Koristi od eurotržišta i globalni izazovi modernizacije

Industrija i obrtništvo čine vitalne segmente gospodarstva Hrvatske, pružajući temelj za ekonomsku stabilnost i rast. Dok industrija obuhvaća velike proizvodne pogone i tehnološki napredne sektore, obrtništvo predstavlja manje, specijalizirane djelatnosti koje se često temelje na tradiciji i vještini. Te dvije komponente gospodarstva zajedno doprinose zapošljavanju, izvozu i tehnološkom napretku zemlje.

U posljednjim godinama hrvatska industrija doživljava značajan razvoj zahvaljujući investicijama u tehnologiju i modernizaciji proizvodnih procesa. Tradicionalne industrije, poput brodogradnje, prehrambene industrije i tekstilne industrije, suočavaju se s izazovima globalizacije, no trude se prilagoditi novim tržišnim uvjetima. S druge strane, novi sektori poput IT industrije i obnovljivih izvora energije bilježe snažan rast i postaju sve značajniji dijelovi industrijskog krajolika.

Obrtništvo, kao ključni dio malog i srednjeg poduzetništva, također igra važnu ulogu. Tradicionalni obrti, poput stolarskih, keramičkih i tekstilnih radionica, često se naslanjaju na obiteljsku tradiciju i prenose se s naraštaja na naraštaj. Istodobno, suvremeni obrti uključuju usluge poput IT podrške, grafičkog dizajna i savjetovanja, prilagođavajući se potrebama suvremenog tržišta.

Hrvatska se nalazi u posebnom položaju jer ima bogatu povijest obrtništva, ali i rastuće suvremene industrije. Izazovi koji stoje pred obrtom i industrijom uključuju nedostatak kvalificirane radne snage, potrebu za inovacijama i prilagodbu globalnim standardima. Uspjeh u prevladavanju tih izazova može osigurati dugoročnu održivost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva na europskoj i svjetskoj razini.

Deficit na tržištu rada

Jedan od najvećih izazova s kojim se hrvatska industrija i obrtništvo suočavaju jest manjak kvalificirane radne snage. Taj je problem posebno izražen u određenim sektorima kao što su građevinarstvo, ugostiteljstvo, IT i zdravstvena njega. Nedostatak radnika u tim područjima ima značajan utjecaj na gospodarstvo, jer ograničava mogućnost rasta i razvoja poslovanja.

Tako je trenutno najveći izazov u hrvatskoj industriji, prije svega, pronalazak radnika. Potkraj svibnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 88.327 nezaposlenih, ili 9.431 osoba, to jest 9,6 posto manje nego u svibnju 2023. godine, što je najniži broj nezaposlenih evidentiran pri HZZ-u od osnutka demokratske hrvatske države.

To pokazuje i dalje snažnu potražnju za radnom snagom na domaćem tržištu rada, ponajprije zbog turističke sezone, o čemu govore i podaci HZZ-a da je u svibnju najviše izlazaka iz evidencije nezaposlenih bilo zbog zapošljavanja na temelju radnog odnosa u pružanju smještaja, priprema i usluživanja hrane — 3.363 osobe ili 24,1 posto od ukupnog broja.

Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.849 osoba, ili 13,2 posto, javna uprava i obrana s 1.375 osoba, ili 9,8 posto, i prerađivačka industrija s 1.187 osoba, ili 8,5 posto.

U građevinskom sektoru nedostaje zidara, stolara, keramičara i drugih stručnjaka za građevinske radove. Ugostiteljstvo se suočava s nedostatkom kuhara, konobara i drugih uslužnih djelatnika, posebno u turističkoj sezoni. IT sektor pati od manjka programera, sistemskih administratora i drugih stručnjaka za informacijsku tehnologiju. Zdravstvenom sektoru nedostaje medicinskih sestara, fizioterapeuta, liječnika i drugih zdravstvenih radnika.

Pored već spomenutih sektora, nedostatak radne snage se osjeća i u proizvodnoj industriji, posebno u tekstilnoj, kožarskoj i metaloprerađivačkoj industriji. Osim toga, sektor logistike i transporta također se suočava s nedostatkom vozača kamiona i drugih stručnjaka, što dodatno otežava poslovanje i povećava troškove.

Jedan od načina za rješavanje tog problema je poticanje povratka iseljenika. Mnogi Hrvati koji su otišli u inozemstvo u potrazi za boljim životnim uvjetima i većim plaćama, mogli bi se vratiti ako im se osiguraju odgovarajući uvjeti rada i života u domovini.

Također, važno je poticati ravnomjerni razvoj svih krajeva u Hrvatskoj, kako bi se smanjio pritisak na veće gradove i omogućilo zapošljavanje i u manje razvijenim područjima. Regionalni razvoj može se postići kroz ulaganja u infrastrukturu, poticanje poduzetništva i obrtništva, te razvoj obrazovnih i zdravstvenih usluga.

Zbog manjka kvalificirane radne snage, cijene usluga u deficitarnim sektorima rastu. Poslodavci su primorani ponuditi veće plaće i bolje uvjete rada kako bi privukli i zadržali radnike. To povećava troškove poslovanja, što se na kraju odražava i na krajnje korisnike usluga.

Hrvatska sve više uvozi radnu snagu iz drugih zemalja, kako bi popunila praznine na tržištu rada. Radnici dolaze iz susjednih zemalja, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, ali i iz udaljenijih zemalja, poput Ukrajine, Filipina i Indije. Takvi radnici često dolaze s nižim očekivanjima u vezi s plaćom, ali su i dalje suočeni s izazovima prilagodbe novoj sredini i kulturi.

Očekuje se kako će u Hrvatskoj 2024. godine na tržištu biti između 200 tisuća pa do čak 250 tisuća stranih radnika.

Hrvatska se suočava s potrebom za reformom obrazovnog sustava, kako bi bolje odgovarala potrebama tržišta rada. Dualno obrazovanje, koje kombinira teorijsko učenje s praktičnim radom, sve je popularnije kao model za školovanje novih radnika. Također, potrebno je uložiti više u prekvalifikaciju i dodatno obrazovanje odraslih kako bi se radnicima omogućilo da se prilagode promjenjivim potrebama tržišta.

Dok se na razini Europske unije (EU) prekvalificira gotovo svaki deveti stanovnik, u Hrvatskoj je to tek svaka dvadeseta odrasla osoba.

Cjeloživotno obrazovanje postalo je važna karika u konkurentnosti radnika na tržištu EU, ali i recept za pronalaženje novog ili čak bilo kakvog posla. Trend stalnog učenja i usavršavanja posebno potiču nove tehnologije, s naglaskom na digitalizaciju društva i gospodarstva. Trend preškolovanja je izrazitiji u razvijenijim državama EU. Primjerice, udio odraslih koji se odlučio prekvalificirati i doškolovati u Hrvatskoj je daleko manji nego u susjednoj Sloveniji, u kojoj je lani čak 18,9 posto odraslih stjecalo nova znanja, pokazuju podaci Eurostata.

Rješenje problema deficita radne snage zahtijeva multidisciplinarni pristup. Potrebno je usmjeriti obrazovni sustav prema stvarnim potrebama tržišta rada, poticati mlade na upisivanje deficitnih zanimanja, te osigurati bolje uvjete rada i bolje plaće. Također, važno je olakšati postupak uvoza radne snage i integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo.

Hrvatska je dom mnogim uspješnim industrijama koje igraju ključnu ulogu u gospodarstvu zemlje. Te industrije ne samo da zadovoljavaju značajan dio domaćih potreba, već i značajno doprinose izvozu. Hrvatska industrija je konkurentna na globalnom tržištu zbog kvalitete proizvoda, zemljopisnog položaja i članstva u Europskoj uniji, što omogućava lakši pristup europskim tržištima.

Turistička industrija jedna je od najjačih u Hrvatskoj, i ima udio u godišnjem BDP-u od oko dvadeset posto.

Hrvatska ima razvijenu domaću industrijsku proizvodnju. Najvažniji izvozni proizvodi uključuju prehrambene proizvode, farmaceutske proizvode, brodove i elektroničku opremu.

Prehrambena industrija, osobito proizvodnja vina, maslinovog ulja, pršuta i sireva, značajno doprinosi domaćoj proizvodnji. Farmaceutska industrija, s tvrtkama kao što su Pliva i JGL, također je važan segment. Brodogradnja, unatoč izazovima, ostaje jedna od ključnih industrija, s brodogradilištima poput Uljanika i 3. maja.

Energetske tvrtke kao što su INA, HEP i PPD ostvaruju također znatne prihode. Uz to, inovativne tvrtke poput Infobipa i Rimac Grupe postale su čak “jednorozi”.

Turistička industrija u Hrvatskoj: Ključni pokretač gospodarstva

Turistička industrija igra iznimno važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, čineći oko dvadeset posto prihoda BDP-a. Hrvatska je prepoznata kao jedna od najatraktivnijih turističkih odredišta u Europi, zahvaljujući svojoj bogatoj kulturnoj baštini, prirodnim ljepotama i prekrasnom Jadranskom moru. Turizam ne samo da značajno doprinosi nacionalnom dohotku, već i potiče razvoj drugih sektora poput ugostiteljstva, trgovine i prijevoza.

U 2023. godini nastavio se rast prihoda od turizma, s 13,1 mlrd. EUR u 2022. na 14,6 mlrd. EUR u 2023. godini (što je 19,6 BDP-a), što čini porast od 1,49 mlrd. EUR ili 11,4 posto. U 2024. godini događa se rast i u predsezoni, tako da se ponovno očekuju rekordne brojke i nastavljeni rast.

Hrvatska turistička ponuda je raznolika i uključuje masovni turizam, kulturni turizam, zdravstveni turizam, enogastronomski turizam te avanturistički i sportski turizam. Ljetovališta na jadranskoj obali, kao što su Dubrovnik, Split, Zadar, Pula i Rijeka, privlače milijune posjetitelja svake godine. Ti gradovi nude bogatu povijest, kulturne znamenitosti, festivale i priredbe koje privlače turiste iz cijelog svijeta.

Unutrašnjost Hrvatske također je privlačna za turiste koji traže autentična iskustva. Nacionalni parkovi poput Plitvičkih jezera, Krke i Paklenice te parkovi prirode kao što su Kopački rit i Papuk, pružaju jedinstvene mogućnosti za uživanje u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Ruralni turizam, s naglaskom na domaćoj hrani, vinskim cestama i izvornim običajima, sve više privlači posjetitelje koji žele doživjeti autentičan hrvatski način življenja.

Neke od najjačih turističkih tvrtki u Hrvatskoj igraju ključnu ulogu u promidžbi i razvoju turizma, pružajući visokokvalitetne usluge i iskustva turistima.

Valamar Riviera je najveća turistička kompanija u Hrvatskoj koja upravlja hotelskim kompleksima, kampovima i apartmanima. Njihova prisutnost na Jadranskoj obali, od Istre do Dubrovnika, čini ih liderima u pružanju raznovrsne turističke ponude.

Maistra, članica Adris grupe, upravlja luksuznim hotelima, resortima i kampovima u Rovinju, Vrsaru i Dubrovniku. Njihova ponuda uključuje visokokvalitetne smještajne kapacitete, wellness usluge i mnogobrojne aktivnosti za goste.

Plava Laguna, sa sjedištem u Poreču, upravlja hotelima, apartmanima i kampovima duž Istre. Njihova usluga orijentirana je na obitelji i ljubitelje sporta, s posebnim naglaskom na animacijske programe i sportske sadržaje.

Arena Hospitality Group, sa sjedištem u Puli, pruža raznovrsne smještajne mogućnosti, uključujući hotele, kampove i apartmane. Njihovi objekti su smješteni na atraktivnim lokacijama uz obalu, i nude jedinstvena iskustva gostima. Ta hotelska grupa upravlja luksuznim hotelima u Opatiji i okolici, poznatima po visokom standardu usluge i elegantnim smještajnim kapacitetima.

Unutar turističkog sektora, nautički turizam i marine imaju posebno važnu ulogu. Hrvatska, s više od 1.200 otoka, obalom dugom više od 6.000 kilometara (uključujući otoke) i blagom mediteranskom klimom, pruža idealne uvjete za razvoj nautičkog turizma.

Nautički turizam obuhvaća sve aktivnosti povezane s plovidbom, uključujući najam jahti i jedrilica, nautičke ture, regate, te vezivanje plovila u marinama. Taj segment turizma privlači turiste visoke platežne moći, koji doprinose lokalnom gospodarstvu trošenjem na smještaj, hranu, piće i druge usluge.

Nautički turizam u Hrvatskoj privlači turiste iz cijelog svijeta, posebno iz Europe. Glavna prednost Hrvatske kao destinacije za nautički turizam su njezine prirodne ljepote, razvedena obala, čisto i prozirno more te bogata kulturna i povijesna baština.

Adriatic Croatia International Club (ACI) vodeća je tvrtka u upravljanju marinama u Hrvatskoj, i jedan od ključnih igrača u nautičkom turizmu. Osnovan 1983. godine, ACI danas upravlja s dvadeset i dvije marine duž cijele hrvatske obale, od Umaga na sjeveru, do Dubrovnika na jugu. ACI marine poznate su po visokoj razini usluge, sigurnosti i luksuzu, te su opremljene svim potrebnim sadržajima za nautičare.

ACI Marina Dubrovnik, smještena u mirnoj uvali Komolac, pruža sve potrebne sadržaje za nautičare, uključujući servis za popravak brodova, trgovine, restorane i bazen. Blizina povijesnog središta Dubrovnika čini tu marinu posebno atraktivnom za turiste.

ACI Marina Split je jedna od najvećih i najmodernijih marina u Hrvatskoj, smještena u središtu Splita. Marina pruža vrhunske uvjete za boravak nautičara, te omogućuje lako istraživanje Splita i okolnih otoka.

ACI Marina Pula nalazi se u povijesnoj pulskoj luci, blizu rimskog amfiteatra i drugih znamenitosti. Pruža sve potrebne sadržaje za nautičare, uključujući servis za brodove, restorane i trgovine.

Nautički turizam značajno doprinosi hrvatskoj ekonomiji, generirajući prihode kroz najam plovila, usluge u marinama te potrošnju na usluge i proizvode. Marine poput onih kojima upravlja ACI pružaju radna mjesta i potiču razvoj lokalnih zajednica. Osim toga, nautički turisti često troše više od prosječnog turista, što dodatno povećava njihov pozitivan utjecaj na gospodarstvo.

Hrvatska namjerava nastaviti ulaganja u razvoj nautičkog turizma kako bi zadržala svoju konkurentnost na globalnom tržištu. To uključuje modernizaciju postojećih marina, izgradnju novih te unapređenje infrastrukture i usluga. Posebno usmjerenje bit će stavljeno na održivost, kako bi se zaštitila prirodna bogatstva koja Hrvatsku čine atraktivnim odredištem za nautički turizam.

Nautički turizam i marine igraju ključnu ulogu u turističkoj industriji Hrvatske. Svojim povoljnim prirodnim uvjetima, visokokvalitetnim marinama poput onih kojima upravlja ACI, te bogatom kulturnom ponudom, Hrvatska se ističe kao jedna od vodećih destinacija za nautičare. Stalna ulaganja u infrastrukturu i usluge osigurat će daljnji rast i razvoj tog važnog sektora, doprinoseći pritom gospodarskom rastu i održivosti turizma u Hrvatskoj.

Postoje još mnoge manje i srednje turističke grupacije i tvrtke na jadranskoj obali i otocima, ali i diljem unutrašnjosti zemlje. Naime, turistički sektor se razvija i diljem kontinentalne Hrvatske, a tamošnje turističke zajednice rade na produženju sezone različitom turističkom ponudom. Negdje su to vinski i gastronomski sajmovi, negdje lovni turizam, a negdje zdravstveni, poput ljekovitih termalnih lječilišta.

Hrvatski turizam suočava se s mnogim izazovima, uključujući sezonalnost, potrebu za očuvanjem okoliša, konkurenciju drugih mediteranskih destinacija te promjene u turističkim trendovima i preferencijama. Pandemija covid-19 dodatno je naglasila potrebu za prilagodbom i diversifikacijom turističke ponude kako bi se osigurala dugoročna održivost sektora.

Unatoč tim izazovima, prilike za rast su značajne. Razvoj cjelogodišnjeg turizma, ulaganje u održive turističke prakse i diversifikacija turističkih proizvoda mogu značajno doprinijeti daljnjem jačanju tog sektora. Inovacije u digitalnom marketingu, personalizacija turističke ponude i uvođenje novih turističkih atrakcija mogu privući nove segmente turista i povećati konkurentnost Hrvatske na globalnom turističkom tržištu.

Turistička industrija ostaje ključni pokretač hrvatskog gospodarstva, s potencijalom za daljnji rast i razvoj. Kroz strateško planiranje, inovacije i održive prakse, Hrvatska može nastaviti privlačiti milijune posjetitelja, pružajući im nezaboravna iskustva i istodobno čuvati svoje prirodne i kulturne resurse. Najjače turističke tvrtke igraju važnu ulogu u tom procesu, stalno podižući standarde usluge i doprinoseći promociji Hrvatske kao vrhunske turističke destinacije.

Prehrambena industrija u Hrvatskoj: Spoj tradicije i inovacije

Prehrambena industrija u Hrvatskoj jedna je od ključnih grana gospodarstva, koja se oslanja na bogate prirodne resurse zemlje i dugu tradiciju poljoprivrede i proizvodnje hrane. Ta industrija obuhvaća širok spektar djelatnosti, uključujući poljoprivrednu proizvodnju, prerađivačku industriju te distribuciju i maloprodaju prehrambenih proizvoda.

Prehrambenoj industriji su u 2023. godini prihodi narasli devet posto, a dobit čak 139,1 posto. Lani je u Hrvatskoj ostvareno sedam milijardi eura ukupnih prihoda, što je 8,8 posto, odnosno oko 500 milijuna eura više nego godinu ranije, kad je ostvareno 6,5 milijardi. Sve tvrtke u toj djelatnosti ukupno su, naime, imale 329,4 milijuna eura dobiti, a u 2022. 137,7 milijuna.

Listu Top 20 po prihodima predvodi varaždinska Vindija s 473,5 milijuna eura, druga je Podravka s 359,4 milijuna, a treći Dukat s 352,9 milijuna eura. Svim tim kompanijama prihodi su u lanjskoj godini rasli za po dvadesetak milijuna eura.

Gleda li se dobit, Vindijina je rasla osam puta — na 20,7 milijuna eura u odnosu na 2022., a Podravkina je gotovo udvostručena s 47,4 milijuna eura u odnosu na 26,3 milijuna iz godine ranije. Podravkina vrijednost inače je prešla milijardu eura u 2024. godini.

Dukat je poslovnu 2023. završio sa 16,7 milijuna eura dobiti. Mesna industrija Braća Pivac na ljestvici prihoda drži respektabilno četvrto mjesto s 334,3 milijuna eura te 11,1 milijuna eura dobiti.

Grupa Pivac nedavno je preuzela i mesni biznis slovenskih Celjskih mesnina, a u portfelju osim MI Braća Pivac ima i PPK (karlovačku mesnu industriju) te MI Vajda. To ukazuje da je ta tvrtka trenutno najveća u Hrvatskoj, ali i jedna od najvećih u ovom dijelu Europe.

Tri mesoprerađivačke tvrtke iz sastava Grupe Pivac lani su u Hrvatskoj ukupno ostvarile 721,4 milijuna eura prihoda i oko 24,2 milijuna neto dobiti, no grupaciju čini i konditor Kraš sa 167,2 milijuna eura prihoda i 5,8 milijuna dobiti, čime se ukupni prihodi grupacije penju na 888,6 milijuna eura prihoda te 30 milijuna eura dobiti.

Druga najveća prehrambena industrija u Hrvatskoj je Vindija grupa s oko 750 milijuna eura prihoda od tvrtki u portfelju — Vindijom, Kokom, Vindonom, Virom 1898 te Vindija trgovinom. Ledo plus je također dobro plasiran na ljestvici po prihodima sa 179,3 milijuna eura i 5,9 milijuna dobiti, potom Enna Fruit sa 170,8 milijuna eura prihoda, odnosno 4,8 milijuna dobiti. EMPWR je imao 160,2 milijuna eura prihoda, a slijede Zvijezda plus, Hrvatska industrija šećera, Mlinar, Mlin i pekare, Gavrilović, Franck, Perutnina Ptuj — Pipo Čakovec, Stanić i Cedevita (iz Atlantic Grupe).

Sektor proizvodnje hrane i pića jedan je od najvažnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj, te ima veći utjecaj na gospodarstvo Hrvatske nego prehrambena industrija EU na gospodarstvo EU. Udio industrije hrane i pića u BDP-u Hrvatske prethodnih godina kretao se oko 2,5 posto, dok je istodobno udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije iznosio 23 posto. Udio zaposlenih u prehrambenoj industriji također je vrlo visok i kreće se oko 3,5 posto u ukupnoj zaposlenosti i više od dvadeset posto u zaposlenosti prerađivačke industrije.

Udio prehrambene industrije u ukupnom izvozu prerađivačke industrije kreće oko petnaest posto.

Očekuje se kako će poslovanje Fortenovinih prehrambenih kompanija — Jamnice, Zvijezde i PIK Vrbovec — također nastaviti rasti, a u drugoj polovici 2024. godine zanimanje za njihovo preuzimanje pokazala je i rastuća Podravka.

Hrvatska ima povoljne klimatske uvjete i plodnu zemlju koja omogućuje raznolikost poljoprivredne proizvodnje. Žitarice, voće, povrće, masline, grožđe te meso i mliječni proizvodi samo su neki od glavnih poljoprivrednih proizvoda. Takva proizvodnja osigurava sirovine za prehrambenu industriju koja ih prerađuje u visokokvalitetne proizvode za domaće i inozemno tržište.

Prerađivačka komponenta prehrambene industrije uključuje proizvodnju različitih prehrambenih proizvoda kao što su pekarski proizvodi, mesni i mliječni proizvodi, konzervirana hrana, pića i slatkiši. Neki od najpoznatijih brendova u Hrvatskoj, poput Podravke, Kraša, Vindije i Dukata, prepoznati su po svojoj kvaliteti i inovativnosti te su prisutni ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu.

Prehrambena industrija Hrvatske značajno doprinosi izvozu zemlje. Visokokvalitetni proizvodi poput maslinovog ulja, vina, pršuta i sireva prepoznati su i cijenjeni na svjetskom tržištu. Inovacije u proizvodnji, primjena suvremenih tehnologija te usmjerenje na ekološku i organsku proizvodnju dodatno osnažuju položaj hrvatskih prehrambenih proizvoda na svjetskoj sceni. Prehrambena industrija u Hrvatskoj predstavlja spoj tradicije i inovacije, oslanjajući se na bogate prirodne resurse i dugogodišnju tradiciju poljoprivrede. Kroz neprestano ulaganje u kvalitetu, inovacije i ekološku proizvodnju, ta industrija ima potencijal za daljnji rast i razvoj, doprinosi gospodarskoj stabilnosti zemlje te osigurava kvalitetne prehrambene proizvode za domaće i inozemno tržište.

Energetski sektor kao podrška gospodarstvu

Energetski sektor jedan je od najvažnijih stupova hrvatskog gospodarstva, s ključnom ulogom u osiguravanju stabilne i održive opskrbe energijom za domaće i industrijske potrebe. Taj sektor obuhvaća različite izvore energije, uključujući fosilna goriva, hidroenergiju, obnovljive izvore energije, te nuklearnu energiju, a važnost mu raste kako se Hrvatska sve više usmjerava na energetsku sigurnost i održivi razvoj.

Hrvatska ima značajne pričuve prirodnog plina i nafte, s proizvodnjom koncentriranom u Panonskoj nizini i u Jadranskom moru. INA, najveća hrvatska naftna kompanija, ima ključnu ulogu u istraživanju, proizvodnji i distribuciji fosilnih goriva. Prirodni plin zauzima važno mjesto u hrvatskom energetskom miksu, posebno u proizvodnji električne energije i grijanju.

Hidroenergija je najvažniji obnovljivi izvor energije u Hrvatskoj, s mnogim hidroelektranama smještenim na rijekama kao što su Sava, Drava i Neretva. Hrvatske vode i Hrvatska elektroprivreda (HEP) ključni su igrači u ovom segmentu, s HEP-om koji upravlja većinom hidroelektrana. Hidroenergija ne samo da osigurava značajan dio domaće potrošnje električne energije, već također doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Posljednjih godina Hrvatska se sve više okreće obnovljivim izvorima energije, uključujući energiju sunca, vjetra i biomase. Solarne elektrane i vjetroelektrane postaju sve uobičajenije, posebno u priobalnim područjima i na otocima. Inicijative za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije te subvencije za zelene projekte dodatno pridonose razvoju tog sektora.

Hrvatska je suvlasnik Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, koja je ključni izvor električne energije za oba partnera. Nuklearna energija igra važnu ulogu u stabilnoj opskrbi električnom energijom, iako postoji stalna rasprava o budućnosti i sigurnosti nuklearnih tehnologija.

Energetska infrastruktura u Hrvatskoj uključuje opsežnu mrežu naftovoda, plinovoda i elektroenergetskih mreža koje povezuju zemlju s regionalnim i europskim tržištima. Europske investicije i projekti, poput LNG terminala na Krku, dodatno osiguravaju diversifikaciju izvora energije i energetsku neovisnost.

Energetska politika Hrvatske usmjerena je na povećanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti. Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) postavlja ambiciozne ciljeve za budućnost, uključujući povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 36,6% posto do 2030. godine.

Energetski sektor u Hrvatskoj igra ključnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje, osiguravajući stabilnu i održivu opskrbu energijom. Kroz diversifikaciju izvora energije, ulaganje u obnovljive izvore i infrastrukturu te implementaciju održivih politika, Hrvatska nastoji osigurati energetsku sigurnost i podržati ekonomski rast, pritom štiteći okoliš i pridonoseći globalnim naporima za smanjenje klimatskih promjena.

Brodogradnja i luke novog doba za globalnu trgovinu

Hrvatska ima bogatu tradiciju u brodogradnji, koja seže desetljećima unatrag. Ta je industrija igrala ključnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje, posebno tijekom razdoblja Jugoslavije. Danas, unatoč izazovima s kojima se suočava, brodogradnja ostaje značajan dio hrvatskog gospodarstva.

Hrvatska brodogradnja svoje korijene vuče iz prošlog stoljeća, kad su brodogradilišta kao što su Brodosplit u Splitu, Brodotrogir u Trogiru, Brodotehna u Rijeci i mnoga druga gradila brodove za domaće i međunarodno tržište. U to je vrijeme jugoslavenska brodogradnja bila jedna od najvažnijih u svijetu, s kapacitetom gradnje raznovrsnih brodova, uključujući tankere, teretne brodove, putničke brodove i specijalizirane brodove za razne namjene.

Danas se hrvatska brodogradnja prilagođava novim tržišnim uvjetima i zahtjevima, usmjeravajući se na visokotehnološke specijalizirane brodove kao što su luksuzne jahte, brodovi za krstarenje, offshore platforme i druge specijalizirane brodove. Ključni igrači u hrvatskoj brodogradnji nastavljaju svoju tradiciju visokokvalitetne gradnje i prilagođavanje suvremenim tehnološkim inovacijama.

Brodogradnja se suočava s nizom izazova kao što su globalna konkurencija, fluktuacije na tržištu brodova, strogi regulativni zahtjevi i potreba za stalnim ulaganjem u tehnologiju i obučavanje radne snage. Unatoč tim izazovima, hrvatska brodogradnja ima perspektivu u visokokvalitetnoj specijaliziranoj gradnji, posebno u segmentu luksuznih jahti i drugih visokovrijednih specijaliziranih brodova.

Brodogradnja ostaje važna grana industrije u Hrvatskoj, kombinirajući tradiciju sa suvremenim tehnološkim inovacijama. S pravim strategijama, ulaganjima i podrškom, hrvatska brodogradnja može ostati konkurentna na globalnom tržištu, pružajući visokokvalitetne proizvode i doprinoseći gospodarskom razvoju zemlje.

Osim toga, Hrvatska sa svojim dugim obalnim pojasom i povoljnim geostrateškim položajem ima nekoliko ključnih luka koje igraju značajnu ulogu u nacionalnoj i međunarodnoj trgovini. Osim luke Rijeka, koja je najvažnija hrvatska luka, postoje i druge luke koje pridonose gospodarstvu zemlje.

Već smo spomenuli luku Rijeka kao najvažniju morsku luku u Hrvatskoj, koja je doživjela značajna ulaganja za povećanje kapaciteta i modernizaciju infrastrukture.

Luka Ploče, smještena u južnom dijelu Hrvatske, druga je najvažnija teretna luka u zemlji. Ključna je za trgovinu s Bosnom i Hercegovinom te služi kao ulazna točka za robu koja ide prema unutrašnjosti Balkana. Luka Ploče je specijalizirana za pretovar raznih vrsta tereta, uključujući tekuće terete, ugljen, rude i kontejnere. Povezana je s unutrašnjošću željezničkom i cestovnom infrastrukturom, što omogućuje učinkovit transport robe.

Luka Split je najveća putnička luka u Hrvatskoj i jedna od najprometnijih luka na Jadranu. Osim putničkog prometa, luka Split također ima značajnu ulogu u teretnom prometu. Ključna je za povezivanje s otocima i važan je prometni čvor za turiste i mjesno stanovništvo. Također, kroz luku Split prolazi značajan dio tereta koji se distribuira po Dalmaciji.

Luka Zadar ima važnu ulogu u kombiniranom teretnom i putničkom prometu. Luka Gaženica, dio luke Zadar, suvremeni je terminal koji omogućava brzu obradu putnika i tereta. Luka Zadar je značajna za povezivanje sjeverne Dalmacije s ostatkom Hrvatske i Europom.

Luka Dubrovnik je ključna za putnički promet, posebno za kruzere. Smještena u južnom dijelu Hrvatske, ta luka je omiljena destinacija za kruzere iz cijelog svijeta, što značajno doprinosi turizmu i mjesnom gospodarstvu.

Luka Šibenik ima važnu ulogu u teretnom prometu, posebno za industrijske potrebe. Luka se specijalizirala za pretovar sirovina i industrijskih proizvoda, te je ključna za gospodarski razvoj Šibensko-kninske županije.

Luka Pula, smještena u Istri, važna je za regionalni teretni i putnički promet. Osim što služi za povezivanje s talijanskom obalom, luka Pula je značajna i za lokalnu industriju i trgovinu.

Hrvatske luke — od Rijeke do Ploča, Splita, Zadra, Dubrovnika, Šibenika i Pule — igraju ključnu ulogu u gospodarstvu zemlje. Povezujući Hrvatsku sa svjetskim tržištima, te luke omogućavaju učinkovit transport robe i putnika, podržavajući trgovinu, turizam i industrijski razvoj. Ulaganja u modernizaciju i širenje kapaciteta tih luka nastavit će jačati njihovu konkurentnost i doprinositi gospodarskom rastu Hrvatske.

Top 20 poduzeća koja se bave gradnjom brodova i plutajućih objekata, po rezultatu poslovanja
Naziv kompanije	Ukupni prihodi	Rezultat poslovanja
BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC d. d.	85.580.572	7.982.703
MKM Yachts d.o.o.	84.798.582	2.416.078
ISKRA brodogradilište 1 d.o.o.	20.440.660	1.225.887
ADRIATIC METAL MONT d.o.o.	3.185.853	867.070
BRODOGRADILIŠTE PUNAT, d. o. o.	5.534.108	773.230
KOMPOZIT-KEMIJA d.o.o.	2.854.601	526.790
BRODOTROGIR CRUISE d.o.o.	6.420.914	507.662
GLOBAL OFFSHORE ENGINEERING d.o.o.	2.803.933	441.754
VILJAC d.o.o.	698.485	308.925
NAVALIS, d.o.o.	6.795.090	301.863
ICAT d.o.o.	514.307	296.312
A-MORE YACHTS d.o.o.	2.643.802	213.054
SHIPBUILDING TEAM d. o. o.	1.178.235	204.559
KUB INŽENJERING d.o.o.	1.184.971	203.400
CAELUM 1029. d.o.o.	314.902	188.382
VRANJAK d. o. o.	2.027.570	177.941
CIJEV NA CIJEV d.o.o.	519.595	169.311
BRODOREMONT PUNAT, d. o. o.	1.768.149	162.732
MWS d.o.o.	438.582	153.968
INTER DIESEL d. o. o.	468.079	146.246
*svi podaci su za 2022. godinu, u eurima

Farmaceutska industrija: Inovacija i kvaliteta

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj jedna je od ključnih i najinovativnijih industrija, s bogatom tradicijom proizvodnje lijekova i medicinskih proizvoda. Ta industrija ne samo da zadovoljava domaće potrebe, već također značajno doprinosi izvozu i gospodarskom razvoju zemlje.

Povijest farmaceutske industrije u Hrvatskoj seže u početak dvadesetog stoljeća, s osnivanjem nekih od najpoznatijih farmaceutskih tvrtki koje su danas lideri na tržištu. Kroz desetljeća je ta industrija prošla kroz faze modernizacije i prilagodbe suvremenim standardima, postavši konkurentna na globalnom tržištu.

Među najpoznatijim farmaceutskim tvrtkama u Hrvatskoj ističu se Pliva, Jadran-Galenski Laboratorij (JGL), Belupo i Krka.

Kao najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, Pliva je dio Teva Pharmaceutical Industries Ltd., jednog od najvećih proizvođača generičkih lijekova u svijetu. Pliva je poznata po svojoj inovativnosti, posebno po razvoju antibiotika azitromicina, koji se komercijalno poznaje kao Zithromax.

Jadran-Galenski Laboratorij specijaliziran je za proizvodnju lijekova za liječenje bolesti dišnog sustava, dermatologiju i oftalmologiju. JGL je poznat po svojim inovativnim rješenjima i velikim izvoznim kapacitetima.

Kao dio Podravke, Belupo je jedna od vodećih farmaceutskih tvrtki u regiji, s usmjerenjem na razvoj i proizvodnju lijekova za kardiovaskularne bolesti, dermatologiju i lijekove za liječenje bolesti središnjeg živčanog sustava.

Iako je slovenska kompanija, Krka ima značajnu prisutnost u Hrvatskoj, s proizvodnim pogonima i distribucijskim centrima koji opskrbljuju tržište visokokvalitetnim lijekovima.

Hrvatska farmaceutska industrija snažno je usmjerena na istraživanje i razvoj (R&D). Pliva, kao primjer, ima dugogodišnju tradiciju inovacija i značajna ulaganja u istraživačke projekte. Suradnja s akademskim institucijama i istraživačkim centrima doprinosi stalnom unapređenju farmaceutskih proizvoda i tehnologija.

Farmaceutske tvrtke u Hrvatskoj pridržavaju se strogih međunarodnih standarda kvalitete, uključujući GMP (Good Manufacturing Practice) i ISO certifikate. Suvremeni proizvodni pogoni opremljeni su naprednom tehnologijom koja osigurava visoku razinu nadziranja kvalitete i sigurnosti proizvoda.

Farmaceutska industrija značajno doprinosi izvozu Hrvatske. Pliva, Belupo i JGL izvoze svoje proizvode na tržišta diljem svijeta, uključujući Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države, Rusiju i zemlje Bliskog istoka. Visoka kvaliteta i pouzdanost proizvoda ključni su čimbenici koji hrvatskim farmaceutskim tvrtkama omogućuju uspjeh na svjetskoj razini.

Farmaceutska industrija ima ključnu ulogu u podršci hrvatskom zdravstvenom sustavu, osiguravajući dostupnost visokokvalitetnih lijekova i medicinskih proizvoda. Također, kroz različite inicijative i projekte, farmaceutske kompanije doprinose edukaciji zdravstvenih djelatnika i javnosti o pravilnoj uporabi lijekova i prevenciji bolesti.

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj predstavlja spoj tradicije, inovacije i kvalitete. Kroz stalna ulaganja u istraživanje i razvoj, modernizaciju proizvodnih kapaciteta i pridržavanje najviših standarda kvalitete, hrvatske farmaceutske tvrtke osiguravaju svoj položaj kao ključni igrači na svjetskom tržištu, doprinoseći pritom gospodarskom rastu i zdravlju zajednice.

Tradicija kemijske industrije i novo odvajanje od države

Kemijska industrija uključuje širok spektar djelatnosti, od proizvodnje osnovnih kemikalija, petrokemikalija, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, do proizvodnje specijalnih kemikalija i deterdženata. Hrvatska kemijska industrija ima dugu tradiciju i prepoznatljive tvrtke koje su međunarodno priznate.

Podsektor kemikalija obuhvaća proizvodnju osnovnih kemikalija poput amonijaka, sumporne kiseline, klora i sličnih proizvoda. Petrokemijska industrija uključuje proizvodnju plastike, sintetičkih vlakana i gume.

Hrvatska je poznata po proizvodnji gnojiva, a Petrokemija d.d. iz Kutine jedan je od najvećih proizvođača mineralnih gnojiva u ovom dijelu Europe. Petrokemija proizvodi niz proizvoda koji se koriste u poljoprivredi, uključujući amonij-nitrat, ureu i NPK gnojiva (kombinirano gnojivo koje sadrži dušik, fosfor i kalij).

Specijalizirana za proizvodnju mineralnih gnojiva, Petrokemija je jedna od ključnih tvrtki u hrvatskoj kemijskoj industriji. Osnovana je 1968. godine u Kutini, i kroz desetljeća je postala vodeći proizvođač gnojiva u regiji. Njezini proizvodi našli su put do mnogih međunarodnih tržišta, uključujući zemlje Europske unije, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Petrokemija je poznata po kvaliteti svojih gnojiva, koja su prilagođena različitim tipovima tla i poljoprivrednim potrebama.

Unatoč svojoj važnosti i dugoj tradiciji, Petrokemija se suočila s ozbiljnim financijskim problemima tijekom 2010-ih. Rast cijena sirovina, visoki operativni troškovi i konkurencija na svjetskom tržištu značajno su utjecali na poslovanje tvrtke. Pored toga, Petrokemija se suočila s problemima vezanim uz ekološke standarde i potrebu za modernizacijom proizvodnih pogona kako bi se uskladila s europskim regulativama.

Ti problemi doveli su do velikih financijskih gubitaka, a kompanija je bila primorana tražiti rješenja kroz restrukturiranje i privatizaciju. U 2018. godini Petrokemija je privatizirana, a većinski udio preuzeli su INA i PPD (Prvo Plinarsko Društvo). U vrijeme covida-19 Petrokemija je zaustavila proizvodnju, cijene plina su u to vrijeme jako narasle, a INA i PPD su potom prodali svoj većinski udio 2023. godine. Kao novi partner državi pojavila se turska tvrtka Yildirim. Trenutno je i dalje nejasno koliko je posto tvrtke preostalo državi, i s koliko posto raspolaže Yildirim kao većinski vlasnik.

Unutar kemijske industrije zemlje, segment specijalne kemikalije i deterdženti uključuje proizvodnju boja, lakova, ljepila te sredstava za čišćenje i deterdženata. Tvrtke poput Chromosa, Saponije i Labuda igraju značajnu ulogu u tom podsektoru, proizvodeći širok spektar proizvoda za kućanstva i industrijsku upotrebu.

Saponia iz Osijeka proizvodi deterdžente, sredstva za čišćenje i osobnu higijenu, te je prepoznatljiva po svojim brendovima poput Faksa i Ornela. Specijaliziran za proizvodnju boja i lakova, Chromos je jedna od vodećih tvrtki u tom segmentu, dok je Labud sinonim za proizvodnju deterdženata.

Kemijska industrija u Hrvatskoj suočava se s nekoliko izazova. Usuglašavanje s EU regulativama često zahtijeva značajna ulaganja u modernizaciju proizvodnih procesa i zaštitu okoliša. Hrvatski proizvođači moraju se natjecati s globalnim gigantima u kemijskoj industriji, što zahtijeva neprestano unapređenje kvalitete i inovacije.

S druge strane, povećanje ekološke svijesti i potreba za održivim poslovanjem stavljaju dodatni pritisak na tvrtke da razvijaju zelene tehnologije i proizvode s manjim ekološkim otiskom.

Unatoč tim izazovima, postoje značajne prilike za rast. Ulaganja u istraživanje i razvoj mogu dovesti do novih proizvoda i tehnologija koji će povećati konkurentnost spomenutih tvrtki. Sve veća potražnja za ekološki prihvatljivim proizvodima pruža priliku za razvoj novih, zelenih proizvoda, a sudjelovanje u regionalnim i međunarodnim inicijativama može otvoriti nove tržišne prilike i omogućiti razmjenu znanja i tehnologija.

Kemijska industrija u Hrvatskoj je vitalan segment gospodarstva s dugom tradicijom i širokim spektrom djelatnosti. Unatoč izazovima s kojima se suočava, ta industrija ima značajne potencijale za daljnji rast i razvoj, posebno kroz inovacije, održivi razvoj i usklađivanje s globalnim tržišnim trendovima. Kroz stalna ulaganja u istraživanje, modernizaciju i ekološki prihvatljive tehnologije, hrvatska kemijska industrija može zadržati svoju konkurentnost i značajno doprinositi gospodarskom razvitku zemlje.

Nekad moćna drvna industrija mora naći novi put

Drvna industrija obuhvaća eksploataciju šuma, piljenje drva, proizvodnju namještaja, kao i proizvodnju drvnih proizvoda poput parketa, ploča, vrata i prozora. Hrvatska je bogata šumama, što pruža snažnu osnovu za drvnu industriju. Uz pravilno upravljanje šumama i održivost, drvna industrija ima potencijal za značajan doprinos nacionalnom gospodarstvu.

Hrvatska ima oko 2,5 milijuna hektara šuma, što čini oko 44 posto njezine ukupne površine. Upravljanje šumama u Hrvatskoj regulirano je strogim zakonskim okvirom kako bi se osigurala održivost. Hrvatske šume d.o.o. glavni je upravitelj državnih šuma i provodi aktivnosti vezane uz iskorištavanje, obnovu i zaštitu šumskih resursa.

Pilane diljem Hrvatske prerađuju trupce u različite drvne proizvode kao što su daske, grede i parketi. Taj segment uključuje i sušenje drva, što je ključno za proizvodnju kvalitetnih drvenih proizvoda.

Hrvatska ima razvijenu industriju namještaja koja uključuje proizvodnju stolova, stolica, ormara, kreveta i drugih komada namještaja. Ovaj podsektor također obuhvaća proizvodnju parketa, vrata, prozora i ploča od drva.

Spačva je jedna od najvećih tvrtki u drvnoj industriji Hrvatske, specijalizirana za proizvodnju furnira, parketa i vrata. Spačva izvozi svoje proizvode na mnoga inozemna tržišta i prepoznata je po kvaliteti svojih proizvoda.

Tvornica industrijske i drvene proizvodnje (Tvin) iz Virovitice proizvodi namještaj, posebno uredski i školski namještaj. Tvin je prepoznatljiv brend na domaćem tržištu i u regiji.

Prostoria je moderna tvrtka za proizvodnju namještaja koja kombinira suvremeni dizajn s tradicionalnim majstorstvom. Njihovi proizvodi se izvoze diljem svijeta i često su prisutni na međunarodnim sajmovima dizajna.

Drvna industrija u Hrvatskoj suočava se s nekoliko izazova, uključujući održivo gospodarenje šumama, što je ključno kako bi se osigurala dugoročna dostupnost sirovine. Hrvatska drvna industrija suočava se s konkurencijom na globalnom tržištu, a cijene sirovina i finalnih proizvoda često variraju. Postoji potreba za osuvremenjivanjem proizvodnih kapaciteta i uvođenjem novih tehnologija kako bi se povećala učinkovitost i kvaliteta proizvoda.

Ipak, postoje značajne prilike za rast. Hrvatska drvna industrija već ima prisutnost na međunarodnim tržištima, a postoji prostor za dodatno širenje i povećanje izvoza. Proizvodnja proizvoda s većom dodanom vrijednošću, poput dizajnerskog namještaja i specijaliziranih drvnih proizvoda, može povećati konkurentnost. Sve veća potražnja za ekološki prihvatljivim i održivim proizvodima također pruža priliku za razvoj novih proizvoda i usluga.

Iz poduzetničkih redova čuje se i da — osim gubitka poslova zbog propadanja njemačkog građevinskog sektora, što je najviše pogodio domaće “drvare” — dodatan pritisak stvara i problem povezan s Ukrajinom. Slično kao u slučaju žitarica, pomoću kojih ukrajinska država osigurava financiranje rata, problem eskalira zbog još većih količina i nižih cijena drva.

U odnosu na hrvatsko drvo, cijene su, kažu u toj branši, za trećinu, a u nekim segmentima i upola povoljnije. No, budući da su prethodne dvije i pol godine, do polovice 2023., za drvno-prerađivački sektor na globalnoj razini bile rekordne i dobitaške godine, država je zauzela stav da s mjerama neće žuriti.

Tek kad se objave financijski rezultati za 2023. godinu, razmatrat će ima li osnova za poduzimanje drugih mjera, i kojih. Za većinu tvrtki iz tog sektora prihodi će biti osjetno smanjeni jer je, uostalom, 2022. bila izvanredna poslovna godina, no očekivanja su i da će i dalje značajan dio tvrtki biti u plusu.

Ono što za poduzetnike u drvnom sektoru, koji gube poslove ili strahuju od toga, predstavlja najveću bojazan, jest da će “iskočiti” iz sustava raspodjele sirovine kod Hrvatskih šuma. A upravo je to, sigurno i jeftino drvo, najvrednija potpora države koju ti proizvođači već ostvaruju.

Drvna industrija u Hrvatskoj predstavlja značajan sektor gospodarstva, s dugom tradicijom i velikim potencijalom za rast. Održivo upravljanje šumama, tehnološka modernizacija i povećanje dodane vrijednosti proizvoda ključni su elementi za daljnji razvoj te industrije. Uz pravilno usmjerene investicije i strateški pristup tržištu, hrvatska drvna industrija može značajno doprinositi ekonomskom razvoju zemlje i stvaranju radnih mjesta.

Elektronička i metaloprerađivačka industrija: Tehnološka inovacija i kvaliteta

Elektronička i metaloprerađivačka industrija u Hrvatskoj ključni su sektori u nacionalnom gospodarstvu, koji značajno doprinose inovacijama, zapošljavanju i izvozu. Te industrije obuhvaćaju širok spektar aktivnosti, od proizvodnje sofisticirane elektronike i elektroničkih komponenti, do obrade metala i proizvodnje metalnih proizvoda.

Elektronička industrija u Hrvatskoj razvila se kao dinamičan sektor s visokom dodanom vrijednošću, koji se temelji na suvremenim tehnologijama i inovacijama. Ključne aktivnosti uključuju proizvodnju elektroničkih komponenti, komunikacijske opreme, računalne opreme i potrošačke elektronike.

Končar Grupa je vodeća tvrtka u elektroničkoj industriji Hrvatske, s bogatom poviješću koja datira još od 1921. godine. Tvrtka proizvodi širok raspon proizvoda, uključujući transformatore, elektromotore, elektroenergetske uređaje i opremu za željezničku infrastrukturu. Končar je poznat po svojim inovativnim rješenjima i visokokvalitetnim proizvodima koji se koriste u Hrvatskoj i širom svijeta. Grupacija izvozi svoje proizvode u stotinjak zemalja, i hrvatski je najveći izvoznik.

Kao član globalne Ericsson Grupe, Ericsson Nikola Tesla specijalizirana je za razvoj i proizvodnju telekomunikacijske opreme. Tvrtka je ključni igrač u razvoju 5G mreža i digitalne transformacije, pružajući napredna rješenja za telekomunikacijske operatore i različite industrije.

Mikroelektronika je tvrtka specijalizirana je za proizvodnju elektroničkih modula i komponenti te je poznata po visokoj kvaliteti svojih proizvoda koji se koriste u različitim industrijama, uključujući automobilski sektor i medicinsku opremu.

Metaloprerađivačka industrija u Hrvatskoj obuhvaća širok spektar aktivnosti, uključujući ljevaonice, obradne pogone, proizvodnju čelika, aluminija te različitih metalnih proizvoda. Ta industrija je od strateške važnosti za hrvatsko gospodarstvo, i ona pruža temelj za razvoj drugih industrijskih sektora.

Smještena u Slavonskom Brodu, Đuro Đaković Grupa je jedna od najstarijih i najvažnijih metaloprerađivačkih tvrtki u Hrvatskoj. Tvrtka je poznata po proizvodnji teške opreme, uključujući tenkove, vagone i energetske sustave. Đuro Đaković ima dugu tradiciju kvalitete i inovacija te značajan izvozni potencijal.

Kao vodeći proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju, Ad Plastik je ključni dobavljač za mnoge svjetske automobilske marke. Tvrtka ima suvremene proizvodne pogone u Hrvatskoj i inozemstvu, te se usmjerava na inovacije i održivost u proizvodnji.

TŽV Gredelj je tvrtka specijalizirana za proizvodnju i modernizaciju željezničkih vozila, uključujući lokomotive i vagone. TŽV Gredelj ima bogatu povijest i reputaciju za kvalitetu, te značajno doprinosi željezničkoj infrastrukturi u regiji.

Obje spomenute industrije snažno su usmjerene na inovacije i tehnološki razvoj. Končar i Ericsson Nikola Tesla neprestano ulažu u istraživanje i razvoj (R&D) kako bi ostali konkurentni na svjetskom tržištu. Metaloprerađivačke tvrtke poput Đure Đakovića i Ad Plastika također ulažu u napredne tehnologije i modernizaciju proizvodnih kapaciteta.

Elektronička i metaloprerađivačka industrija imaju značajan izvozni potencijal. Hrvatski proizvodi, poznati po visokoj kvaliteti i inovativnosti, izvoze se na mnoga svjetska tržišta, uključujući Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države, Rusiju i zemlje Bliskog istoka.

Elektronička i metaloprerađivačka industrija u Hrvatskoj predstavljaju vitalne sektore koji kombiniraju tradiciju sa suvremenim tehnologijama i inovacijama. Kroz stalna ulaganja u istraživanje i razvoj, modernizaciju proizvodnih kapaciteta i pridržavanje najviših standarda kvalitete, te industrije osiguravaju svoj položaj kao ključni igrači na globalnom tržištu, doprinoseći pritom gospodarskom rastu i tehnološkom napretku zemlje.

Tvrtke poput AD Plastik, koje proizvode dijelove za automobile, uspješno posluju u Hrvatskoj. Njihovi proizvodi se izvoze u zemlje diljem Europe i svijeta, a surađuju s poznatim automobilskim proizvođačima. Tu je i Rimac Grupa, no nju ćemo spomenuti u sljedećoj, najnovijoj kategoriji.

IT industrija i hrvatski “jednorozi” kao budućnost

Rimac Grupa, poznata po brzim automobilima na električni pogon, te IT tvrtka Infobip imaju kao novije tehnološke kompanije procijenjenu vrijednost koja prelazi milijardu eura.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je analizirajući njihovu stvarnu vrijednost izračunala da obje spomenute kompanije zajedno, gledane kao postotak BDP-a, čine 4,1 posto hrvatskog BDP-a (oko 75 milijardi eura). HUP je to izračunao na temelju podataka Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), odnosno njezinom izvješću Global Innovation Index 2023, u kojem je istaknula globalne lidere među državama, kad je riječ o inovacijama, analizirajući više pokazatelja.

“Jednorog” (engleski unicorn) je termin koji se koristi za označavanje privatnih tehnoloških startup kompanija koje su postigle tržišnu kapitalizaciju od barem milijardu dolara. Taj je termin relativno novijeg podrijetla i često se koristi za opisivanje kompanija koje brzo rastu i postaju iznimno vrijedne.

Kako bi se kvalificirala u tu kategoriju, kompanija svoju tržišnu kapitalizaciju od najmanje milijardu dolara mora postići putem privatnih investicija, izlaskom na burzu ili u postupku akvizicije.

No ne posluju samo dobro hrvatski jednorozi. IT industrija iznjedrila je nekoliko vrijednih tvrtki, od kojih se ističe Span, koji je 2022. godine svrstan među tri najbolje europske tvrtke koje su izišle na tržište kapitala. Za to je tvrtka dobila i nagradu Europske komisije, Federacije europskih burzi i Udruženja europskih izdavatelja.

Span je jedna od najvećih IT tvrtki i jedina čije su dionice izlistane na burzi. Prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall, u 2023. godini zapošljavala je 624 osobe i imala prihode od 100.882.421 eura.

Izniman rast obrta: Od tradicije do suvremenih usluga

Hrvatska je bogata raznovrsnim zanatima koji predstavljaju spoj tradicije, umjetnosti i vještine. Tradicionalni hrvatski licitari su šareni ručno rađeni medenjaci, često u obliku srca, ptica ili konja. Ti ukrasi su omiljeni suvenir i simbol ljubavi i prijateljstva. Licitari se najčešće proizvode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, posebno u Zagrebu i okolici.

Hrvatska čipka, osobito paška i hvarska čipka, priznata je diljem svijeta zbog svoje ljepote i finoće izrade. Te čipke dio su UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine, a izrađuju se ručno, korištenjem tehnika koje se prenose s naraštaja na naraštaj.

Keramika iz Istre i Slavonije poznata je po svojim tradicionalnim i suvremenim dizajnima. Lončari koriste tehnike koje su se razvijale kroz stoljeća, stvarajući unikatne predmete poput vrčeva, tanjura i dekorativnih predmeta.

Izrada suvenira od bračkog kamena, koji se vadi na otoku Braču, također je poznata tradicija. Brački kamen se koristi za izradu različitih ukrasnih predmeta, kao što su vaze, skulpture i suveniri, ali i za gradnju zgrada.

U povijest je ušao kad je rimski car Gaj Aurelije Dioklecijan u šestom stoljeću od bračkog kamena dao sagraditi velebnu palaču, koja se danas nalazi u središtu Splita. Od tih dana kroz naraštaje najboljih klesara živi kamenarstvo otoka Brača.

Od bijelog bračkog mramora građena su kroz povijest veličanstvena djela arhitekture: Dioklecijanova palača u Splitu, dijelovi Bijele kuće u Washingtonu, Parlament i Novi dvor u Beču, Parlament u Budimpešti, Namjesnička palača u Trstu i mnoge crkve…

Obrtnici u Dalmaciji izrađuju i različite predmete od maslinovog drva, poput posuda, dasaka za rezanje, suvenira i nakita. Maslinovo drvo je cijenjeno zbog svoje izdržljivosti i jedinstvenog uzorka, a takvi proizvodi su omiljeni među turistima.

U ruralnim dijelovima Hrvatske obrtnici se bave izradom drvenih igračaka. Te igračke su često ručno oslikane i dio su hrvatske kulturne baštine. Popularne su među turistima, ali i lokalnim stanovništvom koje cijeni tradicionalne zanate. U ruralnim dijelovima Hrvatske obrtnici se bave i izradom tradicionalnih narodnih nošnji. Te nošnje su bogato ukrašene vezom, čipkom i drugim detaljima, a koriste se za folklorne priredbe i kulturne manifestacije. Uz spomenute nošnje, obrtnici se bave i tkanjem tradicijskih tkanina i sagova.

Takvi proizvodi su ručno izrađeni, korištenjem tradicijske tehnike i materijala, te su posebno popularni.

Hrvatski obrtnici izrađuju tradicijske glazbene instrumente poput tamburica, dvojnica i sopila. Ti instrumenti su ključni za očuvanje glazbene baštine i često se koriste u folklornim ansamblima. U glavnom gradu Zagrebu, ali i u ostalim kazališnim gradovima, postoji tradicija izrade lutaka i marioneta za kazališta i kolekcionare. Takvi ručno izrađeni predmeti često su pravi umjetnički radovi.

No u Hrvatskoj se sve više razvija i suvremeno obrtništvo, pogotovo u sferi IT-ja i ostalih suvremenih usluga.

Broj obrta u 2023. godini porastao je za 10.027 ili 9,8 posto, pa ih je trenutačno u Hrvatskoj 112.180, govore podaci Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Najunosniji obrti

Hrvatsko obrtništvo pokazuje veliku raznolikost, a neki obrti su posebno unosni zbog prilagodljivosti tržištu, inovativnosti i visoke potražnje za njihovim uslugama. Obrti koji se bave razvojem softvera, web dizajnom i digitalnim marketingom bilježe veliki rast. S obzirom na sve veću digitalizaciju poslovanja, potražnja za takvim uslugama neprekidno raste, pružajući stabilne prihode i mogućnosti za širenje poslovanja.

Fizioterapija, wellness centri i kozmetički saloni visoko su traženi, osobito u turističkim odredištima. Hrvatska je poznata po ljekovitoj termalnoj vodi i prirodnim resursima, što dodatno potiče razvoj toga sektora.

Proizvodnja domaće hrane poput craft piva, sira, maslinovog ulja i pršuta je vrlo unosna, jer potrošači sve više cijene lokalne proizvode visoke kvalitete.

Zidarstvo, stolarski i keramičarski obrti te drugi građevinski poslovi su stalno u potražnji, posebno u krajevima gdje je razvoj turizma intenzivan. Obnova starih zgrada i izgradnja novih objekata osiguravaju stabilan tok poslova.

Automobilski mehaničari, električari i vodoinstalateri uvijek su potrebni, jer se svakodnevno javljaju potrebe za popravcima i održavanjem u kućanstvima i poslovnim prostorima.

Kako bi se potaknulo daljnji razvoj obrtništva i industrije, potrebno je osigurati različite oblike podrške. Financijska podrška putem državnih poticaja, EU fondova i povoljnih kredita može značajno pomoći obrtnicima i industrijalcima. Također, važna je podrška kroz savjetodavne usluge, edukacije i pristup tržištima. Država i lokalne zajednice mogu igrati ključnu ulogu u promicanju i očuvanju tradicijskih obrta. Organiziranje sajmova, manifestacija i izložbi doprinosi boljoj vidljivosti obrta i njihovih proizvoda te omogućava obrtnicima da uspostave nove poslovne kontakte.

Inovacije i modernizacija proizvodnih procesa ključne su za konkurentnost. Obrtnici se zato stalno potiču na uvođenje novih tehnologija i metoda rada koje će povećati efikasnost i kvalitetu njihovih proizvoda i usluga. Digitalizacija poslovanja može značajno olakšati pristup tržištima i poboljšati marketinške aktivnosti.

Također, u udruženjima poput spomenutog HOK-a upozoravaju na potrebu reforme obrazovnog sustava kako bi se nadoknadio gubitak stanovništva i radne snage te kako bi se pojedinci počeli educirati u većoj sinergiji s potrebama tržišta rada.

Sajmovi, promocije, razmjena znanja i tečajevi

Sajmovi i promocije igraju ključnu ulogu u razvoju obrtništva i industrije u Hrvatskoj. Oni omogućuju razmjenu znanja, povezivanje s tržištima i unapređenje vještina.

Zagrebački međunarodni obrtnički sajam okuplja obrtnike i male poduzetnike iz cijele zemlje, ali i iz susjednih država. Sajam je prilika za predstavljanje novih proizvoda, umrežavanje i sklapanje poslovnih partnerstava. Osim izložbenog dijela, sajam nudi i radionice te seminare o najnovijim trendovima i tehnologijama. Uz hrvatsku obalu posebno su popularni sajmovi nautike, na kojima poznate tvrtke, ali i obiteljski obrti, predstavljaju svoje čamce, brodice i jahte.

Obrtničke komore pokreću diljem zemlje obrtničke sajmove s predstavljanjem obrta karakterističnih za mjesta u kojima se održavaju, pogotovo u proljeće, jesen i zimu, izvan glavne ljetne turističke sezone kad su sve oči uprte u jadransku obalu.

Obrtnička komora redovito organizira tečajeve i radionice za obrtnike kako bi unaprijedili svoje vještine i znanja. Takvi tečajevi obuhvaćaju širok spektar tema, od tradicionalnih zanata do suvremenih poslovnih praksi i digitalnog marketinga.

Lokalne zajednice često organiziraju manifestacije i festivale kako bi predstavile svoje proizvode. Primjeri su Dani maslinovog ulja, mnoštvo vinskih festivala diljem zemlje, sajmovi meda i pčelarstva, suhomesnatih proizvoda poput pršuta u Istri i Dalmaciji ili kulena u Slavoniji, Sajam sira u Bjelovaru, a tu je i sve više sajmova s raznim ekološkim proizvodima, zdravom hranom i ljekovitim biljem…

U posljednje desetljeće ponovno se snažno obnovilo i zanatsko pivarstvo, a novi i međunarodni stilovi kuhanja napitka od hmelja dobili su mnoštvo poklonika pa samim tim potaknuli i održavanje pivskih festivala. Održavaju se u različitim gradovima — od Slavonije, Međimurja, Zagorja, Bilogore, Podravine, Istre, Dalmacije…. — a okupljaju male pivovare koje proizvode craft ili zanatska piva.

Hrvatski obrtnici često sudjeluju na međunarodnim sajmovima i konferencijama, gdje imaju priliku razmjenjivati znanja i iskustva s kolegama iz drugih zemalja. Takvi događaji su ključni za usvajanje novih tehnologija i poslovnih modela.

U današnje vrijeme sve više obrtnika koristi digitalne platforme za promidžbu i prodaju svojih proizvoda. Online trgovine, društvene mreže i digitalni marketing omogućuju im da dosegnu širu publiku i povećaju prodaju.

Kako bi se obrtništvo prilagodilo digitalnoj eri, sve je veći broj tečajeva koji nude obuku u digitalnom marketingu, e-trgovini i korištenju suvremenih tehnologija. Obrtnički klasteri omogućuju obrtnicima da dijele resurse, znanje i iskustva. Primjerice, klasteri za drvnoprerađivačku industriju ili klasteri za IT sektor pružaju podršku svojim članovima kroz zajedničke projekte, edukacije i promocije.

Kroz takve inicijative hrvatsko obrtništvo ima priliku za daljnji rast i razvoj, osiguravajući dugoročnu održivost i konkurentnost na svjetskom tržištu. Kvaliteta proizvoda, inovativnost i prilagodljivost ključni su čimbenici koji će omogućiti hrvatskom gospodarstvu da se uspješno suoči s izazovima budućnosti i iskoristi sve dostupne prilike.

Budućnost hrvatske industrije i obrtništva

Integracija Hrvatske u Europsku uniju donijela je mnogobrojne prednosti, poput pristupa većem tržištu, fondovima za razvoj, i mogućnostima za suradnju s međunarodnim partnerima. Te mogućnosti otvaraju vrata za daljnji razvoj industrije i obrtništva, ali i postavljaju visoka mjerila koja je potrebno zadovoljiti.

Jedan od ključnih čimbenika uspjeha hrvatske industrije i obrtništva je inovacija. Korištenje suvremenih tehnologija, uvođenje novih poslovnih modela i stalno usavršavanje vještina zaposlenika omogućuju tvrtkama da ostanu konkurentne na svjetskom tržištu. Primjeri uključuju primjenu digitalizacije u proizvodnji, korištenje obnovljivih izvora energije i razvoj novih proizvoda koji odgovaraju na potrebe suvremenog potrošača.

Obrazovanje i stručno usavršavanje također igraju ključnu ulogu. Potrebno je neprestano ulagati u obrazovni sustav kako bi se stvorila kvalificirana radna snaga koja može odgovoriti na zahtjeve tržišta. Povezivanje obrazovnih ustanova s industrijom i obrtništvom kroz dualno obrazovanje, stručne prakse i istraživačke projekte može značajno doprinijeti razvoju potrebnih kompetencija.

Međunarodna suradnja i razmjena znanja također su ključni sastojci za razvoj. Sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, konferencijama i projektima omogućuje hrvatskim tvrtkama da prate globalne trendove, usvajaju najbolje prakse i razvijaju nove proizvode i usluge. Suradnja s inozemnim partnerima također može otvoriti nove tržišne prilike i povećati konkurentnost hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu.

Uz već spomenute najunosnije obrte, postoje i druge djelatnosti koje bilježe značajan rast i unosnost u Hrvatskoj. Primjerice, struke povezane s turizmom i uslužnim djelatnostima, poput vodičkih usluga, organizacije događanja i iznajmljivanja smještaja vrlo su unosne, osobito tijekom turističke sezone.

Također, obrti koji se bave ekologijom i održivim razvojem sve više dolaze do izražaja. Proizvodnja i prodaja ekoloških proizvoda, usluge reciklaže i savjetovanja o energetskoj učinkovitosti postaju sve popularniji kako raste svijest o zaštiti okoliša i održivom razvoju.

Područje zanatskih usluga koje kombinira tradicionalne tehnike sa suvremenim pristupima također postaje unosno. Primjerice, zanatlije koji izrađuju namještaj po mjeri, koristeći tradicionalne metode ali uz moderne dizajne, uspijevaju zadovoljiti potrebe suvremenih potrošača koji traže unikatne i kvalitetne proizvode.

Hrvatska industrija i obrtništvo suočavaju se s nizom prilika i izazova. Uz podršku države, lokalnih zajednica i obrazovnih ustanova, hrvatski obrtnici i industrijalci mogu ostvariti značajan doprinos gospodarskom rastu i razvoju zemlje. Poticaji za ulaganje u nove tehnologije, razvoj poduzetničkih vještina i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja pomoći će obrtima i tvrtkama da se uspješno natječu na globalnom tržištu.