Inovativni potencijal hrvatske autoindustrije i transporta

Autoindustrija u Hrvatskoj nije razvijena kao, primjerice, u nekim državama Europske unije, poput Njemačke i Češke, ili čak susjedne Srbije. No u Hrvatskoj postoje tvrtke koje proizvode dijelove za vozila velikih svjetskih proizvođača automobila. Automobilska industrija u Hrvatskoj oslanja se na dugu tradiciju u srodnim djelatnostima, poput proizvodnje plastike, metalne proizvodnje, zavarivanja te inženjeringa.

Također, Hrvatska se može pohvaliti i proizvodnjom inovativnih električnih vozila, koja s kvalitetom izrade i inovacijama pripadaju u mali krug svjetskih proizvođača što kreiraju budućnost automobilske industrije.

Prema podacima udruge Hrvatski izvoznici (HIZ), hrvatska autoindustrija u oko 130 tvrtki zapošljava gotovo 15.000 osoba te izvozi oko devedeset posto svojih proizvoda. Prednosti automobilske industrije u Hrvatskoj uključuju visokokvalificiranu radnu snagu, izvrsnu infrastrukturu, multiplikativni učinak na druge djelatnosti te blizinu tržištu i postrojenjima za proizvodnju vozila u zapadnoj i srednjoj Europi.

Auto-moto i transportna djelatnost u Hrvatskoj prolazi kroz dinamične promjene koje oblikuju njihovu sadašnjost i budućnost. U posljednje dvije godine ta se djelatnost suočila s mnogim izazovima, uključujući rast cijena goriva, inflaciju i nedostatak profesionalnih vozača. Istodobno, promjene u prometnoj regulativi i carinskim pravilima te otvaranje granica unutar Europske unije donijeli su nove prilike i izazove.

Povećanje cijena goriva u protekle dvije godine imalo je značajan utjecaj na operativne troškove prijevozničkih tvrtki. Takav porast cijena, koji je dijelom rezultat globalnih geopolitičkih napetosti, doveo je do povećanja troškova prijevoza, smanjenja profitnih marži i potrebe za prilagodbom cjenovnih strategija. Inflacija je dodatno pogoršala stanje, podižući cijene dijelova za vozila, održavanja i radne snage, što je dodatno opteretilo tvrtke u toj djelatnosti.

Nedostatak profesionalnih vozača postao je jedan od najkritičnijih izazova u transportnom sektoru. Demografske promjene, loši radni uvjeti i niske plaće smanjile su zanimanje mladih za to zvanje. Stariji vozači odlaze u mirovinu, a mladi se ne odlučuju za takve poslove, što je uz spomenute probleme također dovelo do smanjenja kapaciteta prijevoza, povećanja operativnih troškova i smanjenja učinkovitosti. Tvrtke su prisiljene povećati plaće i poboljšati radne uvjete kako bi privukle nove vozače i zadržale postojeće, što im dodatno povećava troškove.

Transportna industrija u Hrvatskoj igra ključnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje, pružajući potrebne usluge koje omogućuju kretanje ljudi i robe unutar i izvan zemlje. Hrvatska, sa svojim strateškim zemljopisnim položajem na raskrižju glavnih europskih prometnih koridora, ima bogatu povijest u poslovima transporta. To je posebno važno s obzirom na njezin dug obalni pojas i jake pomorske tradicije, kao i razvijenu mrežu cestovnog i željezničkog prometa.

Glavne transportne tvrtke i izazovi modernizacije

HŽ Putnički prijevoz d.o.o. nacionalni je željeznički prijevoznik koji pruža usluge putničkog prijevoza unutar Hrvatske, i povezuje hrvatske gradove s europskim odredištima. Tvrtka ima dugu tradiciju u pružanju željezničkog prijevoza i neprestano radi na osuvremenjivanju svoje flote i usluga.

HŽ Cargo d.o.o. je tvrtka specijalizirana za teretni željeznički prijevoz. Ona omogućuje transport raznih vrsta tereta unutar Hrvatske i prema međunarodnim odredištima, koristeći suvremenu logistiku i transportna rješenja.

Jadrolinija je najveći hrvatski putnički brodar i pružatelj usluga trajektnog prijevoza. Ta tvrtka povezuje kopno s mnogim hrvatskim otocima te nudi i međunarodne linije prema Italiji. Jadrolinija igra ključnu ulogu u osiguravanju povezanosti otoka i kopna, što je životno važno za mjesno stanovništvo i turizam.

Croatia Airlines je nacionalni zračni prijevoznik koji pruža usluge zračnog prijevoza putnika i tereta. Tvrtka obavlja domaće i međunarodne letove te povezuje Hrvatsku s glavnim europskim odredištima. Osim toga, Croatia Airlines je član mreže Star Alliance, što dodatno proširuje mogućnosti putovanja.

Luka Rijeka d.d. jedna je od najvećih hrvatskih luka i ključni pomorski terminal za teretni promet. Luka Rijeka igra važnu ulogu u međunarodnoj trgovini, omogućujući uvoz i izvoz robe, te je strateški važna za gospodarstvo zemlje.

Luka Ploče d.d. značajna je luka na jugu Hrvatske koja također pruža usluge teretnog transporta. Njezin strateški položaj omogućuje lak pristup tržištima jugoistočne Europe.

Zračna luka “Franjo Tuđman” u Zagrebu glavna je zračna luka u Hrvatskoj i ključna točka za međunarodni zračni promet. Kao najveća zračna luka u zemlji, ona pruža usluge za milijune putnika godišnje i ima važnu ulogu u povezivanju Hrvatske s ostatkom svijeta.

U Hrvatskoj se posljednjih godina gradi sve više logističkih centara koji igraju važnu ulogu u uvozu strane robe i njezinoj distribuciji diljem zemlje. Tu pak glavnu ulogu imaju tvrtke koje su specijalizirane za kamionski prijevoz.

Primjerice, na tržištu je prisutan Kuehne + Nagel, globalna logistička tvrtka koja djeluje i u Hrvatskoj, pružajući širok spektar usluga, uključujući kamionski transport. Njihova usluga je poznata po visokoj kvaliteti i integriranim logističkim rješenjima.

Primacošped d.o.o. je specijalizirana tvrtka za transport i špediciju koja nudi pouzdane usluge kamionskog prijevoza unutar Hrvatske i prema međunarodnim odredištima. Ralu Logistika d.o.o. specijalizirana je za hladnjački transport robe. Njihove usluge uključuju prijevoz robe pod nadziranim temperaturnim uvjetima i unutar Hrvatske, i prema inozemstvu.

Ricardo d.o.o. je poznata tvrtka u djelatnosti kamionskog transporta koja nudi usluge prijevoza različitih vrsta tereta diljem Europe.
Intereuropa d.o.o. je vodeća logistička tvrtka u Hrvatskoj i okruženju koja nudi usluge kamionskog transporta.

Hrvatska pošta d.d. također nudi usluge kamionskog transporta kao dio svoje široke palete logističkih usluga. Njihova mreža omogućava dostavu pošiljaka diljem Hrvatske i u inozemstvo.

Konzum Plus d.o.o., dio Fortenova grupe, također ima značajnu flotu kamiona koja omogućuje učinkovit transport robe za svoje prodajne objekte diljem Hrvatske. Tvrtka se ističe po organiziranoj logističkoj mreži koja podržava trgovinski sektor.

DHL International d.o.o. Zagreb dio je svjetske DHL mreže, koja pruža usluge kamionskog transporta kao dio svojih sveobuhvatnih logističkih rješenja. DHL nudi brz i pouzdan transport robe unutar Hrvatske i prema inozemstvu, koristeći napredne tehnologije za praćenje i upravljanje pošiljkama.

Hrvatska pošta d.d. nudi usluge kamionskog transporta kao dio svojih logističkih usluga. Svojom raširenom mrežom diljem zemlje, Hrvatska pošta osigurava dostavu pošiljaka i tereta na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Ključni čimbenik uspjeha u kamionskom transportu podrazumijeva korištenje suvremenih kamiona opremljenih naprednim tehnologijama koje osiguravaju pouzdanost i sigurnost prijevoza, sposobnost prilagodbe različitim potrebama naručitelja i različitim vrstama tereta. Također i osiguravanje pravodobne dostave i optimizaciju ruta kako bi se smanjili troškovi i vrijeme transporta, visoka mjerila sigurnosti i zaštite tereta tijekom prijevoza te sve više implementaciju ekoloških praksi, poput korištenja vozila koja smanjuju emisiju štetnih plinova.

Transportne tvrtke u Hrvatskoj čine osnovu prometne infrastrukture koja omogućava nesmetano kretanje ljudi i robe. Takve tvrtke su od životnog značenja za gospodarstvo zemlje, povezujući Hrvatsku s globalnim tržištima i omogućavajući mjesnom stanovništvu i turistima lak pristup različitim proizvodima i odredištima. Uz stalna ulaganja u modernizaciju i proširenje svojih kapaciteta, hrvatske transportne tvrtke nastavljaju poboljšavati svoje usluge i jačati svoju poziciju ne samo na hrvatskom, već i na europskom i svjetskom tržištu.

Da je tržište transporta u Hrvatskoj dinamično, dokaz je i preuzimanje riječkog LA Transa od strane korejske tvrtke za logistiku Taewoong Logistics, najavljeno u srpnju ove godine.

LA Trans d.o.o iz Rijeke je tvrtka za prijevoz tereta prema Europi osnovana 1993. godine, i jedna je od kopnenih prijevozničkih tvrtki najveće svjetske brodarske tvrtke Maersk, specijalizirane za prijevoz kontejnera, teških tereta, rashladne logistike i opasnih tvari.

“Kao lokalna tvrtka, vjerujemo da je stabilno poslovanje moguće čak i odmah nakon akvizicije. Očekujemo poboljšanje mjesnih logističkih usluga i konkurentnosti troškova uspostavljanjem prometne infrastrukture u logističkom čvorištu u istočnoj Europi. Očekujemo da će to biti odskočna daska za punopravni ulazak na europsko tržište kopnenog prijevoza.” — izjavio je u priopćenju glavni izvršni direktor Taewoong Logisticsa, Han Jae-dong.

“Rijeka je najveća trgovačka luka u Hrvatskoj i jedna od glavnih luka u istočnoj Europi, te je prometno središte koje povezuje sve dijelove Jadranskog mora. Očekujemo da ćemo akvizicijom lokalne tvrtke moći steći know-how na europskom tržištu kopnenog prijevoza, koje ima visoke prepreke za ulazak. Namjeravamo dovršiti akviziciju unutar trećeg tromjesečja.” — poručili su iz Taewoong Logisticsa u vezi s preuzimanjem i daljnjim planovima.

Tvrtka također namjerava nastaviti akvizicije s ciljem kopnenog prijevoza lučke logistike koja dolazi ne samo iz luke Rijeka, već i iz luke Koper u Sloveniji. Luka Rijeka ima godišnji kapacitet rukovanja od 400.000 TEU (The twenty-foot equivalent unit; TEU predstavlja kapacitet robe standardnog ISO kontejnera, 20 stopa (6,1 m) dugačkog i 8 stopa (2,44 m) širokog; ne postoji standard što se tiče visine), dok luka Koper u Sloveniji ima godišnji kapacitet rukovanja od jedan milijun TEU.

Prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall, LA Trans je u 2023. godini ostvario 2.052.523,13 eura prihoda uz 135.670,88 eura dobiti.

Izazov za transport: Nedostatak vozača, a otvoreni novi smjerovi i poslovne prilike

Prošle je godine za sektor prometa i veza izdano gotovo jedanaest i pol tisuća dozvola za boravak i rad, što je porast za više od pedeset posto u odnosu na prethodnu godinu. Manjak educirane radne snage postaje prepreka za održavanje i unapređenje mnogih djelatnosti u sektoru prometa. Primjerice, u riječkom Autotroleju je ove godine došlo do kolapsa zbog nedostatka vozača, zbog čega su morale biti ukinute mnoge autobusne linije, a stanje nije riješeno niti povećanjem plaća. Slična je bilo i u glavnom gradu Zagrebu, koji je uputio poziv umirovljenim vozačima da se ponovno poslovno aktiviraju budući da javnom prijevozniku ZET-u nedostaje od 100 do 150 vozača.

Mogu li stranci u prometnom sektoru nadomjestiti domaće, kako ih pripremiti za hrvatske uvjete, kako privući mlade u obrazovne ustanove koje obrazuju prometne stručnjake, te ima li i obrazovni sustav dovoljno edukatora, samo je dio otvorenih pitanja o kojima se razgovaralo na ovogodišnjoj konferenciji održanoj u HGK pod nazivom: “Tko to tamo vozi? Kako riješiti nedostatak radnika u prometnom sektoru i logistici?”

“Kako god okrenemo, čini se da se po pitanju određenih struka tržište rada i obrazovni sustav mimoilaze. Velik broj educiranih radnika približava se mirovini, a novi naraštaji često nisu dovoljno motivirani ili obrazovani za takva zanimanja. Uloga države treba biti i olakšavanje i sufinanciranje prekvalifikacija. To uključuje ulaganja u obrazovne programe, stipendiranje mladih, uspostavljanje partnerskih odnosa s obrazovnim ustanovama i promoviranje prometnog sektora kao atraktivne karijerne opcije.” — rekao je na HGK konferenciji direktor Sektora za promet Dario Soldo.

Koliko će ove godine učenika odabrati smjer u prometu, hoće li biti dovoljno zanimanja s obzirom na to koliko radnika nedostaje, ili neće imati dovoljno razreda za neke smjerove — sve su to pitanja koja su se isticala na spomenutoj konferenciji.

“Zanimanje učenika osmih razreda za programe koje obrazuje Škola za cestovni promet dosta je veliko; mi smo prošle godine imali zanimanje učenika koje je bilo tri puta veće od upisne kvote po programima. Kad je riječ o Gradu Zagrebu, broj učenika koji završi programe Škole za cestovni promet ne zadovoljava tržište rada. Povećanje upisnih kvota je moguće, ali uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Gradskog ureda za obrazovanje sport i mlade, koji moraju osigurati materijalne i kadrovske uvjete. Ove godine ne namjeravamo povećati upisne kvote u Školi za cestovni promet. Kako bismo bili uspješniji, nužna je bolja suradnja obrazovnih ustanova i poslodavaca, koji bi kroz različite aktivnosti i predstavljanja svojih tvrtki više popularizirali zanimanja.” — objasnio je postojeće stanje ravnatelj Škole za cestovni promet Tomislav Ćurković.

U posljednjih nekoliko godina primjetan je nedostatak vozača kamiona i autobusa u cestovnom prijevozu. Sada je zavladao nedostatak u svim prometnim djelatnostima — cestovnom, željezničkom, zračnom, u logistici, a posebice kvalificiranih radnika s posebnim znanjima.

“Cestovnim prijevoznicima nedostaje najmanje 1.500 vozača za uobičajeno funkcioniranje, za što odgovornost snose prijevoznici, sustav obrazovanja te država, jer svi zajedno nismo pravodobno prepoznali problem. Rješenja nema bez angažiranja stranih radnika, spuštanja dobne granice za zanimanje vozača autobusa te regulacije sektora cestovnog prometa, pri čemu ponajprije mislimo na uvođenje javne usluge. Slijedom navedenog, apeliramo na aktivniju ulogu države u integraciji i socijalizaciji stranaca te ubrzanje postupka njihove prijave. Također, pozdravljamo promjene EU pravila o vozačkim dozvolama, odnosno usklađenje najniže starosne dobi za vozače autobusa s onom koja se primjenjuje na vozače kamiona. Da je cijeli prijevoz egzistencijalno bitan, najbolje vidimo na slučaju riječkog gradskog prijevoznika; stoga upućujemo poziv svim dionicima da odmah prionu rješavanju ovog gorućeg problema.” — poručila je direktorica ljudskih resursa u tvrtki Arriva Hrvatska, Mia Mirjana Starčević.

Novom revizijom TEN-T osnovne mreže (transeuropska prometna mreža) od ožujka ove godine, Hrvatska se našla na dva dodatna koridora: Baltičko more — Jadransko more i zapadni Balkan — istočni Mediteran. Stvorila se iznimna prilika da se država pozicionira kao glavni logistički centar za srednju i jugoistočnu Europu. Osim prometnih smjerova, govorimo i o infrastrukturi alternativnih goriva, upravljanju prometom, novim tehnologijama, povećanju sigurnosti i digitalizaciji. Budući da sve to zahtijeva povećanu potrebu za kvalificiranom radnom snagom u sektoru prometa, krajnje je vrijeme za adresiranje problema radne snage, zaključeno je na konferenciji.

Iz hrvatske akademske zajednice već su ponuđena neka rješenja, poput uvođenja intermodalnog prijevoza koji bi, prema izračunima, omogućio 80-postotno smanjenje emisije CO₂ u usporedbi s konvencionalnim metodama prijevoza. Također, s obzirom na projicirani nedostatak više od 745.000 vozača kamiona u Europi do 2028. godine, intermodalna logistika omogućila bi održivo rješenje za smanjenje pritiska na tradicionalni cestovni teret.

U brzo evoluirajućem logističkom pejzažu, intermodalni prijevoz se pojavljuje kao transformacijsko rješenje koje učinkovito rješava ključne izazove industrije. Za razliku od tradicionalnih metoda, intermodalni prijevoz ujedinjuje segmente mora, željeznice i ceste, nudeći značajne prednosti u pogledu ekonomske isplativosti, održivosti i pouzdanosti.

Najraširenija intermodalna transportna tehnologija je prijevoz robe kontejnerima. Taj način prijevoza koristi standardizirane jedinice tereta, osiguravajući da teret putuje bez pretovara između načina prijevoza, s prevladavajućom uporabom željeznice za glavni tranzit. To ne samo da smanjuje troškove, nego i minimizira ekološki utjecaj, s potencijalnom uštedom CO₂ i do osamdeset posto u usporedbi s konvencionalnim rješenjima kamionskog prijevoza.

“S obzirom na to da se pojam intermodalnog prijevoza zasniva na prijevozu transportne jedinice korištenjem različitih oblika prijevoza, ekološki učinak ovisi o udjelu pojedine vrste prijevoza u ukupnoj transportnoj ruti. Primjerice, ako se kontejner šezdeset posto puta prevozi brodom, a ostatak cestom, tada se može govoriti o manjem štetnom utjecaju na okoliš zbog korištenja brodskog prijevoza, koji je ekološki prihvatljiviji u odnosu na cestovni. Korištenjem intermodalnih transportnih tehnologija moguće je smanjiti udio cestovnog prijevoza na ukupnom transportnom putu, te tako smanjiti štetan utjecaj na okoliš. Iz perspektive logističkih operatora, primjena intermodalnih tehnologija omogućava lakše planiranje strukture pošiljaka, jednostavniju manipulaciju i optimizaciju transportnih kapaciteta.” — pojasnio je ovaj koncept u priopćenju potkraj srpnja 2024. godine profesor Kristijan Rogić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Intermodalni prijevoz je povoljan za dugolinijske rute koje prelaze tisuću kilometara, nudeći konkurentna vremena tranzita i stabilne cijene tijekom duljih razdoblja. Podržana snažnom mrežom europskih željezničkih čvorišta i besprijekornom povezanošću od vrata do vrata, intermodalna logistika trebala bi osigurati pouzdanost i učinkovitost na različitim geografskim područjima.

“Jedan od ključnih elemenata primjene intermodalnih tehnologija je korištenje takozvanih intermodalnih transportnih jedinica. Time se omogućava jednostavnije praćenje pošiljaka tijekom cijelog transportnog postupka, lakši nadzor stanja pošiljke, nadzor količina i mogućih oštećenja.” — opisao je profesor Rogić.

Spomenuti koncept već su počele primjenjivati neke vodeće logističke kompanije. Vladimir Kovačovsky, corporate intermodal product manager u Cargo-partneru d.o.o., jednom od globalnih logističara, potvrdio je da njegova tvrtka već integrira intermodalni pristup koji kombinira cestovni i željeznički transport, osiguravajući održivu alternativu koja smanjuje gužve na cestama i poboljšava logističku učinkovitost.

“S obzirom na projicirani nedostatak više od 745.000 vozača kamiona u Europi do 2028. godine, intermodalna logistika predstavlja održivo rješenje za smanjenje pritiska na tradicionalni cestovni teret. Korištenjem željeznice za glavni tranzit, tvrtke mogu umanjiti ovisnost o preopterećenim cestovnim mrežama i istodobno učinkovito ispunjavati rastuće zahtjeva u transportu.” — argumentirao je Kovačovsky.

Promjene u prometnoj regulativi također imaju značajan utjecaj na tržište. Stroži sigurnosni propisi zahtijevaju bolje održavanje vozila i korištenje suvremenih tehnologija za povećanje sigurnosti na cestama. Ekološki standardi usmjereni na smanjenje emisija potiču prelazak na ekološki prihvatljivija vozila. Propisi o radnom vremenu vozača osiguravaju sigurnost, ali istodobno povećavaju operativne troškove zbog potrebe za dodatnim vozačima ili planiranjem vožnji kako bi se ispoštovali zakonski zahtjevi.

Otvaranje granica unutar Europske unije omogućilo je slobodan protok roba, povećavši trgovinske aktivnosti i potražnju za transportnim uslugama. Smanjenje ili ukidanje carinskih davanja smanjilo je troškove uvoza i izvoza, olakšavajući poslovanje transportnih tvrtki. Uvođenje digitalnih carinskih sustava ubrzalo je proces carinjenja, dok su stroži nadzori i propisi povećali sigurnost, ali i operativne troškove.

Sajmovi poput Zagrebačkog Auto Showa i Transport Showa Zagreb igrali su do sada ključnu ulogu u auto-moto i transport sektoru. Oni su pružali platformu za predstavljanje novih proizvoda, tehnologija i usluga te umrežavanje i razmjenu iskustava među stručnjacima.

No veliki dosadašnji sajmovi, kao i cjelokupni auto-moto i transport sektor u Hrvatskoj, suočavaju se s mnogim izazovima, ali i prilikama. Rast cijena goriva, inflacija, nedostatak vozača i promjene u regulativi zahtijevaju prilagodbu i inovacije. Istodobno, otvaranje granica i promjene u carinskim pravilima pružaju nove mogućnosti za rast i razvoj. Kroz stalno praćenje tržišnih trendova, prilagodbu poslovnih strategija i sudjelovanje na važnim sajmovima i konferencijama, sektor može prevladati izazove i iskoristiti prilike za daljnji napredak.

Hrvatska autoindustrija: Od dijelova do suvremenih jurilica i budućnosti prijevoza

U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje se bave proizvodnjom dijelova za autoindustriju, kao i proizvodnjom automobila.

Rimac Automobili jedna je od najpoznatijih hrvatskih tvrtki koja se bavi proizvodnjom električnih automobila i sustava visoke performanse za električna vozila. Osnovao ju je Mate Rimac, 2009. godine. Tvrtka je poznata po svojim vrhunskim električnim hiperautomobilima, kao što su Rimac Concept One i Rimac C_Two (kasnije preimenovan u Rimac Nevera). Osim automobila, Rimac razvija i proizvodi tehnologiju za električne pogonske sustave, baterije i sustave za autonomnu vožnju. Rimac Automobili također surađuje s nekoliko svjetskih proizvođača automobila, pružajući im tehnička rješenja i komponente za elektrifikaciju.

Proizvođač hiperautomobila Bugatti Rimac stvoren je 2021. godine, a 2023. godine proširio je poslovanje u Europi otvaranjem novog centra za istraživanje, razvoj i inovacije u Bologni. Novi će centar približiti tvrtku Bugatti Rimac njezinim partnerima i dobavljačima, i tako joj omogućiti pružanje brze i responzivne podrške tamo gdje je to potrebno, te će biti i podrška sjedištu kompanije u Zagrebu.

U njemu će raditi oko pedeset zaposlenika, zajedno s hrvatskim timom. Novi će centar ne samo pridonijeti formiranju budućnosti kompanije, već i odati priznanje Bugattijevoj slavnoj prošlosti. U sklopu novog pogona bit će tako otvoren i Heritage centar, u kojem će biti izloženi neki od najpoznatijih modela tog brenda iz prošlosti. Osim toga, u istom će se pogonu odvijati i takozvani obrnuti inženjering automobilskih dijelova u sklopu Bugattijeva programa La Maison Pur Sang, koji pruža usluge restauracije i rekonfiguracije povijesnih modela automobila Bugatti u tvornici Atelier u francuskom Molsheimu.

Tvrtka Bugatti Rimac udružila je 2023. godine snage s najvećom europskom open-brand mrežom punionica visoke snage Ionity, s ciljem pomicanja granica elektromobilnosti. To partnerstvo spaja Rimac Neveru s ultrabrzom, pouzdanom i zelenom mrežom punionica tvrtke Ionity. Vlasnici Nevere, serijskog električnog automobila s najbržim ubrzanjem na svijetu, kao i najvećom mogućom konzumacijom energije pri punjenju (500 kilovata), čija je proizvodnja ograničena na 150 primjeraka, moći će neograničeno i besplatno puniti na svim Ionity punionicama u dvadeset i četiri europske zemlje u trajanju od osam godina nakon isporuke automobila.

Kombinacija tehnologije Nevere s nagrađivanim Halo punjačem kompanije Ionity, čiji je kapacitet 350 kilovata, omogućuje punjenje baterije od nula do osamdeset posto u manje od dvadeset i pet minuta. Paneuropska mreža ultrabrzih punionica Ionityja uključuje više postaja koje su strateški raspoređene uz europske autoceste kako bi omogućile putovanja na velike udaljenosti diljem kontinenta. U Hrvatskoj trenutačno upravlja s četiri postaje s osamnaest ultrabrzih punjača, a planira i izgradnju dodatnih. Cilj je izgraditi mrežu punionica smještenih svakih 150 do 200 kilometara uz autocestu od Zagreba do Splita, kao i uz druge važne relacije. Ionity je postavio HPC punionice i na Rimac Kampusu, koji se trenutno gradi u okolici Zagreba. Njihov hub sa šest punjača bit će danonoćno dostupan javnosti i posjetiteljima. Nadalje, kako bi se osnažila HPC infrastruktura na kampusu, dodatni punjači ugradit će se i u preostalim dijelovima kampusa.

Tvrtka kćer iz grupacije — Rimac Energy, koja se bavi naprednim sustavima za pohranu energije iz baterija (BESS), otvorila je ove godine novi pogon od 1.850 četvornih metara u Witneyu, u pokrajini Oxfordshire, za smještaj svojeg brzorastućeg tima u Velikoj Britaniji. Pogon u Oxfordshireu proizvodit će sljedeću generaciju BESS-a, a u njemu će biti otvoreno više od sedamdeset visokokvalificiranih radnih mjesta za inženjere, tehničare i istraživače za britansku tehnološku industriju i pokrajinu Oxfordshire.

Prošle godine tvrtka koja je dio grupacije — Rimac Technology, koja je hrvatski pružatelj automobilskih tehnoloških rješenja za globalne proizvođače originalne opreme, sklopila je partnerstvo s kineskom tvrtkom EVE Energy, vodećim proizvođačem litijevih baterija i pionirom 46xx formata cilindričnih ćelija. Njime će dvije tvrtke udružiti snage u proizvodnji baterijskih ćelija u Europi od 2027. godine.

Tvrtka Rimac Technology sklopila je 2024. godine i dugoročno partnerstvo s BMW Grupom te će za BMW razvijati i proizvoditi visokonaponske baterijske sustave koji će se koristiti u budućim generacijama modela predviđenim za drugu polovicu 2020-ih. Iz tvrtke su poručili kako je partnerstvo najveći i najambiciozniji projekt koji je tvrtka imala do sada.

Još jedna tvrtka iz grupacije je i Project 3 Mobility. Od zadnje spomenute tvrtke iz grupacije očekuje se proizvodnja robotskog taksija, za što su osigurana sredstva iz EU. Buduća usluga koju kompanija razvija nosit će ime Verne, po slavnom piscu Julesu Verneu, za kojeg se kaže da je čovjek koji je izumio budućnost. Hrvatski Verne će s druge strane pokušati revolucionizirati način na koji se ljudi kreću u gradovima. Novi brend Verne predstavljen je u lipnju na Rimac Kampusu. Vlasnik Rimac Automobila Mate Rimac osobno je predstavio robotski taksi nazvan Verne, koji bi trebao prvo početi voziti po Zagrebu, 2026. godine.

Riječ je o potpuno autonomnom električnom vozilu izgrađenom na novoj platformi koja je u potpunosti prilagođena autonomnom načinu vožnje. Vozilo je veličine Golfa, s baterijom dostatnom za četrnaest sati vožnje. Unatoč problemima tijekom prezentacije, jer se prototip nije pokrenuo, planovi za to revolucionarno vozilo nisu propali, već su se intenzivno nastavili ostvarivati. U srpnju je naime najavljena i izgradnja nove tvornice i nova strana investicija u Hrvatsku.

Rimčev Verne, u suradnji s kompanijom VGP, objavio je da počinje s izgradnjom tvornice za velikoserijsku proizvodnju autonomnih električnih vozila, a tvornica će se nalaziti u Zagrebu, u Lučkom, u sklopu VGP Parka Zagreb.

Proizvodni pogon će za Verne izgraditi belgijska kompanija VGP, kojoj je to prva investicija u Hrvatskoj. VGP je pružatelj logističkih nekretnina i nekretnina lake industrije.

Sva Verne vozila proizvodit će se u Hrvatskoj. Početak građevinskih radova kreće već ove godine, dovršetak izgradnje i oprema tvornice tijekom 2025. godine, dok bi s radom trebala krenuti početkom 2026. Plan je da se na samom početku proizvodi nekoliko stotina vozila, a nakon toga će tvornica moći proizvesti i do deset tisuća vozila godišnje. U tvornici će se koristiti napredna tehnologija za proizvodnju, sklapanje i testiranje Verne autonomnih vozila.

Spomenimo i da je, prema istraživanju, Rimac Grupa jedna od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj za više od 2.100 zaposlenika koji tamo rade.

Uz spomenutu grupaciju Rimac, za koju postoje jako velika očekivanja u vezi s razvijanjem novih koncepata prijevoza i budućnosti autoindustrije, u Hrvatskoj već godinama posluju još mnoge tvrtke vezane uz sektor.

Uspješne i domaće tvrtke s tradicijom, kao i strane podružnice

AD Plastik jedna je od vodećih hrvatskih tvrtki u proizvodnji plastičnih dijelova za automobilsku industriju, i jedna od vodećih istočnoeuropskih tvrtki za razvoj i proizvodnju komponenti automobilskog interijera i eksterijera. Imaju više od trideset i pet godina iskustva u automobilskoj industriji, a osnovani su 1992. godine izdvajanjem iz nekadašnje Jugoplastike.

Tvrtka ima dugogodišnje iskustvo u razvoju i proizvodnji plastičnih komponenti za unutrašnjost i vanjštinu automobila. AD Plastik opskrbljuje mnoge globalne automobilske proizvođače, kao što su Renault, PSA Group, Volkswagen, Fiat Chrysler Automobiles (FCA) i drugi. Tvrtka posjeduje proizvodne pogone u Hrvatskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Rusiji i Mađarskoj i izvozi u više od dvadeset zemalja svijeta.

Prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall, u 2023. godini tvrtka je ostvarila gotovo stotinu milijuna eura prihoda, kao i dobit od milijun eura, nakon znatnih gubitaka u 2022. godini, što govori o oporavku poslovanja. Istu dobit ostvarila je potom već u prvom tromjesečju 2024. godine, što ukazuje na povoljan poslovni smjer, kao i sklapanje novih ugovora za europsko tržište.

Njih je samo u prvoj polovici ove godine sklopila za više od 46 milijuna eura, najviše vrijednosti s poznatom tvrtkom Stellantis, koja uključuje četrnaest poznatih automobilskih brendova. Stellantis uključuje Abarth, Alfa Romeo, Chrysler, Citröen, Dodge, DS Automobiles, Fiat, Jeep, Lancia, Maserati, Opel, Peugeot, Ram i Vauxhall. Po prodajnim rezultatima četvrti su po veličini proizvođač u svijetu, a ispred njih su samo Toyota, Volkswagen grupa i Hyundai Motor grupa. Nakon Rimac Grupe zapošljava kao jedina tvrtka iz autoindustrije najviše radnika, njih više od 1.300.

“Nakon nekoliko godina neizvjesnosti, konačno možemo reći kako je primjetan pozitivan zaokret na automobilskom tržištu. U skladu s time rastu i narudžbe naših kupaca, a započinje i proizvodnja novih modela vozila. U protekloj smo godini imali trideset aktivnih projekata, od čega su tri započela, a za njih osamnaest očekuje nas početak serijske proizvodnje tijekom 2024. Istodobno, svoje smo prodajne aktivnosti maksimalno usmjerili na bolje popunjavanje kapaciteta i ugovaranje novih poslova. U 2023. smo ugovorili još 112 milijuna eura novih poslova, što je sveukupno 317 milijuna eura novougovorenih poslova u posljednje dvije godine. To je smjer kojim sigurno nastavljamo i u sljedećim razdobljima.” — izjavio je u povodu objave poslovnih rezultata predsjednik Uprave AD Plastik Grupe Marinko Došen.

Lipik Glas je tvrtka specijalizirana za proizvodnju automobilskih stakala. Osnovana je 1963. godine i proizvodi različite vrste staklenih proizvoda za automobilsku industriju, uključujući vjetrobranska stakla, bočna stakla i stražnja stakla. Lipik Glas je poznat po kvaliteti svojih proizvoda i surađuje s mnogim svjetskim proizvođačima automobila. To je jedna od najznačajnijih tvornica ravnog stakla u Hrvatskoj, posebice stakala za automobilsku industriju. S oko 270 stalno zaposlenih i s naručiteljima koji uključuju industriju vlakova, poput proizvođača vlakova Bombardiera, te tvornice prestižnih automobilskih marki poput Bentleya, Lamborghinija, Mc Larena, Aston Martina te londonskog taksi poduzeća LTI, lipička je staklana jedna od najznačajnijih tvornica u svojoj branši u cijeloj Europi. Od srpnja 2017. godine Lipik Glas je u vlasništvu talijanske korporacije Isoclima SpA, jednog od najvećih svjetskih proizvođača automobilskih stakala.

Feroimpex također proizvodi dijelove za svjetsku automobilsku i kamionsku industriju na europskom tržištu. Uspješnih “priča” o tvrtkama koje sudjeluju u automobilskoj industriji ima još zasigurno desetak. Obiteljska tvrtka Feroimpex automobilska tehnika u više od četrdeset godina poslovanja uspjela je prerasti iz male bravarske radionice u veliku tvrtku. U halama u zagrebačkom Jankomiru njezinih 450 radnika proizvodi ležajeve i opremu za europsku autoindustriju. Tvrtka obitelji Legac prisutna je na tržištima Austrije, Slovačke, Mađarske, Njemačke, Francuske i Italije.

Proizvodnju autodijelova pokrenule su i neke strane korporacije, kao što je PIA Automation Austrija. U Hrvatskoj oko sedam godina razvija proizvodnu kompaniju kao dio globalne grupacije čije poslovne operacije rastu na temelju proizvodnje za velike tvrtke u autoindustriji. U Hrvatskoj su napravljene kompletno automatizirane proizvodne linije na kojima globalni lideri autoindustrije, poput Daimlera, Volkswagena, BMW-a, Magne i Linamara, dobivaju svoje dijelove.

U 2022. godini tvrtka PIA Automation Croatia (PIA CRO) otvorila je u Sesvetskom Kraljevcu novi poslovno-proizvodni kompleks, s tri hale ukupne veličine od 5.100 m2.

PIA Automation je globalna grupacija unutar koje posluje devet tvrtki na dvanaest lokacija na tri kontinenta, a sve su specijalizirane za kreiranje najsuvremenijih rješenja u automatizaciji. Zapošljavaju više od 1.800 ljudi, najviše vrhunski inženjerski kadar. Matična austrijska kompanija — PIA Automation Austria posluje više od pola stoljeća te sa svojom podružnicom u Hrvatskoj razvija i proizvodi prilagođene sustave za montažu, mjerenje i ispitivanje isključivo za automobilsku industriju. Usluge se kreću od razrade dizajna automatiziranih linija u autoindustriji, do izrade dijelova, sklapanja, testiranja i puštanja u pogon kod naručitelja. Automatizacija linije pretpostavlja mehanički i elektro dizajn, PLC programiranje i montažu po sistemu “ključ u ruke”.

Jedna od velikih tvrtki koja radi za autoindustriju je i Cimos, koja ima dvije tvornice u Istri (Buzet i Roč), a u vlasništvu je talijanske tvrtke TCH. Proizvodi aluminijske dijelove poput kućišta za turbopunjače ili nosače pumpe za vodeće svjetske proizvođače automobila. Cimos je imao financijskih problema pa je krajem 2020. godine zatvorena tvornica u Labinu, a u dvije preostale tvornice radi oko 640 zaposlenika. Zbog obujma posla u određenim razdobljima privremeno zapošljavaju i radnike iz susjednih država.

Benkovačka tvrtka LTH Metalni lijev zapošljava više od pet stotina radnika, a godišnji prihodi od prodaje kreću se na razini od oko pedeset milijuna eura, te je godinama uspješan dobavljač u automobilskoj industriji. Proizvode aluminijske odljevke isključivo za autoindustriju, i gotovo svi proizvodi se plasiraju na tržište Europske unije. Najznačajniji kupci su premium proizvođači automobila poput Mercedesa, BMW-a i Audija, ali i drugi veliki proizvođači u autoindustriji poput Continentala, Valeo-Siemensa ili ZF-a.

Boxmark Leather, austrijska kompanija, jedan je od najvećih globalnih proizvođača kože, specijalizirana za kožne presvlake za automobile, avione, brodove i kruzere, vlakove te kućni namještaj. Ta tvrtka, koja je svoje korijene imala u tekstilnoj industriji, trenutno je jedan od vodećih proizvođač kožnih sjedala za autoindustriju. Surađuje s vodećim tvrtkama iz automobilske industrije poput VW koncerna, BMW-a i Mercedesa. Boxmark je u Hrvatsku stigao 2001. godine, otvarajući svoj prvi proizvodni pogon u Trnovcu Bartolovečkom pored Varaždina. Pogoni u Zlatar Bistrici i Gornjoj Vrbi kraj Slavonskog Broda otvoreni su 2012. i 2015. godine. Zbog gospodarske krize je pogon u Gornjoj Vrbi zatvoren, no unatoč izazovima, Boxmark i dalje zapošljava više od 2.000 radnika u Hrvatskoj, većinom žena.

Pro Mimato iz Kerestinca pokraj Zagreba također kombinira tekstilnu industriju i autoindustriju, proizvodeći presvlake i tepihe prema narudžbama za određene automobile. Tvrtka je prije nekoliko godina proširila svoj pogon uz pomoć sredstava iz EU fondova.

Kostel Promet iz Pregrade proizvodi komponente sjedećih sustava za vozila, uključujući naslone za glavu i ruku te dijelove od tekstila i kože. Tvrtka zapošljava oko petsto radnika i posluje kao Tier2 dobavljač za poznate automobilske marke poput BMW-a, Citroena, Land Rovera, Mercedesa, Nissana, Toyote i Volva, s dnevnom proizvodnjom većom od 17.000 jedinica.

Multinorm iz Županje još je jedna uspješna hrvatska tvrtka iz autoindustrije, koja već dvadeset godina surađuje s europskim automobilskim divovima kao što su Audi, BMW i VW, dizajnirajući i proizvodeći naprave koje se koriste pri proizvodnji automobila. Tvrtka izvozi čak devedeset devet posto svoje proizvodnje i zapošljava 235 radnika.

Elektrifikacija i moderni infotainment sustavi sve više naglašavaju važnost softverskih tvrtki u autoindustriji. Infinum, hrvatska tvrtka za dizajn i razvoj softvera, u partnerstvu s Porsche Digitalom, osnovala je 2020. godine tvrtku Porsche Digital Croatia. Tim stručnjaka za dizajn, razvoj softvera, obradu podataka, umjetnu inteligenciju i strojno učenje u zagrebačkom razvojnom centru radi na digitalnim proizvodima za unapređenje procesa unutar Porschea i poboljšanje korisničkog iskustva.

Infinum je Porscheu preporučio Mate Rimac, a Porsche je također značajno investirao u Rimčevu tvrtku, posjedujući četvrtinu udjela u Rimac Grupi, s najvećom investicijom od sedamdeset milijuna eura 2021. godine. Električna mobilnost, napuštanje motora s unutarnjim izgaranjem i automobil koji postaje softverska platforma drastično mijenjaju automobilsku industriju. Te promjene imat će značajan utjecaj na tradicionalne poslovne modele, proizvodnju i zaposlenike, posebno proizvođače dijelova.

Te tvrtke predstavljaju glavni dio doprinosa hrvatskoj automobilskoj industriji, koja uključuje proizvodnju visokotehnoloških automobila, kao i raznih dijelova te komponenti za globalno tržište.

Zanimanje za automobilizam i motociklizam ne jenjava od samih početaka

Samim početkom dvadesetog stoljeća trgovac i inovator Ferdinand Budicki dovezao je iz Beča prvi automobil (Opel) u Zagreb, i tako zauvijek promijenio sliku grada čijim su, uglavnom još neasfaltiranim ulicama, isključivo prevladavale konjske zaprege i omnibusi. O Ferdinandu Budickom se zato govori kao o ocu hrvatskog automobilizma, koji će ostati u kolektivnom sjećanju kao prvi za upravljačem i kao prvi vlasnik vozačke dozvole u državi.

Budicki je naučio voziti iz kratke poduke austrijskoga sportaša i industrijalca Otta Beyschlaga te promatrajući vozače električnog tramvaja. Sudjelovao je u mnogim motociklističkim i automobilističkim utrkama u Zagrebu i inozemstvu. Motorom Laurin & Klement prešao je 1902. godine put od Beča do Zagreba za rekordnih 13 sati i 45 minuta, tijek njegovog puta praćen je na Trgu bana Josipa Jelačića, a uspjeh su prenijele mnogobrojne svjetske novine.

Iste godine Budicki je u svojoj trgovini proširio ponudu i na automobile, pa je tako Zagreb tada dobio prvi autosalon. Prvi modeli automobila koje je prodavao bili su iz tvornice Adam Opel AG, a imao je i zastupništva za Ford Motor Company, Daimler AG i Puch. Jedan je od osnivača Hrvatskoga automobilskoga kluba (1906.), otvorio je 1910. u Zagrebu prvu autoškolu, a 1911. godine osnovao je taksi službu.

Od pojave automobilizma u Hrvatskoj pa sve do danas u Hrvatskoj se održavaju mnogi sajmovi, događanja i okupljanja automobilskih entuzijasta. Oldtimer klubovi tako, primjerice, imaju čak oko četrdeset okupljanja godišnje, od krajnjeg sjevera, istoka i unutrašnjosti države, pa sve do Istre i Dalmacije.

Također se po većim gradovima održavaju i auto-sajmovi na kojima se predstavljaju novi modeli automobila i motocikala za široku prodaju, ali i oni koji se izrađuju po narudžbi. Jedan od najvažnijih sajmova bio je do 2018. godine Zagreb Auto Show, kad ga je posjetilo 142 tisuće posjetitelja. I ostali veliki auto showovi u svijetu, poput onog u Genevi, imali su nekoliko odgađanja, a i za Zagreb Auto Show tek treba naći alternativu u Hrvatskoj, kao i sajam Zagreb Transport Show, koji se također održavao niz godina. Da su se trendovi promijenili, govori i činjenica da trenutno auto showovi imaju lokalni karakter i obogaćuju turističku podršku lokalnih sredina. Poput već spomenutih susreta vozača oldtimera koji okupljaju više stotina ljudi, a održavaju se diljem Hrvatske.

Dok je popularnost velikih sajmova opala zbog nezainteresiranosti proizvođača, veliko zanimanje za moto sport i sportski automobilizam i dalje postoji na utrkama koje se održavaju.

Međunarodne auto-moto utrke kao odraz entuzijazma pojedinaca

Grobnik moto sport jedan je od najvažnijih sastavnica moto sporta u Hrvatskoj, sa svojom bogatom poviješću i značajem za regionalni i međunarodni moto sport. Središte tog sporta nalazi se na Automotodromu Grobnik, koji je smješten nedaleko od Rijeke, u blizini naselja Čavle.

Automotodrom Grobnik otvoren je 1978. godine, kao zamjena za tada već zatvorenu stazu Preluk, koja je također bila vrlo važna za moto sport u regiji. Staza Grobnik izgrađena je prema najvišim standardima tog vremena, a s vremenom je postala popularna destinacija za motociklističke utrke, automobilističke utrke, testiranja i treninge.

Staza je dugačka 4.168 metara, s osamnaest zavoja (dvanaest desnih i šest lijevih) i petnaest metara širine. Automotodrom Grobnik poznat je po svojoj tehničkoj zahtjevnosti i brzini, što ga čini atraktivnim za vozače i gledatelje. Grobnik moto sport obuhvaća širok spektar moto sportskih događanja. Tijekom godina na stazi su se održavale mnoge prestižne utrke, uključujući utrke svjetskog prvenstva u motociklizmu, a staza je i domaćin nacionalnih prvenstava, klupskih utrka i amaterskih događanja. Jedan od najaktualnijih događaja je i međunarodno poznat Nascar.

Jedan od značajnih događaja na Grobniku je Grobnik Track Day, kad entuzijasti moto sporta mogu iznajmiti stazu za treninge i testiranja. Taj događaj privlači motocikliste i automobiliste iz cijele Europe, omogućujući im da isprobaju svoje vještine na profesionalnoj stazi.

Kako bi ostala konkurentna i privlačna za međunarodna natjecanja, staza je prošla kroz nekoliko faza modernizacije. Jedna od važnijih nadogradnji bila je obnova asfalta 2018. godine, koja je značajno poboljšala sigurnost i performanse staze. Uz to, infrastruktura staze se stalno unapređivala, uključujući nove sigurnosne barijere, proširenja bokseva i modernizaciju pratećih objekata. Grobnik moto sport ima značajan utjecaj na lokalnu zajednicu, ne samo kao sportski događaj, već i kao čimbenik gospodarskog razvoja. Velik broj posjetitelja, vozača i timova koji dolaze na utrke i događaje doprinosi turizmu i lokalnom gospodarstvu. Ugostiteljski objekti, hoteli i drugi poslovni subjekti bilježe snažan porast aktivnosti tijekom utrka i događanja na stazi.

Automotodrom Grobnik također se bavi edukacijom i promocijom moto sporta. Organiziraju se različite škole vožnje i tečajevi sigurnosti za vozače, kako bi se unaprijedile njihove vještine i svijest o sigurnosti na cestama. Ti programi usmjereni su pogotovo na mlade vozače i amatere, pružajući im priliku da nauče od iskusnih instruktora u nadziranim uvjetima.

Grobnik moto sport i Automotodrom Grobnik predstavljaju srce moto sporta u Hrvatskoj, s bogatom poviješću i važnom ulogom u razvoju tog sporta na regionalnoj i međunarodnoj razini. Staza je ne samo mjesto natjecanja i adrenalinskih uzbuđenja, već i čimbenik promicanja sigurnosti u vožnji. Sa svojom kombinacijom tradicije i modernizacije, Grobnik moto sport nastavlja privlačiti moto entuzijaste i profesionalce iz cijelog svijeta.

Davorin Štetner je ime koje je prepoznatljivo u cijelom svijetu sportskog automobilizma, kao i poslovnih krugova u Hrvatskoj. Kao strastveni zaljubljenik u automobilizam i vizionar, Štetner godinama ulaže značajne napore u razvoj i promidžbu tog sporta u Hrvatskoj. Njegovi napori ne samo da doprinose razvoju sportskog automobilizma, već otvaraju i mogućnost dovođenja prestižnih natjecanja, poput Formule 1, u Hrvatsku.

Njegova strast prema automobilima i brzini počela je u ranoj dobi, što je kasnije pretvorio u ozbiljnu karijeru. Nakon što je završio obrazovanje, Štetner se uključio u različite poslovne poduhvate, ali je uvijek pronalazio način kako spojiti posao s ljubavlju prema automobilizmu.

Jedan od njegovih najambicioznijih ciljeva je dovođenje Formule 1 u Hrvatsku. Iako je to vrlo izazovan pothvat, Štetner vjeruje da Hrvatska ima potencijal postati domaćin jednog od najprestižnijih automobilističkih natjecanja na svijetu. Ove godine je objavio kako radi na izgradnji staze za Formulu 1 kod mjesta Slunj.

Projekt izgradnje Croatia Ringa, nove staze za utrkivanje, nedavno je uvršten i u strateške projekte Republike Hrvatske, a očekivanja su velika i od lokalne zajednice, naravno vezana uz činjenicu da će im cijeli projekt dodatno unaprijediti turističku ponudu.

Štetner, koji je bio višegodišnji predsjednik Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS) od 2019. do 2023. godine, jedan je od zaslužnih promotora da se u Hrvatskoj već više godina, pa tako i ove, održava najveći sportski spektakl i jedno od dvadeset najgledanijih sportskih događanja u svijetu — WRC Croatia Rally. Natjecanje ima tradiciju dužu od pola stoljeća, a osim sportskog ima i puno širi značaj, uključujući utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i kroz opsežnu organizaciju, kao i kroz pojačane turističke dolaske auto-moto entuzijasta i avanturista. Značaj i uspjeh tog događaja prepoznali su i Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb, donijevši odluku o sufinanciranju troškova organizacije natjecanja u 2022. te u sljedećim godinama.

Koliko je kod sportskih događaja važna dobra suradnja uključenih dionika, govori i otkazivanje WRC-a u Hrvatskoj, što je objavljeno u srpnju 2024. godine. Kako su objasnili organizatori, razlog je taj što im do zadanog roka nisu izdane odgovarajuća lokalna jamstva, a zbog čega je WRC Promotor odlučio svjetske rally utrke u 2025. održati u Saudijskoj Arabiji, Paragvaju i na Kanarskim Otocima.

Organizatori u Hrvatskoj se i dalje nadaju da “priči” o Croatia Rallyju nije kraj, poručujući da će u vezi s jamstvima i dozvolama u tom slučaju “institucije morati reagirati brzo”.

Kroz četiri uspješne sezone WRC Croatia Rally vožnje je od 2021. do 2024. pratilo više od milijun gledatelja na licu mjesta, uz višemilijunsku televizijsku gledanost diljem svijeta, kao i na društvenim mrežama, što je dodatno promicalo Hrvatsku, kojoj je turizam najveći privredni sektor.

Da auto-moto sport u Hrvatskoj leži u rukama entuzijasta dokaz je i obitelj Pavlic, koja kao strastvena zagovornica speedwaya ulaže godinama napore i sredstva da razvije i održi taj adrenalinski sport. Obitelj Pavlic je postala ključna figura u svijetu speedwaya u Hrvatskoj, osobito u Međimurju, kraju koji ima bogatu povijest u tom sportu. Kroz svoju predanost i viziju, cijela obitelj Pavlic neprestano radi na promidžbi i razvoju speedwaya, osiguravajući njegovu budućnost u Hrvatskoj.

Prvi speedway klubovi osnovani su sredinom dvadesetog stoljeća, a Međimurje je postalo prepoznatljivo po svojim darovitim vozačima i oduševljenim navijačima. Speedway staza u Prelogu postala je središnje mjesto za održavanje natjecanja, privlačeći vozače i gledatelje iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja.

Na temelju stalnog jačanja tog sporta tijekom posljednjeg desetljeća, legenda hrvatskog speedwaya Zvonko Pavlic, danas poznati građevinski poduzetnik, osnovao je novi klub sa stazom u mjestu Goričan, uz samu hrvatsko-mađarsku granicu. Njegov sin Jurica Pavlic, kao bivši vozač, postao je vrlo poznata osoba u svijetu speedwaya ne samo u Europi, već i u svijetu.

Veliki doprinos sportu daje i Zvonkova kći Darija Pavlic, koja je preuzela ključnu ulogu u organizaciji i održavanju speedway natjecanja u Hrvatskoj. Kroz svoje angažmane omogućila je redovito održavanje domaćih i međunarodnih natjecanja, što je doprinijelo popularizaciji sporta i povećanju zanimanja među mladima.

Darija Pavlic neumorno radi na promidžbi speedwaya putem medija, društvenih mreža i suradnjom s lokalnim zajednicama. Njezini napori rezultirali su većom medijskom pokrivenošću i povećanim brojem posjetitelja na natjecanjima poput utrke Speedway Grand Prix.

Utrka na hrvatskom sjeveru smatra se jednom od najdinamičnijih i najatraktivnijih među deset utrka za svjetskog prvaka u sezoni. Staza je duga 305 metara, a stadion Millenium, koji slavi devetnaest godina, ima 6.500 sjedećih mjesta. Kroz napore obitelji Pavlic, speedway u Hrvatskoj ima i dalje priliku rasti, donoseći uzbuđenje i radost ljubiteljima tog sporta diljem svijeta, budući da se najveće utrke, poput spomenute, međunarodno medijski poprate.

Auto-moto sport u Hrvatskoj, uz pojedince entuzijaste koji ga razvijaju na međunarodnoj razini, dobiva sve veću pažnju i države i lokalnih samouprava, koji u njemu prepoznaju dodanu vrijednost za turističku ponudu države kojoj je turizam glavni punitelj proračuna, s udjelom od oko dvadeset posto BDP-a. No nekad i to nije dovoljan razlog za ažurnost, pa institucije zakažu, poput slučaja sa spomenutim WRC-om.