posljedično ni u maloprodaji.

“Ohrabruje i pad cijena električne energije za hrvatske tvrtke zabilježen u drugoj polovini 2023. u odnosu na prvu polovinu godine, kad su po prvi put narasle iznad prosjeka EU. To će zasigurno djelovati stabilizacijski na prosječnu inflaciju i smanjenje razlike u odnosu na EU.” — optimističan je bio Evačić.

Među državama europodručja s najvećim porastom trgovine na malo

U europodručju u ožujku 2024., u usporedbi s ožujkom 2023., među državama članicama za koje su podaci dostupni, najveći godišnji porast ukupnog obujma trgovine na malo zabilježen je u Poljskoj (+14,8 posto), Luksemburgu (+10,3 posto) i Hrvatskoj (+8,9 posto). U usporedbi s drugim državama europodručja, najveći pad zabilježen je u Belgiji (—4,6 posto), Estoniji (—2,3 posto) i Austriji (—2,0 posto).

Podaci Ministarstva financija Republike Hrvatske iz sustava fiskalizacije, u pogledu broja i iznosa računa za prvih devet dana 2024. u odnosu na iste dane 2023. godine, za sve djelatnosti i djelatnosti trgovine na malo su itekako indikativni. Vidljivo je da je 5. siječnja 2024. izdan veći broj računa u odnosu na 2023. godinu za 16,5 posto, a iznos računa je 35 posto viši. Iz podataka je evidentno i da je u ponedjeljak 8. siječnja, dan nakon neradnog vikenda, u odnosu na 8. siječnja 2023. zabilježen veći broj računa za 96,5 posto, dakle iznos računa je veći za čak 135,43 posto. Promet s neradnih dana prebacio se na radne dane u prvih devet dana ove godine, pa imamo 817.927 veći broj računa, a iznos računa je 95,5 milijuna eura viši.

Podaci o trgovini i na državnoj razini i na razini pojedinih globalnih kompanija pokazuju rast.

JYSK Hrvatska je u financijskoj godini 2022./2023. ostvario promet od 111,5 milijuna eura, što je porast za dvadeset posto, dok je EBIT iznosio 21,36 milijuna eura.

Podaci o rastu poslovanja JYSK-a u Hrvatskoj su za tri puta veći u postotku, u usporedbi s globalnim rastom. “U financijskoj godini 2022./23., JYSK je na globalnoj razini dosegnuo EBIT (operativnu dobit) od 531 milijun eura i zabilježio rast prometa za 6,3 posto, koji je iznosio preko pet milijardi eura. Financijska godina 2022./23, koja je kalendarski trajala od 1. rujna 2022. do 31. kolovoza 2023., zbog rastuće inflacije, operativnih troškova i niže kupovne moći, za JYSK je bila izazovna, u skladu s očekivanjima.” — izvijestili su iz tog trgovačkog lanca.

Ikea Hrvatska je objavila kako je u poslovnoj 2023. godini ostvarila ukupni promet od 149,9 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast od trideset posto. Istaknuli su pritom da je u pitanju najveći rast prihoda među svim Ikea jedinicama u svijetu.

Poslovna godina odnosi se na razdoblje od 1. rujna 2022. do 31. kolovoza 2023. godine, a ukupno ostvareni promet od 149,9 milijuna eura obuhvaća internetsku trgovinu, studij za planiranje, dostavne centre te robnu kuću Ikea Zagreb, u kojoj je promet iznosio gotovo 91 milijun eura. “Ukupni porast prometa u odnosu na prošlu poslovnu godinu je trideset posto, a ako se gleda samo internetska prodaja, on je i veći, 36 posto.” — poručili su iz tvrtke u priopćenju o poslovnim rezultatima.

Spomenutu robnu kuću je tijekom poslovne godine 2023. posjetilo više od 1,7 milijuna posjetitelja, dok je internetska trgovina ostvarila više od dvadeset milijuna posjeta, što je rezultiralo s 263.467 kupnjom. U poslovnoj godini ukupno je prodano 12,9 milijuna Ikea proizvoda, od čega dvije trećine čini namještaj, a jednu trećinu dodaci za dom.

Osim rasta u Hrvatskoj, globalni lanci su počeli izvoziti i svoje hrvatske proizvode i prodavati ih izvan države.

Primjerice, potražnja za hrvatskim proizvodima u trgovinama SPAR-a u Austriji, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji već godinama raste, zbog čega je SPAR Hrvatska ove godine krenuo u plasman svojih hrvatskih robnih marki na tržište Austrije, na kojem ima 1.500 SPAR-ovih trgovina.

U priopćenju iz te tvrtke stoji kako su SPAR Zagorski mlinci, SPAR ajvar, S-BUDGET ajvar, S-BUDGET keksi i SPAR soda bikarbona prvi proizvodi koje SPAR Hrvatska izvozi u Austriju. Tih pet proizvoda razvijeno je u suradnji s hrvatskim proizvođačima. Također, uz podršku SPAR Hrvatske hrvatski su proizvođači dogovorili izravan izvoz s kompanijom SPAR Slovenija.

Tako su Zigante Tartufi, Vindija, ZMH Horvat i Al Ponte ugovorili izravan izvoz proizvoda u trgovine SPAR-a u toj zemlji, čime je omogućena opskrba i dostupnost 43 artikla proizvedena u Hrvatskoj, a koji se u Sloveniji prodaju unutar SPAR prodajne mreže pod SPAR robnom markom.

Trgovina i usluge u Hrvatskoj su sektori koji će nastaviti rasti i mijenjati se pod utjecajem raznih čimbenika. Ključno je da tvrtke ostanu fleksibilne, inovativne i odgovorne prema društvu i okolišu kako bi iskoristile prilike koje donosi digitalizacija i globalizacija, dok istodobno rješavaju izazove poput konkurencije i promjena u potrošačkim preferencijama. Te promjene neće samo oblikovati budućnost trgovine i usluga u Hrvatskoj, već će i podržati daljnji ekonomski razvoj zemlje u cjelini.