Od tradicije do suvremenosti

Hrvatska se s ponosom može pohvaliti bogatom kulturnom baštinom, koja obuhvaća širok spektar tradicija, umjetničkih izraza i obrazovnih ustanova. Na raskrižju civilizacija na kakvom se nalazi Hrvatska, kulturni identitet hranjen je raznolikim utjecajima, tradicijama i vrijednostima koje se prenose s naraštaja na naraštaj. Kultura, umjetnost i obrazovanje se u Hrvatskoj međusobno prožimaju, pogotovo u nekima od važnijih ustanova koje doprinose tom dinamičnom okruženju.

Hrvatska kultura obuhvaća raznolike aspekte, od folklorne tradicije do suvremenih umjetničkih izraza. Kroz povijest je Hrvatska bila domaćin različitim narodima i civilizacijama, što se ogleda u njezinoj arhitekturi, jeziku, običajima i umjetnosti. Tradicionalni događaji, poput festivala i sajmova, također doprinose očuvanju kulturne baštine.

Jedan od najvažnijih aspekata hrvatske kulture je njezin folklor, koji uključuje narodne plesove, kao i različite glazbene tradicije. Folklorni ansambli, poput Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, aktivno promiču i čuvaju narodnu baštinu, priređujući koncerte i nastupe diljem zemlje i svijeta. Takozvani KUD-ovi (Kulturno umjetnička društva) su brojni i djeluju u gotovo svim dijelovima države te posebno pridonose očuvanju tradicijskih plesova i glazbe specifičnih za određeno područje.

Umjetnost u Hrvatskoj obuhvaća cijeli spektar izraza, uključujući likovnu umjetnost, kazalište, glazbu i film. Na području likovne umjetnosti, značajne figure poput Ivana Meštrovića, hrvatskog kipara i slikara, ostavile su neizbrisiv trag u povijesti umjetnosti. Meštrović je poznat po svojim monumentalnim skulpturama koje krase hrvatske gradove i javne prostore, kao i po svojim djelima u inozemstvu.

U suvremenoj umjetnosti važnu ulogu igraju galerije i muzeji koji promiču rad mladih i etabliranih umjetnika. Među najistaknutijim muzejima je Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, koji okuplja bogatu kolekciju radova hrvatskih i međunarodnih umjetnika.

Kazališna tradicija u Hrvatskoj također ima dugu povijest. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, osnovano 1893. godine, jedno je od najvažnijih kazališta u zemlji. U njemu se izvode opere, baleti i dramske predstave, a kazalište doprinosi i surađuje s brojnim kulturnim priredbama, poput Dubrovačkih ljetnih igara, koje svake godine privlače velik broj posjetitelja. Osim toga, druga manja kazališta, kao što su Teatar &TD i Kazalište “Gavella” pridonose raznolikosti kazališnog izraza u Zagrebu, pružajući prostor za alternativne i eksperimentalne kazališne projekte.

U području glazbe, Hrvatska se ponosi bogatom tradicijom klapske glazbe, koja je 2012. godine upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Klape, muške ili mješovite vokalne skupine, izvode tradicionalne pjesme koje odražavaju život i običaje dalmatinskih mornara. Natjecanja u klapskom pjevanju, poput onih u Omišu, privlače mnoge izvođače i ljubitelje glazbe.

Razvijanje obrazovnog sustava znanosti

Hrvatski obrazovni sustav temelji se na načelima dostupnosti, kvalitete i uključivosti. U obrazovanju se posebna pažnja posvećuje razvoju kreativnosti i kritičkog razmišljanja. Fakulteti i sveučilišta diljem zemlje igraju ključnu ulogu u obrazovanju mladih, i omogućuju im stjecanje znanja potrebnog za profesionalni razvoj.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, osnovana 1861. godine, predstavlja najvišu instituciju u Hrvatskoj koja se bavi promicanjem znanosti i umjetnosti. HAZU okuplja istaknute znanstvenike i umjetnike te objavljuje stručne radove, organizira simpozije i istraživačke projekte koji doprinose razvoju znanosti.

Sveučilište u Zagrebu, osnovano 1669. godine, najstarije je sveučilište u Hrvatskoj i jedno od najvećih, s brojnim fakultetima. Fakulteti kao što su Filozofski fakultet, Pravni fakultet i Tehnički fakultet nude širok izbor studijskih programa, dok Umjetnička akademija i Muzička akademija educiraju buduće umjetnike i izvođače. Tu su i noviji javni fakulteti poput Fakulteta političkih znanosti, koji je osnovan 1962. godine, i Fakulteta hrvatskih studija, pokrenutog kao projekt 1992. godine, koji se pretvorio u fakultet 2019. godine.

Fakultet elektronike i računarstva (FER) pokrenut je 1956. godine, i od tada specijalizira stručnjake, posljednjih desetljeća najviše za IT sektor. Fakultet transportnih i prometnih znanosti (FPZ) pokrenut je 1984. godine. U 21. stoljeću počela je i era privatnih učilišta, veleučilišta i sveučilišta, poput primjerice VERN-a, koji je pod imenom Visoke škole za ekonomiju poduzetništva s pravom javnosti počeo djelovati 2000. godine na temelju dopusnice i rješenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.

Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Rijeci, kao i mnoge druge visokoškolske ustanove, pružaju dodatne mogućnosti školovanja i specijalizacije. Sveučilište u Splitu poznato je po Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti (PMF) i još mnogo raznih studijskih programa znanosti, kao i Sveučilište u Rijeci, gdje postoji Fakultet zdravstvenih studija, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, Ekonomski fakultet, Pomorski fakultet, Medicinski fakultet…

Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj su do 2017. godine postojala 104 javna i 27 privatnih visokih učilišta. Među javnim je osam sveučilišta s 82 sastavnice, jedanaest veleučilišta i tri javne visoke škole, a među privatnim dva sveučilišta, dva veleučilišta i dvadeset i jedna privatna visoka škola.

Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj je na studijima društvenih i humanističkih znanosti te na umjetničkim studijima ukupno 57,1 posto studenata, što je znatno više od prosjeka EU-a koji iznosi 34 posto. Studenti u području prirodoslovlja, inženjerstva i matematike (takozvani STEM), medicine i biomedicine te socijalne skrbi zastupljeni su s 42,9 posto upisanih studenata, pa bi veće ulaganje u ta područja pridonijelo i većoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i inovacijama.

Znanosti u Hrvatskoj jako doprinose i njezini instituti, poput Instituta Ruđer Bošković (IRB), čiji znanstvenici rade na razvoju inovativnih rješenja koja doprinose industriji i unapređuju tehnologiju. Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, IRB je 2023. godine imao 957 zaposlenika s prihodima od 55.431.600 eura.

Osim formalnog obrazovanja, u Hrvatskoj već postoji i niz neformalnih obrazovnih programa i radionica koje potiču kreativnost ili osposobljavaju polaznike suvremenim vještinama i tehnologiji.

Primjerice, tim hrvatskih stručnjaka pokrenuo je ove godine Smart Factory akademiju za specijalizirano obrazovanje i praktične vještine potrebne za uspješno funkcioniranje i upravljanje modernim tvorničkim okruženjima te tehnologijama industrije 4.0.

“Živimo u doba kada se tradicionalne tvornice pretvaraju u pametne, uz napredne tehnologije, kako bi unaprijedile procese i optimizirale proizvodnju. No, u Hrvatskoj postoji nedostatak znanja o tehnologijama industrije 4.0, i to je jedan od izazova s kojim se suočava. Mnogi još uvijek nisu upoznati s konceptima poput takozvanog interneta stvari, umjetne inteligencije, digitalne proizvodnje i ostalih ključnih elemenata koje tvore srž te industrije.” — naveo je u priopćenju u povodu pokretanja Smart Factory akademije njezin voditelj Ivan Biondić. Akademija ima sjedište u Zagrebu i usmjerena je na obrazovanje i razvoj industrijskih stručnjaka u području pametnih tvornica kroz stručna predavanja, praktične vježbe i mentorsku podršku kako bi polaznici stekli sveobuhvatno razumijevanje i praktično iskustvo u tom području.

Da je visoko obrazovanje važno što se tiče i osobnog zadovoljstva životom pojedinaca, otkrilo je i istraživanje Eurostata objavljeno ove godine. U 2022. godini zadovoljstvo financijskom situacijom i osobnim odnosima na razini Europske unije (EU) poraslo je, naime, s višim razinama obrazovanja.

Godine 2022. opće zadovoljstvo životom u Europskoj uniji iznosilo je u prosjeku 7,1 — na temelju ljestvice od 0 (uopće nisam zadovoljan) do 10 (potpuno zadovoljan). Rezultat je bio malo niži u usporedbi sa 7,3 u 2018. i dosljedan sa 7,0 u 2013. godini.

Zadovoljstvo financijskom situacijom kretalo se od 6,0 među onima s nižim srednjim obrazovanjem do 7,1 posto među onima s tercijarnim obrazovanjem (visokim obrazovanjem nakon srednjoškolskog). Razlike su bile manje izražene u pogledu zadovoljstva osobnim odnosima, s rezultatima u rasponu od 7,6 među onima s nižim srednjim obrazovanjem, do 8,0 među onima s tercijarnim obrazovanjem.

Značajne ustanove u kulturi

U Hrvatskoj postoji mnogo važnih kulturnih ustanova koje doprinose očuvanju i promicanju hrvatske kulturne baštine, znanosti i umjetnosti.

Muzej Mimara, smješten u Zagrebu, sadrži značajnu zbirku umjetničkih djela, uključujući slike, skulpture i umjetničke predmete iz različitih povijesnih razdoblja.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu posvećen je promicanju suvremene umjetnosti i pruža platformu za rad mladim umjetnicima.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu također ima važnu ulogu u obrazovanju, pridonošenju očuvanju kulturne baštine i potpori istraživanjima. Knjižnica sadrži bogate zbirke knjiga, periodike i arhivske građe, a korisnicima nudi različite obrazovne programe.

Hrvatsko narodno kazalište (HNK), kao središnje kazalište u Zagrebu dom je za mnoge važne kazališne, glazbene i baletne predstave. HNK djeluje i u Splitu, Varaždinu, Rijeci, Šibeniku, Zadru, Osijeku, ali i izvan granica — u Subotici, Mostaru i Pečuhu.

Teatar &TD, poznat po svojoj otvorenosti za eksperimentalne i suvremene umjetničke oblike, kao kazalište također pridonosi raznolikosti kazališnog života u Zagrebu.

Galerija Klovićevi dvori ima važnu ulogu u promociji hrvatske likovne umjetnosti i ugledna je ustanova koja priređuje izložbe i kulturne programe.

Hrvatski sabor kulture je organizacija koja okuplja kulturne amaterske udruge i potiče razvoj amaterskog kulturnog stvaralaštva u Hrvatskoj.

Kultura, umjetnost i obrazovanje u Hrvatskoj čine složeni trokut koji doprinosi oblikovanju društvenog identiteta. S raznolikim tradicijama i ustanovama, Hrvatska njeguje i čuva svoju bogatu kulturnu baštinu. Kazališta, muzeji i fakulteti nisu samo ustanove, već i središta kreativnosti i inovacija koja oblikuju budućnost zemlje. Kroz svoje aktivnosti te ustanove ne samo da čuvaju prošlost, već i nadahnjuju nove naraštaje da se bave umjetnošću, kulturom i znanošću, čime se osigurava stalni razvoj hrvatskog identiteta. Hrvati imaju bogatu povijest i kulturnu tradiciju koja se njeguje, a umjetnost, obrazovanje i kultura igraju ključnu ulogu u svakodnevnom životu, oblikujući vrijednosti, stavove i načine razmišljanja.

Ova sinergija između kulture, umjetnosti i obrazovanja odražava jedinstvenost hrvatskog naroda i njegovu sposobnost da se nosi s izazovima suvremenog doba, istodobno čuvajući svoje korijene. Budućnost hrvatske kulture ovisi o svim djelatnicima u tim područjima, ali i o društvu u cjelini, koje mora prepoznati važnost ulaganja u umjetnost, obrazovanje i kulturnu baštinu kao ključne čimbenike društvenog razvoja.