Industrija u Hrvatskoj je desetljećima zanemarivana, ali prošla godina je pokazala znakove oporavljanja
Hrvatska industrija u 2024. godini pokazuje dinamičnu prirodu s jasnim trendovima rasta u pojedinim sektorima, dok se drugi suočavaju s izazovima prilagodbe globalnim ekonomskim kretanjima. Oslanjajući se na dostupne podatke i trendove iz prethodnih godina, možemo analizirati trenutno stanje industrije u Hrvatskoj.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim krajem siječnja ove godine, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pokazuje značajne oscilacije tijekom 2024. godine. Ukupni indeks industrijske proizvodnje za lipanj 2024. godine iznosi 99,2 (2015=100), što predstavlja pad od 0,8 posto u odnosu na baznu 2015. godinu.
Posebno je značajan podatak da je ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u prosincu 2024. u usporedbi sa studenim 2024. porasla je za 6,3 posto.
U prosincu 2024. u usporedbi s prosincem 2023. kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj porasla je za 5,3 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), sektor proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda ostvario je zavidan rast od čak 17,1 posto u prošloj godini u odnosu na prethodnu. 2024. godina je bila posebno turbulentna za sektor proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda gdje su ostvareni padovi kada se promatraju mjeseci, ali je na godišnjoj razini ostvaren rast od 2,1 posto što daje nade da se i taj sektor oporavlja.
Zapošljavanje i radna snaga u industriji
Industrijski sektor trenutno zapošljava oko 270.000 radnika, što predstavlja približno 18 posto ukupne radne snage u Hrvatskoj. Međutim, mnogi industrijski sektori suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom kvalificirane radne snage. Ova situacija dovela je do povećanog izdavanja radnih dozvola za strane radnike.
Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine ukupno je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad stranim državljanima u Hrvatskoj. Ovi podaci značajno osvjetljavaju stanje na tržištu rada, uključujući industrijski sektor.
Raspodjela radnih dozvola po sektorima
Analiza izdanih dozvola za boravak i rad po sektorima pokazuje sljedeće:
- Graditeljstvo – 75.071 dozvola (36,3 posto ukupnog broja)
- Turizam i ugostiteljstvo – 56.228 dozvola (27,2 posto ukupnog broja)
- Industrija – 28.486 dozvola (13,8 posto ukupnog broja)
- Promet i veze – 16.149 dozvola (7,8 posto ukupnog broja)
- Trgovina – 7.925 dozvola (3,8 posto ukupnog broja)
Struktura izdanih dozvola prema vrsti zapošljavanja
Od ukupnog broja izdanih dozvola:
- 132.208 dozvola (64,0 posto) izdano je za novo zapošljavanje
- 56.898 dozvola (27,6 posto) za produljenje postojećih dozvola
- 17.423 dozvola (8,4 posto) za sezonske radnike, od čega najveći dio (15.893 ili 91,2 posto) u sektoru turizma i ugostiteljstva
Podrijetlo strane radne snage
Analiza zemlje podrijetla stranih radnika pokazuje značajnu diversifikaciju izvora radne snage:
- Bosna i Hercegovina – 38.100 dozvola (18,4 posto ukupnog broja)
- Nepal – 35.635 dozvola (17,3 posto ukupnog broja)
- Srbija – 27.988 dozvola (13,6 posto ukupnog broja)
- Indija – 20.502 dozvole (9,9 posto ukupnog broja)
- Filipini – 14.680 dozvola (7,1 posto ukupnog broja)
- Sjeverna Makedonija – 13.855 dozvola (6,7 posto ukupnog broja)
- Bangladeš – 13.630 dozvola (6,6 posto ukupnog broja)
- Kosovo – 8.139 dozvola (3,9 posto ukupnog broja)
- Uzbekistan – 6.959 dozvola (3,4 posto ukupnog broja)
- Egipat – 6.672 dozvole (3,2 posto ukupnog broja)
Analiza strane radne snage u industrijskom sektoru
S obzirom da je za industrijski sektor izdano 28.486 dozvola za boravak i rad strancima, što čini 13,8 posto svih izdanih dozvola, možemo procijeniti udio stranih radnika u ukupnoj industrijskoj radnoj snazi iznosi nešto više od 10 posto.
Regionalni aspekti industrijskog razvoja
Industrijska proizvodnja pokazuje značajne regionalne razlike. Sjeverozapadna Hrvatska i dalje prednjači s udjelom od 41 posto ukupne industrijske proizvodnje, slijedi Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska s 28 posto, dok Jadranska Hrvatska, unatoč dominaciji turizma, doprinosi s 31 posto industrijske proizvodnje.
Zagrebačka županija i Grad Zagreb zajedno čine 27 posto ukupne industrijske proizvodnje, a slijede ih Istarska županija s 9,7 posto i Primorsko-goranska županija s 8,3 posto. Najniži doprinos industrijskoj proizvodnji imaju Ličko-senjska županija (0,7 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (1,2 posto).
Izvozna orijentacija hrvatske industrije
Hrvatski industrijski izvoz u 2024. godini nastavlja trend rasta s povećanjem od 3,8 posto u prvih osam mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Najznačajniji izvozni proizvodi dolaze iz sektora:
- Strojeva i opreme (18,4 posto ukupnog industrijskog izvoza)
- Farmaceutskih proizvoda (13,7 posto)
- Električne opreme i elektronike (12,3 posto)
- Metaloprerađivačke industrije (10,8 posto)
- Prehrambene industrije (9,1 posto)
Glavna izvozna tržišta za hrvatske industrijske proizvode ostaju Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija i Bosna i Hercegovina, koje zajedno apsorbiraju oko 56 posto ukupnog industrijskog izvoza.
Izazovi i prepreke za daljnji razvoj
Hrvatska industrija suočava se s nekoliko značajnih izazova koji ograničavaju njezin rast i konkurentnost:
- Nedostatak kvalificirane radne snage – unatoč povećanom zapošljavanju stranih radnika, mnoge tvrtke i dalje ne mogu popuniti otvorena radna mjesta, posebno za visokokvalificirane pozicije
- Energetska intenzivnost – velik dio hrvatske industrije još uvijek ima visoku energetsku intenzivnost, što predstavlja izazov u kontekstu rastućih cijena energenata
- Tehnološko zaostajanje – usprkos napretku u pojedinim sektorima, mnoge industrijske grane još uvijek koriste zastarjelu tehnologiju
- Administrativne prepreke – kompleksni administrativni postupci i dalje otežavaju poslovanje i nova ulaganja
- Regionalne nejednakosti – koncentriranost industrije u nekoliko županija doprinosi neravnomjernom razvoju zemlje
Perspektive budućeg razvoja
Pozitivni trendovi vidljivi su u nekoliko područja koja pokazuju potencijal za budući rast:
Zelena tranzicija industrije – povećana ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u industrijskim procesima
Digitalna transformacija – sve veći broj tvrtki ulaže u automatizaciju i digitalizaciju proizvodnih procesa
Inovacijska aktivnost kroz broj prijavljenih patenata iz industrijskog sektora povećao se za 11 posto u odnosu na prethodnu godinu
Jačanje visokotehnoloških sektora kroz kontinuirani rast IT sektora, farmaceutske industrije i proizvodnje električne opreme
Industrijska politika Hrvatske, usklađena s europskim strateškim dokumentima, postavlja ciljeve povećanja udjela industrije u BDP-u na 20 posto do 2030. godine (s trenutnih 16,3 posto) te povećanje izvoza industrijskih proizvoda za 40 posto u istom razdoblju.
Hrvatska industrijska proizvodnja prošla je kroz značajne transformacije u posljednjih nekoliko desetljeća. Nakon perioda deindustrijalizacije tijekom 1990-ih i 2000-ih godina, postupno se oporavlja i transformira prema proizvodima više dodane vrijednosti.
Izazovi s kojima se suočava hrvatska industrija su značajni – od tehnološkog zaostajanja i nedostatka kvalificirane radne snage do visokih troškova energije i administrativnih prepreka. Međutim, postoje i značajne prilike za razvoj, posebno u kontekstu zelene i digitalne tranzicije te dostupnosti EU fondova.
Za uspješan razvoj hrvatske industrije potreban je strateški pristup koji će kombinirati javne politike, privatne inicijative i znanstveno-istraživačku podršku. Reindustrijalizacija temeljena na znanju, inovacijama i održivosti predstavlja put prema konkurentnoj industriji koja može biti motor gospodarskog razvoja Hrvatske u budućnosti.
S obzirom na globalne trendove i izazove, hrvatska industrija mora biti agilna, inovativna i spremna na kontinuiranu transformaciju kako bi ostala konkurentna na europskom i globalnom tržištu. Ključnu ulogu u tom procesu imat će sposobnost prilagodbe novim tehnologijama, tržišnim zahtjevima i regulatornim okvirima, posebno u kontekstu Europskog zelenog plana i digitalne agende.
R.O.