Tehnologija i internet sve više transformiraju cijelu zemlju

Hrvatska se posljednjih godina istaknula kao dinamična i inovativna zemlja kad je u pitanju tehnologija i internet. S brzim razvojem novih tehnologija, kao i sve većom dostupnošću visokokvalitetne opreme i usluga, Hrvatska se pozicionira kao važan igrač na regionalnom tehnološkom tržištu.

U Hrvatskoj se sve više ulaže u razvoj i implementaciju novih tehnologija, a jedan od najznačajnijih napredaka je širenje 5G mreže, koja omogućava brži i stabilniji pristup internetu. To je ključno za razvoj takozvanih pametnih gradova, autonomnih vozila i Internet of Things uređaja (IoT). Tvrtke poput HT-a (Hrvatske telekomunikacije) i A1 Hrvatska aktivno rade na implementaciji 5G mreže diljem zemlje.

Hrvatska se također ističe u razvoju blockchain tehnologije. Tvrtke kao što su Electrocoin i Orqa postaju lideri u tom području, pružajući inovativna rješenja za kriptovalute i dronove. U akademskoj sferi Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu prednjači u istraživanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju i robotiku.

Što se tiče ponude tehničke opreme, Hrvatska nudi širok izbor proizvoda i usluga. Trgovine kao što su Links, Sancta Domenica i eKupi nude najnovije modele računala, pametnih telefona, tablet uređaja i periferne opreme. Te trgovine često nude i usluge tehničke podrške, što je posebno važno za korisnike koji nisu tehnički potkovani.

U Hrvatskoj se također mogu pronaći specijalizirane trgovine koje nude profesionalnu opremu za audio i video produkciju, kao što su Audio Pro Artist i Mikronis. Te trgovine opskrbljuju glazbenike, video produkcijske kuće i druge kreativne profesionalce vrhunskom opremom.

Hrvatska ima nekoliko vodećih pružatelja internetskih usluga. Hrvatski Telekom (HT) je najveći pružatelj, koji nudi široku paletu usluga, uključujući mobilni internet, fiksni internet, te IPTV usluge. A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska također su značajni igrači na tržištu, pružajući konkurentne ponude za privatne i poslovne korisnike.

Što se tiče optičkog interneta, Hrvatska je također u naprednoj fazi razvoja. Gradovi poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka već imaju razvijenu optičku infrastrukturu koja omogućava vrlo velike brzine prijenosa podataka, što je ključno za kućne korisnike, ali i za poslovne korisnike koji ovise o stabilnom i brzom internetu za svoje svakodnevne operacije.

Država je prepoznala važnost digitalne transformacije te je pokrenula nekoliko inicijativa za poticanje razvoja digitalne ekonomije. Nacionalna strategija za digitalnu transformaciju uključuje ulaganja u digitalne vještine, podršku startupovima i malim i srednjim poduzećima, te razvoj digitalne infrastrukture.

Uloga CARNET-a u suvremenom obrazovanju

Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET) igra ključnu ulogu u razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u obrazovanju i istraživanju u Hrvatskoj. Osnovana 1991. godine, CARNET je od tada postala središnja ustanova za podršku digitalizaciji obrazovnog sustava, osiguravajući infrastrukturu, edukaciju i resurse potrebne za suvremeno obrazovanje i istraživanje.

CARNET-ova misija je omogućiti i poticati uporabu naprednih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovnom i istraživačkom sektoru. Njihovi glavni ciljevi uključuju: osiguravanje visokokvalitetne internetske infrastrukture za obrazovne i istraživačke ustanove; promicanje digitalne pismenosti među učenicima, studentima i nastavnicima; podrška razvoju e-učenja i digitalnih obrazovnih sadržaja; te poticanje inovacija u obrazovanju kroz uporabu novih tehnologija.

CARNET upravlja nacionalnom akademskom mrežom koja povezuje sve obrazovne i istraživačke ustanove u Hrvatskoj. Ta mreža osigurava brzi i sigurni pristup internetu, omogućavajući razmjenu podataka i suradnju među ustanovama.

Jedan od najznačajnijih projekata CARNET-a je e-Škole. Cilj tog projekta je digitalna transformacija hrvatskih škola kroz uvođenje ICT-a u obrazovni postupak. Projekt uključuje opremanje škola informatičkom opremom, obuku nastavnika za korištenje digitalnih alata te razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja.

CARNET-ov Edupoint centar pruža edukacije i radionice za nastavnike i učenike, usmjeravajući se na razvoj digitalnih vještina i korištenje ICT-a u nastavi. Programi obuhvaćaju teme poput sigurnosti na internetu, korištenja e-učenja i razvoja digitalnih kompetencija.

CARNET upravlja Moodle platformom za e-učenje, koja omogućava školama, fakultetima i drugim obrazovnim ustanovama da kreiraju i provode online tečajeve i programe. Ta platforma omogućava fleksibilno učenje i pristup obrazovnim sadržajima iz bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. CARNET posvećuje posebnu pozornost sigurnosti na internetu kroz edukativne programe i kampanje usmjerene na zaštitu djece i mladih od online prijetnji. Programi obuhvaćaju teme poput cyberbullyinga, zaštite privatnosti i sigurnog korištenja društvenih mreža.

CARNET surađuje s mnogim domaćim i međunarodnim ustanovama i organizacijama kako bi unaprijedio digitalno obrazovanje i istraživanje u Hrvatskoj. Partnerstva s tehnološkim tvrtkama, obrazovnim ustanovama i vladinim agencijama omogućavaju CARNET-u pristup najnovijim tehnologijama i resursima, što je ključno za ostvarenje njihovih projekata i inicijativa.

Uloga CARNET-a u digitalizaciji obrazovnog sustava u Hrvatskoj je zato velika. Njegovi projekti i inicijative doprinose modernizaciji nastave, povećanju digitalne pismenosti među učenicima i nastavnicima te unapređenju ukupne kvalitete obrazovanja. Kroz neprestanu podršku i razvoj novih tehnologija, CARNET pomaže u pripremi hrvatskih škola i fakulteta za izazove budućnosti.

Uz već spomenute inicijative i projekte, postoje i druga važna područja digitalizacije i tehnologije u Hrvatskoj koja doprinose napretku i modernizaciji zemlje.

Tvrtka Odašiljači i veze digitalizira zemlju i uvodi “know-how” izvan države

Odašiljači i veze d.o.o. su tvrtka u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske. Prema klasifikaciji djelatnosti nadležne agencije HAKOM — Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Društvo je kao operator registrirano za davanje pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme; davanje u najam elektroničke komunikacijske mreže i/ili vodova; uslugu prijenosa slike, govora i zvuka putem elektroničkih komunikacijskih mreža (što isključuje usluge radiodifuzije); uslugu upravljanja multipleksom u radiodifuziji; usluge prijenosa, odašiljanja i/ili prijama slike, govora, zvuka te drugih podataka namijenjenih za izravan prijam u javnosti u zemaljskoj radiodifuziji; usluge u satelitskoj službi te usluge u privatnoj pokretnoj mreži (PMR).

Polovicom srpnja 2024. godine najavljeno je kako će tvrtka preuzeti i cjelokupni projekt digitalizacije javnih radijskih i televizijskih servisa u Bosni i Hercegovini.

Nekoliko mjeseci prije tvrtka je objavila i kako proširuje svoju djelatnost na pomorsku elektroniku i komunikacije, na temelju nedavnog pripajanja državne tvrtke Pomorski centar za elektroniku (PCE) iz Splita. Pripajanje je u svojem registru evidentirao Trgovački sud u Zagrebu, 8. travnja 2024. godine, čime je i formalno-pravno dovršen proces.

Tvrtka PCE time je prestala postojati te je postala dio jedinstvene kompanije koja će nastaviti sudjelovati na tržištu pod imenom OiV, pružajući sada dodatne usluge i u djelatnostima pomorske elektronike i komunikacija. U OiV-u su nakon toga izrazili očekivanja da će se koristi od pripajanja multiplicirati u idućim godinama, a i svi konkretni financijski ciljevi bit će postavljeni i nadopunjeni ciljevima javne politike i hrvatske Vlade u vezi s pristupanjem Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Spomenuta državna tvrtka surađuje i s međunarodnim tvrtkama prisutnima u Hrvatskoj na daljnjoj modernizaciji cijele države. U 2023. godini tvrtka Ericsson Nikola Tesla je u ime gospodarske zajednice s Ericsson Nikola Tesla Servisi i Supra Net potpisala s tvrtkom Odašiljači i veze ugovor za projektiranje i izgradnju NGN agregacijske mreže Istočna Hrvatska, u vrijednosti od 52,1 milijun eura bez PDV-a.

Projektiranje i izgradnja NGN agregacijske mreže Istočna Hrvatska dio je izgradnje nacionalne širokopojasne agregacijske infrastrukture sljedeće generacije (Next Generation Network — NGN). Projekt se sastoji od šest prijelaznih čvorova (Bjelovar, Kutina, Virovitica, Slavonski Brod, Vinkovci i Osijek), od kojih je svaki zasebna funkcionalna cjelina koja pokriva određeno područje te će omogućiti manjim mjestima i ruralnim područjima pristup brzom internetu.

Prethodno su potpisali i nekoliko ugovora vrijednih više od sedam milijuna eura bez PDV-a, za modernizaciju i održavanje mobilnih mreža te digitalnu transformaciju.

Razvoj Start-up ekosustava i takozvanih pametnih gradova

Hrvatska je postala plodno tlo i za start-up kompanije, posebno u tehnološkom sektoru. Gradovi poput Zagreba, Rijeke i Splita postali su središta za inovacije i poduzetništvo. Primjerice, inicijative poput Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), Algebra LAB-a i HUB385 pružaju podršku start-upovima kroz mentorstvo, financiranje i prostor za rad.

Neki od primjera najuspješnijih start-upova su Infobip, koji je postao globalni lider u području komunikacijskih platformi, sa sjedištem u Vodnjanu. Infobip nudi rješenja za razmjenu poruka, glasovne usluge i autentifikaciju. Uz njega je još jedan uspješan primjer koji je privukao i strana ulaganja — tvrtka Rimac Automobili, inovativna tvrtka iz Svete Nedelje koja razvija električne hiperautomobile i tehnologiju za električna vozila. Rimac Automobili postali su prepoznati diljem svijeta zbog svojih visokotehnoloških rješenja.

Hrvatski gradovi sve više usvajaju koncept pametnih gradova, koji koriste digitalne tehnologije za poboljšanje kvalitete života građana i učinkovitost upravljanja gradom. To uključuje implementaciju IoT (Internet of Things) tehnologija, pametne rasvjete, sustave za upravljanje prometom i pametne sustave za upravljanje otpadom. Primjer je Zagreb koji želi uvesti “pametnu rasvjetu” što smanjuje potrošnju energije i poboljšava sigurnost, a do kraja desetljeća i “pametne plinske mreže” i “pametne toplinske mreže”.

Tijekom ljeta 2024. godine Grad Zagreb je započeo već drugu fazu unapređenja semaforskog sustava na glavnim prometnicama u Donjem gradu, kao dio projekta automatskog upravljanja prometom. Do tada je u sklopu projekta na optičku infrastrukturu priključeno osamnaest novih semaforskih uređaja kojima se iz jednog centralnog mjesta upravlja na daljinu.

“Automatskim upravljanjem prometom na svim obnovljenim raskrižjima uspostavlja se učinkovitiji sustav upravljanja prometom, jer se rad semafora prilagođava uvjetima na cesti, znatno se povećava protočnost raskrižja, skraćuje se vrijeme putovanja i povećava sigurnost. Pritom se prednost u prometu daje tramvajima, te se na taj način dobiva učinkovitiji i brži javni prijevoz.” — rekao je prilikom pokretanja druge faze Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.

Gradonačelnik je naveo i da se, uz smanjenje čekanja i vremena putovanja, na taj način smanjuje i onečišćenje zraka, negativni utjecaj buke te broj prometnih nesreća.

U prvoj fazi zamjene semaforskih uređaja u Donjem gradu, koja se provodila u veljači i ožujku 2024. godine, zamijenjeno je ukupno osamnaest uređaja. U drugoj fazi, od 15. srpnja do 9. kolovoza, zamijenio se još dvadeset i jedan uređaj. Nakon Donjeg grada u planu je zamjena semafora na ulicama: Ilica, Vlaška, Horvaćanska, Dubrava, Avenija Dubrovnik, Ulica Grada Vukovara, Ulica kralja Zvonimira i Ulica Savezne Republike Njemačke.

Grad Zagreb pokrenuo je u srpnju 2024. godine web aplikaciju eSavjetovanje, sustav namijenjen digitalizaciji i unapređenju procesa otvorenog savjetovanja s javnošću o prijedlozima svih važnih gradskih odluka.

“Riječ je o u nizu digitalnih alata kojima nastojimo unaprijediti transparentnost i učinkovitost rada Gradske uprave.” — rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević prilikom pokretanja usluge. Dosad su u tom području značajni koraci učinjeni pokretanjem aplikacija iTransparentnost, ZG Zviždač i implementacijom Centralnog obračuna plaća. Prvo savjetovanje koje je bilo omogućeno na novoj web aplikaciji je ono za Prijedlog odluke o ozelenjivanju dvorišta, koja je bilo na javnom savjetovanju do 17. kolovoza.

Zbog golemog broja turista Dubrovnik već koristi takozvana “pametna rješenja” za upravljanje gužvama tijekom turističke sezone, uključujući sustave za praćenje broja posjetitelja i pametne parking sustave.

Na ovogodišnjem panelu o Smart City rješenjima, koji je održan u sklopu događanja “Smart Solutions for Smart Cities” u organizaciji Američkog ureda za komercijalne usluge Ministarstva trgovine SAD-a i Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, pročelnica u Gradu Dubrovniku Ivana Brnin predstavila je neka od najvažnijih Smart City rješenja.

Grad Dubrovnik, kao dvostruki nacionalni prvak tog koncepta, razvija i primjenjuje već mnoga pametna rješenja, poput sustava Dubrovnik Visitor, u Hrvatskoj jedinstvene platforme za participaciju građana u donošenju odluka Vox Populi, digitalne gradske kartice DU Pass te Bus Web Shopa — sustava za rezervaciju termina i dolaska turističkih autobusa i vozila u kontaktnu zonu povijesne jezgre, odnosno u zonu posebnog prometnog režima, koju je Grad Dubrovnik uspostavio kao prvi grad u Republici Hrvatskoj.

Da su gradovi iznimno važni pokretači ekonomskih aktivnosti, gospodarskog rasta i napretka, ali i jedna od najkritičnijih i najzahtjevnijih karika u postupku postizanja zelene tranzicije, istaknuto je i na ovogodišnjoj radionici “Zeleni gradovi, pametna budućnost” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Uz predstavnike Grupacije održavanja zelenih površina HGK i Grupacije Smart City HGK, radionica i B2B susreti okupili su tvrtke, komunalna poduzeća i ponuditelje pametnih rješenja te donositelje odluka i predstavnike jedinica lokalne i područne samouprave s ciljem isticanja važnosti strateškog pristupa planiranju prostora i implementacije komunalnih rješenja.

Istaknuto je da se značajno ubrzava postupak intenzivne urbanizacije često praćene nekontroliranim širenjem sive infrastrukture, onečišćenjem te mnogim komunalnim izazovima poput zbrinjavanja prekomjernog otpada. Razvoj gradova po mjeri čovjeka podrazumijeva digitalnu transformaciju i pametna tehnološka rješenja integrirana sa zelenom infrastrukturom, zbog čega je unutar HGK ustrojeno Udruženje komunalnog gospodarstva i Grupacija Smart City.

“HGK je kroz svoju Grupaciju Smart City okupila niz tvrtki koje se bave razvojem i implementacijom tehnologija za pametne gradove. Gradovi poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka već su prepoznali vrijednost takvih inicijativa, i aktivno sudjeluju u razvoju pametnih rješenja. Ovim putem najavljujemo i izradu sveobuhvatnog kataloga hrvatskih tvrtki koje nude inovativne Smart City proizvode i usluge. To će biti ključni resurs za gradove i općine diljem Hrvatske koji traže rješenja za pametno upravljanje urbanim sredinama. Pozivamo sve zainteresirane tvrtke da se uključe u Grupaciju i online Katalog.” — istaknuo je na radionici predsjednik Grupacije Smart City HGK Bojan Fišer.

Marina Marasović iz HBOR-a (Hrvatska banka za obnovu i razvoj) predstavila je Urbani razvojni fond, novi instrument za financiranje razvojnih projekata gradova, vrijedan 172 milijuna eura. Fond je postao operativan polovicom ove godine, a ono što ga čini potpuno inovativnim jest financiranje javno-komercijalnih projekata. Drugim riječima, instrument je namijenjen investicijama u javnu infrastrukturu, pri čemu je komercijalni kriterij nužan. Korisnici su općine, gradovi i županije, ali i trgovačka društva, agencije ili ustanove u vlasništvu tih jedinica, kao i one u vlasništvu države. Na taj se način jedinice lokalne samouprave potiču na ulaganje u financijski održive projekte. Ključna značajka Urbanog razvojnog fonda je njegova struktura, koja uključuje kombinaciju kredita i bespovratnih sredstava. Rok otplate je do petnaest godina, uključujući poček do dvanaest mjeseci. Najniži iznos kredita iznosi 100.000 eura, dok najviši može dosegnuti deset milijuna eura.

Obrazovanje i STEM ključni; konferencija “Drone days” kao primjer vizije budućnosti

Poboljšanje obrazovnog sustava s naglaskom na STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) ključ je za pripremu mladih za tržište rada budućnosti. Hrvatska zato nastoji unaprijediti kurikulume i povećati ulaganja u STEM obrazovanje kroz razne inicijative.

Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI) promiče razvoj i primjenu umjetne inteligencije kroz edukaciju, istraživanje i suradnju s industrijom. CroAI okuplja vodeće tvrtke i startupove iz područja umjetne inteligencije u Hrvatskoj te nastoji pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih prilika za razvoj umjetne inteligencije orijentirane prema čovjeku, kroz kulturu dijaloga između poduzetnika i donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini. Projekt je sufinancirala EU iz Europskog socijalnog fonda.

STEM stipendije su također jedna od važnih inicijativa s ciljem poticanja studenata koji se odluče za studije u STEM područjima, što uključuje stipendije i druge oblike financijske podrške. Ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je popis svih studenata koji su ostvarili pravo na STEM stipendije. Takvih je studenata 1.365, od čega je 479 studenata nastavničkih smjerova. Oni dobivaju 600 eura mjesečno, dok studenti ostalih STEM studijskih programa dobivaju 300 eura mjesečno.

Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu već nekoliko godina organizira jednu od najznačajnijih tehnoloških konferencija u regiji — “Drone Days”. Ova prestižna konferencija okuplja stručnjake, znanstvenike, studente, poduzetnike i entuzijaste iz područja dronova i bespilotnih letjelica, te pruža platformu za razmjenu znanja, ideja i inovacija.

Cilj konferencije “Drone Days” je promicati uporabu dronova u različitim djelatnostima, poticati razvoj novih tehnologija i aplikacija te educirati sudionike o najnovijim trendovima i regulacijama u toj brzorastućoj industriji. Konferencija također ima za cilj povezati akademsku zajednicu s industrijom, kako bi se potakla suradnja na istraživačkim projektima i komercijalnim inicijativama.

Konferencija obuhvaća širok spektar tema vezanih uz dronove, uključujući predstavljanje najnovijih tehničkih dostignuća u dizajnu i funkcionalnosti dronova, te primjene dronova u različitim industrijama — poput poljoprivrede, građevine, logistike, energetike i sigurnosti.

Na konferenciji se vodi i rasprava o zakonskim okvirima, regulativama i sigurnosnim mjerama za uporabu dronova. Također se predviđa prezentacija istraživačkih radova i projekata studenata i znanstvenika te praktični prikazi upravljanja dronovima, kao i radionice na temu programiranja i razvoja dronova.

“Drone Days” okuplja renomirane stručnjake iz Hrvatske i inozemstva, uključujući akademske istraživače, predstavnike industrije i regulatornih tijela. Konferencija često ugosti predavače iz vodećih tehnoloških kompanija i institucija koji dijele svoja iskustva i vizije budućnosti dronova.

Jedan od najistaknutijih gostiju na konferenciji “Drone Days” bio je i dr. Mirko Kovač, renomirani stručnjak u području robotike i autonomnih sustava s King’s Collegea u Londonu. Njegovo sudjelovanje na konferenciji donijelo je dublji uvid u najnovija istraživanja i inovacije u svijetu dronova i bio-inspirirane robotike.

Dr. Mirko Kovač, Švicarac hrvatskog podrijetla, profesor je robotike i voditelj Laboratorija za zračne robote (Aerial Robotics Laboratory) pri Imperial Collegeu u Londonu. Njegovo istraživanje usmjereno je na razvoj naprednih robotskih sustava, s posebnim naglaskom na dronove i bespilotne letjelice koje mogu izvoditi složene zadatke u različitim okruženjima.

Na konferenciji “Drone Days”, dr. Kovač održao je inspirirajuće predavanje o najnovijim dostignućima u području zračne robotike i autonomnih sustava. Dr. Kovač je predstavio istraživanja i razvoj dronova nadahnutih prirodom, posebno pticama i kukcima. Takvi dronovi koriste biološka načela za poboljšanje performansi, manevarskih sposobnosti i energetske učinkovitosti.

Prikazan je i razvoj dronova koji mogu autonomno obavljati složene zadatke, poput inspekcije infrastrukturnih objekata, dostave medicinskih potrepština u nepristupačna područja i istraživanja opasnih okoliša; kao i inovacije u dizajnu dronova koji mogu kombinirati različite funkcionalnosti, poput letenja, plivanja i penjanja, čime se proširuju njihova potencijalna područja primjene.

Dr. Kovač je predstavio i nekoliko konkretnih projekata i inovacija iz svojeg laboratorija, poput razvoja dronova opremljenih naprednim senzorima i alatima za autonomnu inspekciju mostova, zgrada i drugih infrastrukturnih objekata. Takvi dronovi mogu detektirati i analizirati pukotine, koroziju i druge oblike oštećenja. Dronovi se mogu koristiti i za prikupljanje podataka o okolišu, uključujući monitoring kvalitete zraka i vode, te prikupljanje uzoraka iz teško dostupnih ekosustava.

Sudjelovanje dr. Kovača na konferenciji “Drone Days” pružilo je vrijednu priliku za razmjenu znanja i iskustava između akademske zajednice i industrije. Njegovo istraživanje i inovacije nadahnjuju nove generacije istraživača i inženjera te potiču razvoj naprednih tehnologija koje mogu imati značajan utjecaj na različite industrije, uključujući građevinarstvo, medicinu, energetiku i zaštitu okoliša.

Također, istaknuta je važnost interdisciplinarnog pristupa u razvoju naprednih robotskih sustava i dronova, jer njegovo istraživanje u području bio-inspirirane robotike i autonomnih sustava nudi inovativna rješenja za neke od najizazovnijih problema današnjice, čime doprinosi napretku tehnologije i poboljšanju kvalitete života. No konferencija “Drone Days” nije samo prilika za učenje i informiranje, već i za umrežavanje i inspiraciju, što je čini nezaobilaznom za sve entuzijaste i profesionalce u tom uzbudljivom području tehnologije.

Utrka solarnih automobila i povezivanje srednjih tehničkih škola

Razvoj inovativnosti i novih tehnologija razvija se već i kod srednjih škola, primjerice u Tehničkoj školi Sisak. Ona već niz godina organizira natjecanje vozila na alternativni pogon, koje izrađuju timovi učenika.

Tehnička škola Sisak postala je poznata po svojim inovativnim projektima i poticanju učenika na praktično primjenjivanje znanja. Jedan od najznačajnijih događaja koje ta škola organizira je utrka solarnih automobila SOELA, koja je prošle godine proslavila deseti jubilej. Ovaj događaj okuplja mlade inovatore, učenike, nastavnike i zaljubljenike u tehnologiju s ciljem promicanja održive mobilnosti i poticanja interesa za STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika).

Natjecanje solarnih automobila ima nekoliko ključnih ciljeva, a to su poticanje svijesti o važnosti smanjenja emisije štetnih plinova i korištenju obnovljivih izvora energije; pružanje prilike učenicima da primijene teorijsko znanje iz elektrotehnike, mehanike i programiranja u stvarnim projektima; ohrabrivanje učenika da razvijaju vlastite zamisli i rješenja u području električnih vozila; te razvijanje vještina suradnje, timskog rada i projektnog menadžmenta među učenicima.

Natjecanje okuplja timove iz različitih tehničkih škola i srednjih škola iz cijele Hrvatske. Svaki tim se sastoji od učenika i mentora nastavnika koji ih vodi kroz projekt. Timovi imaju zadatak dizajnirati, konstruirati i testirati električni automobil koji će se natjecati u različitim disciplinama.

Natjecanje se sastoji od nekoliko disciplina koje testiraju različite aspekte performansi i dizajna električnih automobila. Automobili se natječu u utrci na stazi, gdje se mjeri njihovo ubrzanje i maksimalna brzina. Timovi moraju optimizirati potrošnju energije kako bi automobil mogao prijeći najveću udaljenost s jednim punjenjem baterije, a ocjenjuje se kreativnost i inovativnost u dizajnu automobila, uključujući korištenje novih materijala i tehnologija.

Natjecanje nije samo prilika za učenike da pokažu svoje vještine, već i platforma za suradnju s industrijskim partnerima. Tvrtke iz automobilske i tehnološke industrije pružaju tehničku podršku, doniraju opremu i materijale te nude stručna predavanja i radionice. Takva suradnja pomaže učenicima da steknu dragocjena znanja i iskustva koja će im koristiti u budućim karijerama.

Prošle godine je na utrci solarnih automobila sudjelovalo četrnaest vozila iz dvanaest škola, dok su Sisačko-moslavačku županiju zastupala četiri automobila iz tri škole — Tehničke škole Sisak, Industrijsko-obrtničke škole Sisak i Srednje škole Novska. Utrku je otvorio Darjan Vlahov, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, investicije, razvojne projekte i fondove EU, a utrci je nazočila i Robertina Štajdohar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport, mlade i civilno društvo.

Prvo mjesto u kategoriji za dizajn osvojila je Tehnička škola Sisak, a drugo i treće mjesto pripali su Strukovnoj školi Đurđevac i Tehničkoj školi Karlovac.

Treće mjesto u slobodnom stilu ovogodišnjeg natjecanja pripalo je Tehničkoj školi Gospić, drugo mjesto Srednjoj školi Bartola Kašića Grubišno Polje, i prvo mjesto Tehničkoj školi Karlovac. U zadanom stilu treće mjesto pripalo je Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek, drugo mjesto pripalo je Industrijsko-obrtničkoj školi Slavonski Brod, a prvo mjesto desete utrke solarnih automobila SOELA osvojila je Srednja strukovna škola kralja Zvonimira iz Knina.

Natjecanje solarnih automobila u organizaciji Tehničke škole Sisak važan je događaj koji potiče inovativnost, obrazovanje i ekološku svijest među mladima. Kroz sudjelovanje u tom natjecanju učenici ne samo da razvijaju svoje tehničke vještine, već i stječu iskustvo timskog rada, rješavanja problema i projektiranja. Ta manifestacija predstavlja svijetlu točku u obrazovnom sustavu Hrvatske, pokazujući kako se kroz praktične projekte mogu postići značajni rezultati u obrazovanju i pripremi mladih za buduće izazove.

Uz spomenutu utrku, Tehnička škola Sisak trudi se organizirati i nove događaje vezane uz STEM. Primjerice, to je Zimska škola robotike i gaminga, natjecanje učenika u klasi HACKATHON, kojemu je partner u projektu Elektroindustrijska i obrtnička škola Rijeka, Sajam robotike i automatizacije te još razne projekte programa usavršavanja za zaposlene i nezaposlene osobe iz automatizacije, videoigara, obnovljivih izvora energije, električnih vozila i svemirske tehnologije.

Da obrazovanje tehničkih škola prati razvoj tehnologije, dokaz je i novo zanimanje u Tehničkoj školi Sisak — Tehničar za robotiku.

Digitalna transformacija već daje rezultate ne samo u poslovanju, već i u javnoj upravi

Jedan od najvažnijih državnih projekata je razvoj platforme e-Građani, koja građanima omogućava pristup raznim javnim uslugama putem interneta, što znatno olakšava administrativne procese i poboljšava učinkovitost javne uprave.

Hrvatska je posljednjih godina napravila značajne korake prema modernizaciji javne uprave i digitalizaciji svojih usluga. Uvođenjem platforme e-Građani, građanima je omogućen brži i jednostavniji pristup različitim javnim uslugama putem interneta, što je postao i jedan od načina za smanjenje birokratizacije i troškova javne uprave. Paralelno s tim, Hrvatska se odlučila na izbacivanje pečata (štambilja) iz uporabe u mnogim administrativnim postupcima, čime se dodatno pojednostavnjuje i ubrzava birokratski postupak.

Platforma e-Građani pokrenuta je 2014. godine s ciljem modernizacije i digitalizacije javne uprave u Hrvatskoj. Ta platforma omogućava građanima pristup raznim javnim uslugama putem interneta, bez potrebe za fizičkim odlaskom u ustanove. Usluge koje e-Građani nude uključuju pristup osobnim podacima iz matičnih evidencija, prijavu promjene prebivališta, podnošenje zahtjeva za izdavanje raznih dokumenata, provjeru poreznih dugovanja, kao i pristup sustavu e-Zdravlje za naručivanje lijekova i konzultacije s liječnicima.

Korisnici platforme mogu se prijaviti putem osobne iskaznice s elektroničkim potpisom ili putem vjerodajnica koje izdaju financijske agencije i ustanove, poput banaka. Također, platforma nudi uslugu e-Pošta, koja omogućava elektroničku dostavu službenih dokumenata, čime se dodatno smanjuje potreba za fizičkim dolaskom u urede.

Od pokretanja do ove godine neprestano su dodavane i pokretane nove mogućnosti. Primjerice, u travnju 2024. godine pokrenuta je nova usluga “e-Komunikacija”. Kao najnovija, to je usluga Ministarstva pravosuđa i uprave koja korisnicima omogućava elektroničku komunikaciju sa svim državnim sudovima. Putem elektroničke komunikacije sudovi su u 2023. godini poslali ili primili više od 4,9 milijuna pismena.

“e-Komunikacija dio je mozaika promjena na kojima neprestano radimo kako bi pravosuđe bilo brže, bolje i bliže građanima. Razvoj novih digitalnih usluga u pravosuđu ključan je za učinkovito pravosuđe, jer osim što omogućuju lakši pristup informacijama, štedi vrijeme i smanjuje troškove postupka. Uključivanjem usluge e-Komunikacija u sustav e-Građani dodatno smo olakšali pristup pravosuđu.” — poručeno je prilikom pokretanja usluge iz Ministarstva pravosuđa.

Od sada će u korisnički pretinac e-Građani pristizati notifikacije o pošiljkama pristiglim sa suda, a omogućeno je elektroničko potpisivanje kroz aplikaciju preko platforme e/m potpis/pečat. Također, aplikacija ima nove pretraživače i filtere koji olakšavaju rad korisnicima i omogućavaju lakši pristup s jednog ekrana na drugi.

Dodana je funkcionalnost “Pregled ročišta”, u kojem korisnik može vidjeti sva zakazana ročišta po mjesecima, uz mogućnost dohvata pojedinačnog predmeta i uvida u konkretan predmet u kojem je zakazano ročište. Povezivanje e-Komunikacija s uslugom e-Ovlaštenja omogućeno je pravnim osobama koje će upis provoditi, tako da ovlaštena osoba upisuje i verificira adresu elektroničke pošte u sustav, dok se upis dodatnih opunomoćenika odvija kroz sustav e-Ovlaštenja.

Ovo je samo jedan od zadnjih primjera usluga koje su dodavane na platformu koja je ove godine, polovicom lipnja, proslavila desetljeće rada.

“Od svojeg uvođenja, sustav e-Građani stalno raste i razvija se, prilagođavajući se potrebama korisnika i integrirajući nove usluge. Danas skoro dva milijuna korisnika svakodnevno koristi tu platformu, čime je značajno olakšan svakodnevni život građana i poduzetnika. Sustav e-Građani treba dodatno unaprijediti, razvijat ćemo ga i dalje kao portal prema životnim situacijama, te proširivati novim uslugama. Cilj nam je maksimalno rasteretiti građane, umrežiti sva tijela i olakšati pristup svim uslugama. Od uvođenja sustava do danas pregledi stranica su u stalnom porastu. Od početnih milijun i pol, danas portal e-Građani broji skoro dvadeset i pet milijuna pregleda, a one najpotrebnije usluge poput Portala zdravlja, ePorezne, Elektronička komunikacija sa sudovima te e-Matične knjige, među najkorištenijim su uslugama.” — poručeno je prilikom obljetnice iz Ministarstva pravosuđa.

Sustav također omogućava daljnju digitalizaciju gradova i korake u što većoj transparentnosti lokalnih samouprava, kao što je to napravio Grad Zagreb, već spomenutim uvođenjem usluge e-Savjetovanja, u srpnju 2024. godine.

Usluga je ponuđena na web stranici Grada putem sustava e-Građani, gdje građani na jednostavniji način mogu davati svoje komentare i savjete na akte u postupku savjetovanja s javnošću. Uslugu čine dva modula: jedan je dostupan svim građanima, preko kojeg mogu davati svoje prijedloge, a drugi je interni za koordinatore u uredima i služi za ubrzavanje administracije.

U novom sustavu se preko NIAS-a (sustava koji predstavlja središnje mjesto identifikacije i autentifikacije korisnika prilikom prijave na e-uslugu) mogu prijaviti građani, slično kao za sve druge usluge građana, i vrlo lagano uz neke unaprijed popunjene podatke predati svoje komentare.

Osim toga, mogu pregledati otvorene planove, e-savjetovanja, kao i one zatvorene i arhivirane.

Sustav e-Građani javno je dostupan od lipnja 2014. godine, redizajniran je u travnju 2021. godine, te je postao jedinstveno mjesto na kojemu putem svojeg digitalnog identiteta građanin komunicira s državom. Osnovni cilj javnih elektroničkih usluga je uštedjeti vrijeme građanima i poduzetnicima, pružiti komunikaciju s bilo kojeg mjesta, brzo i učinkovito rješavati zahtjeve upućene prema tijelima javnog sektora, bez fizičkog odlaska u neku od ustanova.

Uvođenje sustava e-Građani značajno je unaprijedilo sustav javne uprave u Hrvatskoj, a daljnjim stalnim ulaganjima, razvojem i integracijom novih funkcionalnosti osigurat će se da sustav i dalje odgovara na potrebe korisnika. Osim toga, novim strateškim pristupom digitalizaciji cijeli će sustav biti usmjeren za stvaranje novih prilika, koristi i dobre gospodarske klime putem njegovog daljnjeg razvoja.

“A gdje je pečat?”

Jedan od najvažnijih koraka prema modernizaciji administracije u Hrvatskoj je postupno izbacivanje pečata (štambilja) iz uporabe. Tradicionalno, pečati su bili neizostavni dio svakodnevne birokracije, koristeći se za potvrđivanje autentičnosti dokumenata i potpisa. Međutim, u digitalno doba potreba za pečatima se sve više smanjuje zahvaljujući elektroničkim potpisima i digitalnim certifikatima koji pružaju jednaku, ako ne i višu razinu sigurnosti i vjerodostojnosti.

Izbacivanje pečata iz uporabe započelo je s pravnim izmjenama koje su omogućile elektroničko potpisivanje dokumenata, čime su se ubrzali administrativni postupci i smanjile birokratske prepreke. Elektronički potpis prepoznat je kao zakonski validan i jednakovrijedan ručnom potpisu, što je značajno pojednostavnilo mnoge postupke u javnoj upravi i poslovanju.

“Uklanjanje barijera poslovanja jedan je od glavnih ciljeva; danas ćemo ‘ugasiti’ pečat, to je signal za gospodarstvo. Tko god ga ima, sada ga može spremiti u ladicu za uspomenu.” — poručeno je na sjednici Vlade 4. svibnja 2016. godine. Tog dana osnovana je i radna skupina za praćenje provedbe ukidanja pečata.

Ukidanje pečata nazvalo se reformskom mjerom koja je trebala postići višestruke uštede u javnom i privatnom sektoru u procedurama koje zahtijevaju uporabu pečata. Samo pri registraciji malih tvrtki izračunalo se kako bi uštede bile milijunske. No, postoje kritike u poslovnom svijetu kako, se unatoč digitalizaciji, sustav državnog pečatiranja još nije rasformirao do kraja na željeni način, makar je pečat službeno ukinut polovicom 2017. godine.

Agencija za investicije i konkurentnost, koja je sama odgovorna za provedbu zaključka o ukidanju pečata, načinila je analizu koja je pokazala da je u travnju 2018. godine analizirano 249 propisa, a u 85 je ukinuta odredba o korištenju pečata. To znači da je dvije godine od službenog ukidanja pečata bio još značajan broj propisa koje je bilo potrebno izmijeniti za potpuno ukidanje pečata iz poslovne prakse.

Na pritužbe je država ponovno reagirala početkom 2019. godine donošenjem Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva. Njime je previđeno da će cjelokupni proces pokretanja poslovanja trgovačkog društva biti omogućen elektroničkim putem, bez obveze ovjere dokumenata kod bilježnika i izrade pečata. Najavljeno je poticanje korištenja usluge “e-Obrt”, a ukinula se i obveza izrade pečata. Prijava Poreznoj upravi i na obvezna osiguranja također je postala elektronička, kao i otvaranje računa u banci.

No, pečat nije u potpunosti ukinut u Hrvatskoj, te još uvijek postoji potreba za izmjenama i prilagodbama u određenom broju propisa kako bi se potpuno eliminirao iz uporabe. Iako su poduzeti značajni koraci prema digitalizaciji i smanjenju uporabe pečata, njegov potpuni nestanak otežava prisutnost u zakonodavnom okviru i dugogodišnja administrativna praksa.

Uvođenje elektroničkog potpisa i drugih digitalnih rješenja značajno je smanjilo potrebu za fizičkim pečatima u mnogim postupcima, što je nagovijestilo mogućnost da se uvedu i nova inovativna rješenja koja će konačno promijeniti praksu i do kraja modernizirati državnu i javnu upravu. Elektronički potpis, koji je zakonski jednakovrijedan ručnom potpisu, postao je široko prihvaćen i koristi se u mnogim administrativnim i poslovnim transakcijama. Mnoge ustanove i poduzeća već su prešle na digitalne načine autentifikacije dokumenata, što je dovelo do ubrzanja procesa i smanjenja birokratskih prepreka.

Međutim, potpuno ukidanje pečata zahtijeva daljnje zakonodavne promjene i prilagodbe, jer mnogi propisi i zakoni još uvijek sadrže odredbe koje zahtijevaju uporabu pečata u određenim prilikama. Postupak izmjene zakonodavstva može biti dugotrajan i zahtjeva koordinaciju različitih ustanova i tijela vlasti. Svi zakoni i propisi koji zahtijevaju uporabu pečata trebaju biti revidirani i prilagođeni kako bi se omogućila upotreba elektroničkih potpisa i drugih digitalnih rješenja. Također, treba dodatno unaprijediti digitalnu infrastrukturu, odnosno osigurati da sve javne ustanove i poslovni subjekti imaju pristup odgovarajućim digitalnim alatima i tehnologijama za autentifikaciju dokumenata.

Osim toga, unutar samog birokratskog sustava potrebno je povećati svijest i educirati zaposlenike javnih ustanova i građane o prednostima digitalnih rješenja i pravilnoj uporabi elektroničkih potpisa.

Nastavak rada na modernizaciji zakonodavnog okvira i unapređenju digitalne infrastrukture bit će ključni za postizanje cilja potpunog ukidanja pečata i daljnje povećanje učinkovitosti javne uprave i poslovnih procesa. Ti spomenuti koraci doprinose većoj transparentnosti, učinkovitosti i pristupačnosti. Hrvatska se tako trenutno nalazi na uzbudljivom putu tehnološkog razvoja i digitalne transformacije koja se tek treba očitovati u potpunosti. S brzim napretkom u novim tehnologijama, bogatom ponudom opreme i visokokvalitetnim pružateljima usluga, Hrvatska je spremna za budućnost koja će biti obilježena još većom povezanošću i inovacijama.

Glavni izazov nakon dostupnosti je sigurnost

Pristup javnim uslugama poput izdavanja osobnih dokumenata, komunikacije s prijateljima i obitelji, naručivanje na liječnički pregled, kupnje i prodaje, educiranja, rada od kuće, sudjelovanje u društvu — bitno je olakšan digitalizacijom. Iz godine u godinu povećava se broj javnih i privatnih usluga koje građani i građanke europskih zemalja mogu obavljati online. Anketa Eurobarometra objavljena u srpnju 2024. godine pokazuje da je građanima digitalizacija olakšala život (o tome se pozitivno izjasnilo njih 84 posto), ali je navela i brojne izazove.

Većina građana EU naglašava potrebu za poboljšanjem zaštite osobnih podataka na online platformama i društvenim mrežama — pokazalo je istraživanje Eurobarometra naziva “Digitalno desetljeće”, koje je provedeno u ožujku i travnju 2024. godine, a obuhvatilo je po tisuću osoba iz svake od dvadeset i sedam članica Europske unije. Istraživanje je također ponudilo i preporuke za uporabu digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu.

Nove regulative koje je donijela EU trebale bi bolje urediti digitalni prostor i ponašanje na internetskim platformama, te spriječiti nezakonite i štetne aktivnosti na internetu i širenje dezinformacija. Na pitanje koji izazovi, koje regulira novi Akt o digitalnim uslugama, imaju najveći osobni utjecaj na građane, skoro polovica ispitanika iz zemalja EU, pa i iz Hrvatske, navela je zlouporabu osobnih podataka, zatim lažne vijesti i dezinformacije. Trećina njih smatra da je to nedovoljna zaštita maloljetnika, te nepouzdana online kupnja i prodaja. Svaki četvrti ispitanik iz Hrvatske smatra da je to govor mržnje, što je više od europskog prosjeka.

Unapređenja trenutnih zakonskih regulativa, kao što je Akt o digitalnim uslugama, odnose se ponajviše na povećanje zaštite osobnih podataka, dok većina ispitanika (njih 78 posto) smatra da je važno da vlasti oblikuju razvoj alata umjetne inteligencije kako bi se osiguralo da se poštuju prava pojedinaca.

Prema tom istraživanju, digitalne tehnologije će do 2030. godine biti važne u različitim područjima svakodnevnog života građana. Primarno se pokazuje da će digitalne tehnologije biti važne za povezivanje s prijateljima i obitelji (83 posto), kao i za pristupanje ili primanje zdravstvenih usluga (79 posto). Tri četvrtine građana Europske unije očekuju da će digitalne tehnologije koristiti za kupnju i prodaju online proizvoda i usluga, pristupanje transportnim uslugama, obrazovanje i edukacije, sudjelovanje u demokratskim društvima i pomoć u borbi protiv klimatskih promjena. Digitalizaciju će većinom koristiti za rad od kuće, smatra gotovo sedamdeset posto ispitanika.

Ispitanici ističu da im je kod korištenja digitalnih tehnologija najvažnija sigurnost i zaštita osobnih podataka. Gotovo devet od deset ispitanika (88 posto) smatra da je važno od javnih vlasti dobiti odgovarajuću podršku koja će pratiti razvoj digitalne tehnologije i njezine uporabe u njihovim životima.

Postotak građana Hrvatske koji smatraju da im je digitalizacija usluga olakšala život je čak za deset posto veći od prosjeka EU, što nije niti čudno s obzirom na desetljeća negodovanja zbog prevelike birokratiziranosti državne i javne uprave. Prema istraživanju Eurobarometra, građani Hrvatske najviše upotrebljavaju digitalne tehnologije kod pristupanja javnim uslugama, primjerice za izdavanje osobnih dokumenata, online zakazivanje liječničkog pregleda, pristupa medicinskim nalazima, upisa u škole ili fakultete, prijavu ispita, kupnju karata javnog prijevoza ili za rad od kuće.

Kad se govori o trenutnim digitalnim pravima pojedinaca, četrdeset posto građana Hrvatske smatra da zaštita osobnih podataka, njihovo korištenje i dijeljenje nije zakonski dobro regulirano, a poboljšanja vide u zaštiti sigurnog digitalnog okruženja te sadržaja za djecu i mlade (44 posto). Građani EU podijeljenog su mišljenja oko toga štiti li EU njihova prava u digitalnom okruženju, dok građani Hrvatske u tom pogledu više vjeruju EU regulacijama. Više od polovine građana Hrvatske (56 posto) vjeruje da EU dobro štiti njihova digitalna prava.

Hrvatska hvata razinu digitalizacije EU i daje svoj europski doprinos

Europska komisija je u drugoj polovici srpnja 2024. godine objavila drugo izvješće o stanju digitalnog društva za zemlje EU-a, u kojem se analizira zajednički napredak EU-a u postizanju digitalne tranzicije Europe do 2030. godine.

Prema njemu, tijekom 2023. godine je Hrvatska postigla znatan napredak u povećanju broja stručnjaka informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT stručnjaka), digitalizaciji malog i srednjeg poduzetništva (MSP-ova) te izgradnji gigabitne povezivosti (svjetlovodne mreže do krajnjeg korisnika).

Hrvatska je dobro pozicionirana u pogledu osnovnih digitalnih vještina, pri čemu 59 posto stanovništva posjeduje osnovne digitalne vještine u usporedbi s prosjekom EU-a od 55,6 posto. Postoji i dobra rodna ravnoteža u raspodjeli digitalnih vještina. Udio hrvatskog stanovništva s vještinama stvaranja digitalnih sadržaja (81,5 posto) znatno je iznad prosjeka EU-a od 68,3 posto.

S rezultatom od 67,2 za digitalne usluge dostupne građanima, u odnosu na prosjek EU od 79,4; i 66,2 za digitalne usluge za poslovanje, u odnosu na prosjek EU od 85,4 posto — Hrvatska ima prostora za poboljšanje svojih rezultata u području dostupnosti digitalnih javnih usluga. No, unatoč tim podacima, Hrvatska je znatno iznad prosjeka EU-a u broju korisnika e-uprave, što odražava dobru razinu digitalnih vještina njezina stanovništva i naglašava važnost poboljšanja pružanja digitalnih usluga.

Hrvatska je tijekom 2023. pokazala pozitivan doprinos ciljevima digitalnog desetljeća EU-a u pogledu digitalne infrastrukture, ali još uvijek postoji prilika za razvoj u pogledu pokrivenosti ruralnih područja. U Hrvatskoj je pokriveno 25,5 posto ruralnih područja u usporedbi s EU prosjekom od 55,6 posto. Što se tiče pokrivenosti optičkom mrežom do lokacije korisnika (FTTP), Hrvatska bilježi bolje rezultate, te je s 54 posto u 2022. skočila na 62,1 posto u 2023. godini.

Digitalizacija malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj pokazuje raznoliku dinamiku, s nekoliko pokazatelja koji su blizu prosjeka EU-a. Primjerice, e-trgovine u kojoj je 11,3 posto blizu prosjeka EU-a od 11,9 posto, i ostali u kojima Hrvatska ostvaruje puno bolje rezultate od prosjeka EU-a, i to 29,5 posto u odnosu na prosjek EU-a od 19,1 posto. Isto tako, Hrvatska je među predvodnicima EU-a u pogledu upotrebe analitike podataka u poduzećima (51,7 posto u odnosu na prosjek EU-a od 33,20 posto).

Europska komisija pohvalila je Republiku Hrvatsku i u doprinosu digitalizacije usmjerene na čovjeka, provodeći nova regulatorna rješenja koja osiguravaju sigurnu i etičku primjenu digitalnih tehnologija. Drugo izvješće o stanju digitalnog desetljeća za zemlje EU zato pokazuje da Hrvatska ostvaruje pozitivan doprinos ciljevima digitalnog desetljeća Europske unije, kroz uspješnu digitalizaciju koja potiče konkurentnost, otpornost, suverenitet, europske vrijednosti, te poduzima akcije uvažavajući klimatske promjene. Izvješće o digitalnom desetljeću Europske komisije je dokument koji prati i analizira napredak Europske unije i njezinih država članica u ostvarivanju ciljeva digitalne transformacije do 2030. godine.

Spomenuto izvješće pruža detaljan pregled postignuća, izazova i strateških smjernica za digitalnu transformaciju, pokrivajući ključna područja kao što su digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poslovanja i digitalne javne usluge.