Stalne izmjene poreznih zakona i važnost dolaska europskog tužiteljstva
Pravni i financijski sektor u Hrvatskoj ključni su stupovi koji podržavaju poslovanje, ekonomsku stabilnost i razvoj zemlje. Pravna sigurnost i stabilno financijsko okruženje omogućuju transparentnost, efikasnost i usklađenost s međunarodnim standardima, što pridonosi povjerenju investitora i stabilnosti gospodarstva. Iako hrvatski pravni i financijski sektor prate zakonodavne promjene Europske unije, određeni problemi poput birokracije, korupcije i usklađivanja sa sve zahtjevnijim zakonima i dalje predstavljaju izazove. Posebnu važnost u ovom sektoru ima uvođenje Europskog javnog tužiteljstva (EPPO), čiji je cilj smanjiti zloupotrebu fondova EU i suzbiti korupciju.
Uspješno poslovanje u Hrvatskoj zahtijeva poznavanje pravnih propisa, računovodstvenih standarda i fiskalne discipline, a kvaliteta računovodstva ključna je za svakodnevno poslovanje tvrtki i njihovo usklađivanje sa zakonskim propisima. Zakoni koji reguliraju poslovanje, porezne obveze i financijsko izvještavanje stalno se mijenjaju, što stavlja dodatni pritisak na tvrtke da budu u skladu s propisima i pravilima transparentnosti.
Česta promjena propisa, osobito u financijskom sektoru i poreznim zakonima, stvara dodatne izazove za tvrtke koje se moraju prilagođavati novim zakonima i standardima. Nepredvidljive izmjene otežavaju dugoročno planiranje poslovanja i mogu dovesti do financijskih poteškoća ako se ne prate pravovremeno.
Hrvatska i dalje ima visok stupanj birokracije, što usporava procese pravnog i financijskog poslovanja. Također, iako je zemlja napravila napredak u borbi protiv korupcije, praksa pokazuje da su određeni sektori još uvijek podložni zloupotrebama sredstava, posebice u javnim nabavama i korištenju fondova EU.
Kao članica EU, Hrvatska se mora pridržavati europskih direktiva i usklađivati pravne propise s regulativom Europske unije. Uključivanje Hrvatske u jedinstveno europsko tržište donijelo je brojne prednosti, ali i obveze koje zahtijevaju ulaganja u digitalizaciju i povećanje transparentnosti poslovanja, osobito u kontekstu korištenja fondova EU.
Dolazak Europskog javnog tužiteljstva (EPPO) u Hrvatsku predstavlja važan korak u borbi protiv zloupotrebe sredstava EU i jačanju odgovornosti na svim razinama. Ovaj europski organ nadležan je za istraživanje i procesuiranje kaznenih djela u vezi s fondovima EU te omogućuje veću kontrolu i transparentnost u javnim financijama.
Značaj dobrog računovodstva i konstantne provjere knjiga i zakonodavstva
Računovodstvo igra presudnu ulogu u poslovanju svakog poduzeća jer osigurava transparentnost financijskog poslovanja i omogućuje pravodobno praćenje zakonskih obveza. Dobro vođeno računovodstvo ključno je za pravilno poslovno planiranje, poreznu usklađenost i minimiziranje rizika od financijskih nepravilnosti i kazni. Tvrtke se suočavaju s velikom odgovornošću u smislu financijske transparentnosti, pa su stalne provjere poslovnih knjiga i praćenje zakonodavstva nužni za stabilno poslovanje i izbjegavanje pravnih problema.
Računovodstvo omogućuje tvrtkama da prate svoje financijsko stanje, izbjegavaju porezne kazne i upravljaju troškovima. Kvalitetno računovodstvo obuhvaća praćenje prihoda, rashoda, bilanci i ostalih financijskih pokazatelja, što omogućuje transparentan i pregledan prikaz poslovanja. Bez jasne evidencije financijskih transakcija, tvrtke se suočavaju s rizikom neusklađenosti s propisima i mogućim novčanim kaznama.
Porezna usklađenost osigurava pridržavanje zakonskih obveza i smanjuje rizik od poreznih inspekcija i kazni. Računovodstvo uključuje obračun poreza na dodanu vrijednost (PDV), poreza na dobit i drugih obveza prema državi, što doprinosi zakonitom poslovanju i financijskoj stabilnosti.
Praćenje financijskih pokazatelja kroz računovodstvo omogućuje optimizaciju poslovanja i strateško planiranje. Tvrtke koje redovito pregledavaju svoje poslovne knjige i financijske izvještaje imaju bolju osnovu za donošenje odluka i brže prilagođavanje promjenama na tržištu.
Redovne provjere računovodstvenih knjiga i financijskih izvještaja smanjuju rizik od prijevara i financijskih nepravilnosti. To je osobito važno u većim tvrtkama koje imaju kompleksne financijske transakcije, ali je korisno i za manje poslovne subjekte koji žele izbjeći rizik od nepravilnosti.
Zbog čestih promjena u zakonodavstvu, praćenje zakonskih obveza i usklađivanje s novim propisima presudno je za financijsko poslovanje u Hrvatskoj. Konstantno praćenje zakonodavstva omogućuje pravovremenu prilagodbu poslovanja, a time i smanjenje rizika od pravnih problema i kazni.
Porezni zakoni u Hrvatskoj često se mijenjaju, što zahtijeva stalnu prilagodbu računovodstvenih praksi i poslovnih knjiga. Redovno praćenje promjena omogućuje tvrtkama da ostanu u skladu s važećim propisima i smanji mogućnost kršenja zakona.
Digitalizacija olakšava praćenje poslovnih knjiga i olakšava provedbu zakonskih izmjena. Korištenje digitalnih alata za računovodstvo omogućuje brži uvid u financijsko poslovanje i olakšava pristup informacijama o poslovanju, a ujedno smanjuje administrativno opterećenje i omogućuje bržu prilagodbu na nove zakone.
Tvrtke koje koriste usluge pravnika i računovodstvenih stručnjaka imaju veću sigurnost u poslovanju jer su bolje informirane o zakonodavnim promjenama i potencijalnim pravnim rizicima. Kvalificirani stručnjaci pomažu tvrtkama da se prilagode promjenama i izbjegnu pravne probleme kroz savjete i preporuke.
Dolazak EPPO-a u Hrvatsku i njegov značaj za borbu protiv korupcije
Dolazak Europskog javnog tužiteljstva (EPPO) u Hrvatsku označava važan korak u borbi protiv korupcije, posebice u vezi sa zloupotrebom sredstava iz fondova Europske unije. EPPO, kao neovisno tijelo Europske unije, odgovorno je za istrage i procesuiranje kaznenih djela koja uključuju zloupotrebu financijskih sredstava EU, korupciju i druge oblike prijevara u korištenju javnih sredstava. EPPO je počeo s radom u Hrvatskoj 2021. godine, a njegova nadležnost obuhvaća i privatni i javni sektor, čime je osnažena borba protiv financijskih nepravilnosti i zloupotreba.
Osnovna funkcija EPPO-a je kontrola i zaštita financijskih interesa EU, što uključuje istragu i procesuiranje zloupotrebe fondova EU i kaznenih djela vezanih uz javna sredstva. Hrvatska je članica EU-a koja se oslanja na sredstva iz europskih fondova za financiranje brojnih projekata, pa je osiguranje pravilnog korištenja tih sredstava presudno za transparentnost i efikasnost državnog i privatnog sektora.
EPPO ima ovlasti provoditi istrage i procesuirati kaznena djela u vezi s fondovima EU. Prisutnost EPPO-a u Hrvatskoj omogućuje detaljnije nadgledanje provedbe financiranja i smanjuje mogućnost zloupotrebe sredstava putem javnih nabava i subvencija.
EPPO svojim radom povećava transparentnost u korištenju europskih sredstava, čime pridonosi boljoj reputaciji Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Transparentnije upravljanje javnim financijama jača povjerenje građana i stranih investitora, a dodatno motivira tvrtke na zakonito poslovanje.
EPPO ima ključnu ulogu u sprječavanju korupcije koja je povezana s financiranjem projekata putem fondova EU. Hrvatska je u prošlosti bila izložena kritikama zbog korupcijskih afera, a EPPO pomaže u poboljšanju regulatornog okvira i smanjenju rizika od zloupotrebe fondova.
EPPO ima nadležnost u privatnom sektoru i javnim institucijama, čime utječe na sve dionike koji koriste sredstva EU i sudjeluju u javnim nabavama. Ova uloga omogućuje veću kontrolu financijskog poslovanja u privatnom i javnom sektoru, čime EPPO postaje važan alat u jačanju odgovornosti na svim razinama.
EPPO kontrolira poslovanje privatnih tvrtki koje koriste sredstva EU i sudjeluju u projektima financiranim iz fondova EU. Ova kontrola smanjuje mogućnost prijevara i zloupotrebe sredstava jer EPPO provodi istrage i prati poslovne aktivnosti povezane s europskim fondovima.
EPPO također nadzire financiranje u javnim institucijama koje koriste sredstva EU, što uključuje škole, bolnice, općine i državne agencije. EPPO ima ključnu ulogu u osiguravanju da javna sredstva budu zakonito korištena i sprječavanju zloupotrebe u državnim institucijama, čime se povećava povjerenje građana i osigurava odgovornost institucija prema javnosti.
Sukob EPPO-a i DORH-a
Glavna tužiteljica Europskog javnog ureda tužitelja (EPPO) Laura Codruta Kovesi posjetila je u drugoj polovici listopada 2024. godine Zagreb gdje se sastala s državnim vrhom, premijerom i predstavnicima pravosuđa.
„Niti jedna država nije čista. Korupcija se (u EU) ne mete pod tepih. Kad imamo sumnju moramo postupati.“, izjavila je Kovesi u Europskom domu medijima dan nakon sastanka s predstavnicima Vlade RH.
„Suradnja s nacionalnim vlastima je ključna. Razgovarali smo o područjima gdje se suradnja može poboljšati. Najviše je važno poboljšati protok informacija između ureda (DORH-a, državnog tužiteljstva i EPPO-a).“, naglasila je.
Kovesi je navela podatak kako su i istrage i pokrenuti postupci udvostručeni u odnosu na prošlu godine te izrazila nadu kako će ta statistika nastaviti rasti. Istaknula je kako kriminalne grupe imaju sve veću moć jer su postale internacionalne te imaju sve veću dostupnost informacijama.
Zato je, istaknula je, ključno osigurati i europskim tužiteljima direktan pristup nacionalnim bazama podataka, između ostalim i hrvatskim. Podaci o kojima je govorila vezani su uz račune, nekretnine i tvrtke osumnjičenih i ljudi pod istragom za korupciju, pranje novca, prevare ili zloupotrebu EU sredstava – vrste razgranatog kriminala u Hrvatskoj, zbog kojeg su optuženi mnogi pa čak i trenutni ili bivši ministri.
„Brži smo (EPPO) od nacionalnih pravosuđa. Zato moramo imati pristup informacijama koje nam mogu biti važne.“, izjavila je Kovesi spominjući primjer kada su uspjeli zaplijeniti više stotina tisuća eura s računa u Rumunjskoj od osumnjičenika koji se tada nalazio van Rumunjske – ‘za samo četiri sata’.
„Za sada nema problema s novim tužiteljem (Ivanom Turudićem), optimistična sam jer to inače ne bi bilo dobro za moj posao, imam povjerenja u vašu zemlju. Zadatak ministra pravosuđa je da zakone o nadležnosti sudova uskladi s EU zakonodavstvom.“, poručila je glavna europska tužiteljica, napominjući da ako pristup podacima neće biti riješen do kraja godine – ponovno će doći u posjet Hrvatskoj.
No problem s glavnim državnim tužiteljem se ubrzo dogodio kada je oduzeo EPPO-u nadležnost nad istragom ministra zdravstva Vilija Beroša i dao ju USKOK-u (hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala).
USKOK je naime samo nekoliko dana prije, nego je to zatražio EPPO nakon višemjesečne istrage, naložio uhićenje Beroša, preduhitrivši time Ured europskog javnog tužitelja. Neki pravni analitičari okarakterizirali su u medijima taj potez – kao spašavanje Beroša.
EPPO Beroša tereti za primanje mita, dok je Turudić medijima rekao da sada već bivšeg ministra zdravstva USKOK sumnjiči za trgovanje utjecajem dok je mito primila druga osoba. EPPO je s druge strane izvijestio kako sumnja da je Beroš u zamjenu za primljeno mito odobravao nabavu operacijskih mikroskopa po neosnovano uvećanim cijenama te osigurao sredstva za financiranje javne nabave.
EPPO sumnja kako je cijena operacijskih mikroskopa kupljenih na štetu hrvatskog državnog proračuna neosnovano uvećana za gotovo 620.000 eura.
Nakon oduzimanja nadležnosti od strane Turudića Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) dostavio je USKOK-u spis s dokazima koje ima protiv bivšeg ministra zdravstva Beroša, kontroverznog poduzetnika Hrvoja Petrača i njegovih sinova te ostalih umiješanih u slučaj. Iz EPPO-a su u priopćenju naglasili da su, iako se “suštinski izrazito ne slažu s odlukom Glavnog državnog odvjetništva, postupili po njegovoj odluci”.
Europska glavna tužiteljica Kovesi upozorila je Europsku komisiju na probleme u vladavini prava u Hrvatskoj. Iz ureda EPPO-a su naglasili da je državni odvjetnik “u suprotnosti s europskim zakonima riješio sukob nadležnosti te da EPPO nije dobio priliku iznijeti svoje stajalište”.
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) naveo je da USKOK nije prijavio istragu o projektu financiranom sredstvima EU, čime je prekršio svoje obveze iz Uredbe o EPPO-u.
EPPO je ipak proslijedio svoj spis u vezi istrage USKOK-u nakon odluke glavnog državnog odvjetnika o prebacivanju nadležnosti USKOK-u. EPPO je opisao u prioćenju kako je istraživao zločinačko udruženje osam hrvatskih državljana i dvije tvrtke koje se bave nabavama financiranima novcem EU, ali i iz državnog proračuna. EPPO je istraživao kaznena djela aktivne i pasivne korupcije, zlouporabe položaja i ovlasti te pranja novca, počinjenog u sastavu zločinačkog udruženja između lipnja 2022. i studenog 2024. godine.
“EPPO je planirao provesti pretrese i uhićenja 19. studenog 2024. Međutim, 15. studenog 2024. EPPO je doznao da je USKOK ishodio sudske naloge za provođenje pretraga nad nekim osumnjičenicima protiv kojih EPPO provodi istragu te je tako doznao za postojanje istrage koju provode nacionalna tijela o činjenicama koje spadaju u nadležnost EPPO-a.”, naveli su iz EPPO-a medijima.
“Iako se suštinski EPPO izrazito ne slaže s odlukom glavnog državnog odvjetnika, on je postupio po njegovoj odluci, sukladno Uredbi EPPO-a te je odustao od istrage. Kao odgovor na ove događaje, glavna europska tužiteljica uputila je formalno pismo Europskoj komisiji, ističući sustavne izazove u održavanju vladavine prava.”, ističe EPPO.
U spomenutom pismu EPPO je istaknuo – da je određivanje glavnog državnog odvjetnika kao tijela za rješavanje takvih sukoba u suprotnosti s pravom EU-a; kao i da je glavni državni odvjetnik, zadužen za rješavanje sukoba nadležnosti, dodatno pogoršao te okolnosti time što je svoju odluku temeljio isključivo na USKOK-ovu tumačenju, a da pritom EPPO-u nije dao priliku da izrazi svoje stajalište čime je ugrozio nepristranost rješavanja sukoba.
Da je sukob eskalirao govore i medijski natpisi o tome da je predstavnica EPPO-a u Hrvatskoj, inače bivša ravnateljica USKOK-a, zatražila zaštitu zbog cijelog slučaja, no MUP i EPPO to nisu željeli komentirati. Novinari su se isto našli na udaru novog zakonodavstva, tzv. Lex AP-a (inicijali Andreja Plenkovića, premijera RH) te je DORH započeo istragu o curenju podataka iz istrage, što mnogi vide kao udar na medijske slobode, ali i zviždače koji otkrivaju informacije od javnog interesa. Zbog toga je reagirao i predsjednik Zoran Milanović, istaknuvši da će iskoristiti mogućnost pomilovanja za svakog tko bude osuđen po kontroverznom zakonu. Udruga novinara Hrvatske (HND) također je naglasila kako će svakome pružiti pravnu i drugu pomoć ukoliko se nađe na udaru državnih vlasti zbog otkrivanja informacija od javnog značaja i interesa.
Udruga GONG, koja se bavi stupnjem demokratičnosti, uputila je dopis Odboru za peticije Europskog parlamenta „zbog neusklađenosti hrvatskog zakonodavstva s Uredbom o Europskom javnom tužitelju (EPPO), što dovodi do toga da Glavni državni odvjetnik ima isključivu ovlast odlučivati o sukobu nadležnosti između Državnog odvjetništva na čijem je čelu i EPPO-a.
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić donio je odluku da je, za istragu o nabavi medicinske opreme u kojoj je osumnjičen ministar zdravstva Vili Beroš, nadležan USKOK kao tijelo DORH-a, a ne EPPO, a koja se ne može pobijati. Prema Zakonu o provedbi Uredbe o EPPO-u, propisano je da je glavni državni odvjetnik nacionalno tijelo koje odlučuje o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a. Međutim, zakon nije predvidio mogućnost da se odluka glavnog tužitelja o sukobu nadležnosti propituje na nekom od hrvatskih sudova, koji bi se potom u postupku preispitivanja te odluke sa zahtjevom za prethodno pravno pitanje mogao obratiti Europskom sudu u Luxembourgu.“, istaknuto je u dopisu.
GONG je naveo „da se Europskom sudu, prema Ugovoru o funkcioniranju EU, može obratiti samo ‘nacionalni sud ili tribunal‘. Budući da glavni državni odvjetnik nije sudsko tijelo, Turudić se nije mogao, čak i da je htio, obratiti Europskom sudu da riješi sukob nadležnosti DORH-a i EPPO-a. Na Turudićevu odluku nitko se ne može žaliti Europskom sudu, jer pravni lijek provedbenim zakonom nije predviđen. Ovakva situacija ne bi se dogodila da je Vrhovnom sudu kao najvišem sudu Republike Hrvatske dodijeljena ovlast odlučivanja o sukobu nadležnosti. U državi u kojoj je povjerenje prema pravosudnim tijelima iznimno nisko, što je dodatno potkopao izbor Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika nakon što su u javnost procurile poruke s Josipom Rimac, ovakvo uređenje pitanja određivanja nadležnosti smatramo izuzetno problematičnim.“, upozorila je EU tijelo udruga GONG.
Za EPPO nema nedodirljivih, ni u javnom niti u privatnom sektoru
Samo dan nakon posjeta Kovesi Hrvatskoj (prije spornog slučaja Beroš) dogodila se velika akcija EPPO-a na sjeveru Hrvatske, gdje je uhićeno devet osoba zbog sumnje u višemilijunske prijevare.
Ured EPPO-a u Zagrebu pokrenuo je istragu protiv devet hrvatskih državljana i jedne pravne osobe zbog sumnje da su počinili subvencijsku prevaru u vrijednosti većoj od 9 milijuna eura i krivotvorili službene isprave.
Tvrtka pod istragom je Vajda d.d. iz velikog prehrambenog konzorcija Pivac, a među uhićenima su bili bivši i sadašnji šefovi Uprave i Nadzornog odbora Vajde Miljenko Pivac, Igor Miljak, Vilim Simon i Alen Kajmović. Prema navodima EPPO-a – od ožujka 2018. do lipnja 2023. bivši i sadašnji predsjednik Uprave, u koordinaciji s predsjednikom i članom Nadzornog odbora, podnijeli su više zahtjeva za financiranjem u ukupnom iznosu većem od 9 milijuna eura, u sklopu hrvatskog Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020, konkretno, za poboljšanje dobrobiti životinja u svinjogojstvu.
Potporom sufinanciranom sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (85 posto) i državnog proračuna Republike Hrvatske (15 posto) nadoknađuju se korisnicima izgubljeni prihod i dodatni troškovi nastali ispunjavanjem obveza koje nadilaze standardne zakonske uvjete u uzgoju i tovu svinja. EPPO je naveo kako su osumnjičenici znali da njihova tvrtka ne ispunjava te uvjete, no podnijeli su krivotvorene prijave za gospodarstva svojih kooperanata.
Tijekom godina, s ciljem lažnog prikazivanja da tvrtka ispunjava tražene uvjete, pet voditelja i kontrolora Odjela kooperacije navedenoga društva sačinjavalo je dokumentaciju u kojoj su neistinito prikazivali da kooperanti društva primjenjuju propisane obveze iz navedene Mjere u uzgoju i držanju svinja za tov pa da stoga društvo ispunjava tražene uvjete za dodjelu potpore.
Od ukupno traženih više od 9 milijuna eura, tvrtki je isplaćeno više od 5.4 milijuna eura subvencija Unije. Naime, kada je utvrdila nepravilnosti u postupanju tvrtke, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uskratila je plaćanje tražene potpore za 2022. godinu u iznosu od 3.6 milijuna eura te je izdala nalog za vraćanje dijela nezakonito primljenih sredstava, što je rezultiralo vraćanjem približno 1.5 milijuna eura.
Mesna industrija Vajda iz Čakovca kupljena je od strane Grupe Pivac 2015. godine. Grupa Pivac obuhvaća trenutno tri mesoprerađivačke tvrtke – PPK Karlovačku mesnu industriju, Mesnu industriju Vajda i Mesnu industriju Braća Pivac, čime je najveći hrvatski prerađivač mesnih proizvoda. Prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall 2023. godine je imala konsolidirani prihod od 541 milijuna eura.
Pravni i financijski sektor u Hrvatskoj suočava se s brojnim izazovima koji zahtijevaju stalno usklađivanje sa zakonodavnim promjenama i međunarodnim standardima nakon ulaska u EU, što pokazuju i spomenuti primjeri djelovanja EPPO-a. Dobro računovodstvo i stalna provjera poslovnih knjiga ključni su zato za financijsku stabilnost i usklađenost s propisima, što dodatno naglašava potrebu za kvalificiranim stručnjacima u sektoru. Dolazak Europskog javnog tužiteljstva (EPPO) u Hrvatsku osnažuje borbu protiv korupcije i zloupotrebe sredstava, povećava odgovornost i smanjuje rizike zloupotrebe fondova EU, ali i štiti domaći proračun. EPPO-ova prisutnost jača pravnu sigurnost i povjerenje u pravosudni sustav, čime Hrvatska postaje pouzdanija i sigurnija destinacija za domaće i strane investitore.