Turizam i ugostiteljstvo – i dalje među najjačim sektorima

Hrvatska je već desetljećima prepoznata kao jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u Europi. Zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima, raznolikosti krajolika i bogatoj kulturno-povijesnoj baštini, turizam predstavlja ključni gospodarski sektor koji čini više od 20 posto ukupnog BDP-a zemlje. Turistički sektor obuhvaća širok spektar aktivnosti, od ugostiteljstva, smještaja, prijevoza do kulturnih događanja, a posljednjih godina u fokus su sve više došle i aktivnosti vezane uz održivi turizam i ekološki odgovorne prakse.

Ugostiteljstvo, kao ključna komponenta turističke ponude, također ima značajan utjecaj na ekonomiju i razvoj radnih mjesta. Visoka potražnja za restoranima, barovima i smještajnim kapacitetima rezultira kontinuiranim porastom ugostiteljskih objekata i inovacija u ponudi. Međutim, sektor turizma i ugostiteljstva u Hrvatskoj suočava se s mnogim izazovima, uključujući sezonalnost, nedostatak radne snage i visoke operativne troškove.

Pandemija COVID-19 2020. godine donijela je drastične promjene i gubitke u turizmu, no oporavak je ubrzo uslijedio. Iako se hrvatski turizam oporavio i uz pomoć subvencija, vaučera i poticaja, sektori turizma i ugostiteljstva i dalje su suočeni s izazovima poput visoke sezonalnosti, manjka kvalificirane radne snage i konkurencije u regiji.

Turistički sektor u Hrvatskoj izuzetno je sezonski orijentiran, pri čemu većina aktivnosti i prihoda dolazi tijekom ljetne sezone. To dovodi do neravnoteže u ponudi i potražnji, a mnogi hoteli, restorani i usluge moraju se nositi s izrazitim porastom posjetitelja tijekom ljeta i drastičnim padom izvan sezone.

Cijene turističkih usluga u Hrvatskoj značajno su porasle posljednjih godina, čime je hrvatska turistička ponuda često skuplja u usporedbi s konkurentima iz regije poput Grčke, Turske ili Crne Gore. Rast cijena uglavnom je posljedica povećanja troškova energenata, rada i sezonskog porasta potražnje, što postavlja izazove pred ugostiteljske i turističke subjekte.

Manjak radne snage postaje sve veći izazov u turizmu i ugostiteljstvu. Iako sektor nudi velik broj sezonskih radnih mjesta, sve je teže pronaći kvalificirane i motivirane radnike, što se posebno osjeća u jeku turističke sezone. Kao rezultat, mnogi poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu angažiraju radnike iz drugih zemalja.

Posljednjih godina raste interes za održivi turizam i ekološki odgovorne prakse, a turisti sve više cijene destinacije koje potiču očuvanje okoliša i održivost. Hrvatska, s bogatom prirodnom baštinom, ima potencijal za razvoj održivog turizma, ali su potrebna dodatna ulaganja i strategije kako bi se postigli odgovarajući standardi.

Oporavak turizma nakon pandemije i nastavak rasta

Pandemija COVID-19 ostavila je kratkoročne posljedice na turizam i ugostiteljstvo u Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske pružila je niz financijskih poticaja kako bi podržala turizam i potaknula potražnju i među domaćim i stranim posjetiteljima. Istovremeno, globalni rast cijena i inflacija utjecali su na porast cijena turističkih usluga u Hrvatskoj, čime je sektor suočen s izazovom zadržavanja konkurentnosti u usporedbi s drugim zemljama regije.

Subvencije, poput potpora za očuvanje radnih mjesta, pokazale su se ključnima za očuvanje radnih mjesta i smanjenje operativnih troškova turističkih i ugostiteljskih poduzeća tijekom pandemije. Državni poticaji pomogli su tvrtkama u turizmu da zadrže svoje radnike i smanje rizik od zatvaranja. Ovi poticaji bili su posebno važni tijekom najtežih mjeseci pandemije i tijekom tzv. lockdowna kada je broj dolazaka turista bio drastično smanjen.

No Hrvatska je posljednjih godina postala skuplja turistička destinacija, posebno u usporedbi s konkurentskim zemljama u regiji. Povećanje cijena usluga rezultat je više čimbenika, uključujući porast operativnih troškova, sezonalnost i visoku potražnju tijekom ljetnih mjeseci.

Hrvatski turizam snažno je sezonski, s najvećom potražnjom tijekom ljetnih mjeseci. Zbog toga ugostitelji i hoteli podižu cijene kako bi nadoknadili niže prihode izvan sezone. No, sezonalnost istovremeno ograničava mogućnost održavanja nižih cijena tijekom cijele godine.

Troškovi poslovanja, uključujući cijene energenata, sirovina i plaća, posljednjih godina značajno su porasli, što prisiljava ugostiteljske subjekte na povećanje cijena usluga. Rast cijena u cijelom lancu opskrbe također utječe na konačne cijene turističkih usluga u Hrvatskoj.

Hrvatska ima specifičan porezni sustav koji utječe na troškove poslovanja u sektoru turizma i ugostiteljstva. Porezi na usluge smještaja, porez na dodanu vrijednost i turističke pristojbe utječu na povećanje krajnjih cijena za potrošače, čime je Hrvatska skuplja destinacija od svojih regionalnih konkurenata. Porez na nekretnine koji se planira uvesti od 2025. godine sigurno će dodatno poskupiti smještaj.

S obzirom na kontinuirani oporavak od pandemije i rastuće cijene u sektoru, hrvatski turizam suočava se s nizom izazova, ali i prilika za razvoj. Stručnjaci očekuju da će se trendovi rasta nastaviti, ali da će biti potrebno uložiti dodatne napore kako bi se održala konkurentnost.

Prema predviđanjima turističkih stručnjaka, Hrvatska će i dalje bilježiti lagani rast broja dolazaka, osobito među turistima iz Europe koji cijene blizinu, sigurnost i prirodne ljepote destinacije.

Kako bi se ublažila sezonalnost, potrebno je ulagati u cjelogodišnje sadržaje, uključujući razvoj wellness, gastro i kulturnog turizma. Razvoj održivog turizma koji štiti prirodne resurse i kulturnu baštinu omogućio bi dodatnu konkurentnost.

Digitalna rješenja za rezervaciju, korisničku podršku i marketing postat će ključni alati za daljnji razvoj turističke ponude. Ulaganja u digitalizaciju omogućit će bolju prilagodbu turističkih sadržaja potrebama posjetitelja i osigurati kvalitetnije korisničko iskustvo.

U 2024. godini stupio na snagu Zakon o turizmu

Zakon o turizmu, prvi krovni zakon o toj djelatnosti, na snagu je stupio 2024. godine, a između ostalog će kao obavezu predviđati donošenje plana upravljanja destinacijom.

I prije stupanja na snagu spomenutog zakona donesena je i počela se provoditi Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, a osigurana su i bespovratna sredstva za turistički sektor iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i državnog proračuna u visini od oko 1,3 milijarde eura.

Novi Zakon o turizmu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024., donio je značajne promjene u upravljanju turizmom u Hrvatskoj. Ključne novosti uključuju održivo upravljanje destinacijama, jaču ulogu lokalnih vlasti, poticaje za održivost i razvoj turizma u unutrašnjosti zemlje.

Turističke zajednice sada izrađuju četverogodišnje planove upravljanja destinacijama, utemeljene na procjeni prihvatnih kapaciteta destinacija. To omogućuje kontrolu broja turista kako bi se izbjegli negativni učinci na okoliš, infrastrukturu i lokalne zajednice​.

Lokalne vlasti dobivaju veću odgovornost u odlučivanju o broju, vrsti i kapacitetima smještajnih objekata, uz smjernice za održivost. Također mogu donositi odluke o ekološkim doprinosima koje plaćaju turisti, a sredstva se koriste za infrastrukturu i zaštitu okoliša​.

Uvode se mjere za podršku održivim praksama, poput smanjenja poreza za održive projekte te financiranja iz Fonda za turizam. Posebno se potiču ulaganja u zelene tehnologije i dekarbonizaciju smještajnih objekata​.

Naglasak je na ravnomjernom razvoju turističke ponude, s posebnim fokusom na kontinentalne regije, kako bi se smanjila prevelika koncentracija turizma na obali​,

Ovaj zakon predstavlja prvi sveobuhvatni pravni okvir za turizam u Hrvatskoj i ima za cilj povećati otpornost sektora, potaknuti održivost i osigurati dugoročne koristi za lokalne zajednice i gospodarstvo. Provedba će zahtijevati suradnju svih dionika i pažljivo praćenje učinkovitosti mjera.

Donošenje zakona o turizmu predstavlja svojevrsnu “krunu” reformskih napora trenutne Vlade RH, a njegov je cilj, rekla je prilikom najave zakona spomenuta ministrica, stvaranje okvira za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna, u pogledu očuvanja resursa i prostora, osiguranja zadovoljstva i kvalitete života stanovništva u turističkim destinacijama, kao i osiguranju konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu.

Zakon je dao okvir kako upravljati razvojem turizma u skladu s načelima održivosti pa je tako predvidio i alate za praćenje – indeks turističke razvijenosti, satelitski račun održivog turizma i pokazatelje održivosti.

Pokazatelji održivosti odnose se na kvalitetu mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnju pitke vode, potrošnju električne energije, komunalni otpad i promet u mirovanju, a upravo će ti pokazatelji biti podloga za izračun satelitskog računa, kao i izradu planova upravljanja i strateških dokumenata.

Također, donošenje plana upravljanja destinacijom postao je zakonska obaveza.

Kako je navela ministrica Brnjac, s obzirom na neravnomjernu turističku razvijenost Hrvatske, odgovornost za upravljanje razvojem turizma se mora spustiti na lokalnu i regionalnu razinu, pri čemu su ti planovi nužni jer pokazuju jasan smjer što netko želi napraviti s destinacijom.

Donosit će se na četiri godine, a izrađivat će ih turističke zajednice, uz sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući i jedinice lokalne i regionalne samouprave i građane. Usvajat će ih tijela turističkih zajednica, a naposljetku, čelnici lokalnih jedinica će predlagati predstavničkim tijelima donošenje odluka o upravljanju destinacijom.

Pritom, temelj za izradu plana upravljanja u najrazvijenijim destinacijama, s indeksom turističke razvijenosti 1 i 2, bit će izračun prihvatnih kapaciteta, odnosno koliko pojedina destinacija može prihvatiti turista.

Predstavnička tijela će moći na temelju smjernica i preporuka iz plana upravljanja destinacijom između ostalog donositi odluke o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja, zatim kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji, kao i uvođenju turističkog ekološkog doprinosa za goste koji borave u destinaciji, od kojeg bi se prihodi mogli trošiti isključivo namjenski, primjerice za poboljšanje komunalne infrastrukture.

Za “punjenje” Fonda za turizam bitne su i dvije uredbe koje se odnose na turistička zemljišta u vlasništvu lokalnih jedinica i države.

Prema prijedlogu uredbi, cijena zemljišta u kampu će moći iznositi od 1,26 eura do maksimalno dva eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa. Cijena zemljišta gdje se nalaze hoteli i turistička naselja od 1,50 eura do maksimalnih tri eura po metru kvadratnom godišnje u priobalju i Zagrebu, a na ostalim područjima od 0,20 eura do jednog eura, ovisno o odluci jedinica lokalne samouprave.

Kada je riječ o raspodjeli uprihođene zakupnine od kampova, 30 posto će ići u državni proračun, 20 posto u proračun jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi kamp, 10 posto će pripasti jedinici područne (regionalne) samouprave, a 40 posto Fondu za turizam. Pritom, od kampova se očekuju godišnji prihodi od oko 15 milijuna eura.

Turizam čini petinu hrvatskog BDP-a

Turizam čini 20 posto bruto domaćeg društvenog proizvoda (BDP) Hrvatske, kao i djelatnosti koje su povezane s njim i važna su grana hrvatskog gospodarstva.
Države članice eurozone Hrvatskoj “donesu” 59 posto turista, naveo je tijekom ljeta 2024. godine predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković na konferenciji “Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni”, i istakao da ovi pokazatelji govore koliko je turizam bitan za hrvatsku ekonomiju i za općenito, financijsku snagu.

“A kada to prevedemo u podatak da je 81 posto turista koji dolaze u Hrvatsku došlo iz država članica Šengenskog prostora, onda ta vježba postaje sasvim plastična. Onda ti ljudi više nemaju kontrolu na granici. Od iduće godine kada se uvede novi sustav naplate na hrvatskim autocestama, onda nemaju ni iritaciju čekanja na naplatnim kućicama. I to znači kad netko krene, primjerice, iz Baden-Württemberga prema Opatiji, taj ne staje nigdje.”, rekao je premijer Plenković, a prenio portal Financije.hr.

Bivša ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac naglasila je pak da je Hrvatska za treće zemlje i za daleka tržišta postala dio destinacije Europa.
“Osim toga, ulazak Hrvatske u eurozonu svakako osigurava poticajno poslovno okruženje, što svima nama u turističkom sektoru puno znači, jer znamo što znači nastavak investicija i naravno što nam znači povijesno visok kreditni rejting.”, dodala je bivša ministrica Brnjac, trenutno europarlamentarka.

Podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju kako je u Hrvatskoj u dosadašnjem dijelu godine ostvareno 10,5 milijuna dolazaka te 50,3 milijuna noćenja, što je deset posto više dolazaka i pet posto više noćenja nego prošle godine, dok je u dosadašnjem dijelu srpnja ostvareno oko 3,7 milijuna dolazaka i 23 milijuna noćenja, što je na razini srpnja lani.

Najviše turista bilo je u Istri, jedinoj hrvatskoj regiji koja je još u prošloj godini premašila rekordan rezultat iz 2019. godine. U početnom ljetnom dijelu godine, u ovoj županiji ostvareno je 2,7 milijuna dolazaka i 14,6 milijuna noćenja što je pet posto više dolazaka i četiri posto više noćenja nego lani, dok je u dijelu srpnja u Istri ostvareno preko 913 tisuća dolazaka i 6,1 milijun noćenja što je također na razini lanjskog srpnja, podaci su HTZ-a.

Nakon Istre, slijede Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner, dok je među destinacijama najviše turista na Viru, u Rovinju, Umagu, Poreču, Medulinu i Dubrovniku. Među turistima najviše je Nijemaca, Slovenaca i domaćih, a zatim Austrijanaca, Čeha i Poljaka, podaci su od sredine srpnja.

O važnosti turizma za Hrvatsku govori i podatak da je Državni statistički zavod (DZS) od uveo tijekom ljeta 2024. godine i GeoSTAT portal, odnosno praćenje statističkih pokazatelja intenziteta turizma, kroz kartografsko prikazivanje podataka do 2022. godine.

Potkraj studenog 2024. godine ipak je pao optimizam u vezi podataka, ali samo malo. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), koji još tada uvijek nisu bili potpuni, u trećem kvartalu godine zabilježen je pad prihoda u turizmu, što je jedno od rijetkih smanjenja izvoza u 2024. godini. Iako je riječ o blagom padu, podaci pokazuju da se ne smiju zanemariti. HNB je iznio da je godišnji pad izvoza usluga u trećem tromjesečju iznosio -1,8 posto, što odražava stagnaciju izvoza usluga u nominalnim iznosima, uz rast cijena usluga. Pad prihoda od turizma i usluga oplemenjivanja robe smanjen je, dok je izvoz drugih usluga porastao.

U pogledu turizma, zabilježen je godišnji pad noćenja stranih gostiju od -0,6 posto u trećem kvartalu, nakon vrlo dobre predsezone. Na temelju tih podataka može se zaključiti da je realna potrošnja stranih gostiju smanjena, što objašnjava realni pad izvoza usluga u tom razdoblju.

Unatoč visokim cijenama, ili možda upravo zbog njih, Hrvatska je u špici sezone u odnosu na prošlu godinu zabilježila slabije prihode. Ipak analitičari u medijima nisu izrazili zabrinutost, a eventualni pad prihoda pripisali su kratkoročnom najmu, odnosno rentijerstvu.

Rast kongresnog turizma

Kongresni turizam, kao specifičan oblik poslovnog turizma, sve više dobiva na važnosti u Hrvatskoj. Ovaj segment turizma obuhvaća organizaciju konferencija, seminara, kongresa i poslovnih sastanaka te privlači sudionike iz raznih dijelova svijeta. Ključna prednost kongresnog turizma je njegova mogućnost odvijanja izvan glavne turističke sezone, čime se značajno doprinosi produljenju turističkog razdoblja.

Hrvatska, sa svojim modernim kongresnim centrima u gradovima poput Zagreba, Splita, Dubrovnika i Opatije, te bogatom kulturnom i prirodnom ponudom, postaje sve atraktivnija destinacija za poslovne događaje. Kongresi često uključuju dodatne aktivnosti poput obilazaka povijesnih znamenitosti, vinskih tura i morskih avantura, što doprinosi promociji lokalne kulture i potiče dodatnu potrošnju.

Produženje turističke sezone kroz kongresni turizam ima višestruke koristi. Osim što smanjuje sezonalnost i osigurava stabilnije prihode za turistički sektor, ovaj oblik turizma stimulira i razvoj infrastrukture, poput hotela i prometnih veza te pruža priliku za zapošljavanje lokalnog stanovništva tijekom cijele godine.

Međunarodni poslovni skupovi i kongresi u Europi su u porastu, a i prognoze su za 2024. godinu dobre kao i za iduće dvije, pri čemu je Hrvatska među 15 najtraženijih europskih destinacija, izvijestili su u rujnu 2024. godine iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na temelju istraživanja o kongresnom turizmu.

Riječ je o istraživanju “Portrait of European Meeting & Convention Travel”, u čijoj izradi sudjeluje kongresna burza IMEX i agencija MMGY Global, a surađuje i HTZ.

Uz Hrvatsku sudjeluje još šest zemalja. Hrvatska je prema istraživanju među 15 “probranih najpopularnijih MICE destinacija” u kojima organizatori u iduće dvije godine planiraju neki skup ili kongres. U skupini tih 15 najpopularnijih su Njemačka, koja je na prvom mjestu, zatim Španjolska, Italija, Portugal, Francuska, Austrija, Švicarska i druge. Iza Hrvatske su Poljska, Švedska, Mađarska, Norveška, Finska…

Opći dojam o destinaciji je ocijenjen kao najznačajniji pri odabiru lokacije održavanja poslovnog skupa, a tu su i drugi važni faktori poput prometne povezanosti, udaljenosti lokacija unutar destinacije, sigurnosti boravka, troškova organizacije skupova i drugih.

Istraživači ističu da se osobni sastanci vraćaju na velika vrata te ih za iduće dvije godine dogovara čak 70 posto planera/organizatora kao najučinkovitiji model u odnosu na hibridne i virtualne događaje. Ipak, predviđa se i da će virtualni i hibridni sastanci također ostati popularni.

Među mjestima i lokacijama skupova i kongresa izdvaja se Njemačka na prvom mjestu za prošle i buduće sastanke u Europi i za organizatore i za sudionike događanja, dok su SAD na prvom mjestu izvan Europe.

Trošak ostaje i dalje najvažniji faktor pri odlučivanju o lokaciji sastanaka za 72 posto planera i sudionika, posebice cijene smještaja, zrakoplovnih karata i povećanja raznih naknada, a tri četvrtine anketiranih tvrdi da će povećanje cijena zrakoplovnih karata rezultirati manjim brojem putovanja. Važna je i održivost te se od 50 posto planera traži da odaberu mjesta za skupove i sastanke koja ispunjavaju ciljeve održivosti, za što su sudionici spremno i platiti više.

Kao zanimljivost istraživači navode kako bi trećina ispitanika željela da njihovo radno mjesto zahtijeva manje poslovnih putovanja.

Zaključno, kongresni turizam je važan alat za održivi razvoj turizma u Hrvatskoj. Njegova integracija u širu strategiju turističkog razvoja omogućuje zemlji da iskoristi svoj potencijal ne samo kao ljetna destinacija, već i kao središte poslovnih susreta i događanja tijekom cijele godine.

Premium turizam

Premium turizam je turizam dodane vrijednosti koji Hrvatskoj treba – poruka je Hrvatske gospodarske komore (HGK) na Danima hrvatskog turizma koji se održao krajem studenog 2024. godine u Opatiji.

Kroz promociju i edukaciju o premium ponudi, u Opatiji koja je 2024. godine obilježavala 180 godina turizma, HGK je poslao poruku o potrebi stvaranja nove vizure hrvatskog turizma. Turizma koji je baziran na kvaliteti i sadržajima dodane vrijednosti. Pri tome je HGK naveo održivo upravljanje prirodnim resursima, razvoj premium ponude temeljene na potrebama novih generacija turista te visoko motiviranu i educiranu radnu snagu kao ključne elemente za daljnji razvoj i diferencijaciju hrvatskog turizma u odnosu na konkurente.

O komplementarnosti arhitekture i dizajna u funkciji premium ponude, razgovaralo se na panelu Hrvatske gospodarske komore na kojemu je istaknuto da arhitektura definira prostor te da njena uloga mora biti i aktivacija okoline. To znači da zapošljava lokalnu zajednicu, potiče proizvodnju i privlači svojom posebnošću, formom, uklopljenošću u prostor.

“Premuim osjećaj daju autohtoni prirodni materijali i tehnologije okrenute budućnosti. Sam sadržaj neke građevine i povezanost s lokacijom može usmjeravati goste na kulturu i povijest te tako dati dodanu vrijednost. Danas premium ne znači da je hotel lijep, važna je priča i atmosfera kojom zraci. Zdravlje, ekološka osviještenost i usluga. Biti poseban je danas imperativ. I najveći magnet.”, rekao je arhitekt Ante Vrban na panelu HGK o arhitekturi i dizajnu u funkciji premium ponude.

HGK je panelom dala platformu za predstavljanje domaćih primjera premium arhitekture, za isticanje važnosti multidisciplinarnog pristupa intervencijama u prostoru, za trendove koji će postati klasici i za storytelling destinacije kroz dizajn, ključni naglasak u planiranju budućnosti turizma. Samo dobro promišljen arhitektonski projekt koji je usklađen s destinacijom, koji je održiv i svevremenski je premium projekt, poručeno je na panelu.

“Dizajn i arhitektura imaju ključnu ulogu u postizanju premium ponude u hotelijerstvu. Hrvatska se razvija kao destinacija koja privlači zahtjevne goste željne kompletnog iskustva, uključujući najnovije trendove, interijera i eksterijera. Trenutni trendovi u dizajnu naglašavaju eleganciju, jak storytelling ,originalnost te posvećenost detaljima u cilju postizanja vrhunskog doživljaja. Sve više domaći hotelijeri prepoznaju važnost ovog segmenta te kontinuirano ulažu u nadogradnju i podizanje razine svojih objekata kako bi se istaknuli na tržištu.”, naglasio je pak arhitekt Dean Franić.

Budući da je premium turizam također velika priliku za privlačenje strateških investicija koje mogu podići vrijednost turističke infrastrukture i cijelih destinacija u Hrvatskoj, kod realizacije projekata ključna je dobra komunikacije između svih sudionika.

“Gotovo idealni uvjeti nastali bi kada bi i struka i naručitelj i gradska tijela jednako pozitivno razmišljali u smjeru održivosti, kulturnog naslijeđa i napretka. Kada bi svi dionici u procesu bili otvoreni za dijalog o stvaranju novog “tijela” u prostoru ili pak ponovnom korištenju nekog od postojećih. Premium proizvod, osim arhitekta, uz sebe zahtjeva premium naručitelja. Jer, osim novca, važno je imati znanje i senzibilitet o važnosti stvaranja u prostoru i utjecaja koje ono ima.”, istaknula je arhitektica Rujana Bergam Marković.

HGK je na terasi hotela Kvarner u Opatiji proslavila prvih sto članica platforme za premium turizam Stories. Stories Party bio je posvećen promociji izvrsnosti u hrvatskom turizmu kroz projekt Stories – Experience Premium Croatia. U opuštenoj atmosferi cocktail partyja okupili su se vodeći predstavnici turističkog sektora, gospodarstva i politike kako bi proslavili uspjehe koji su obilježili 2024. ‘premium’ turističku godinu.

“HGK slavi izvrsnost, inovativnost i autentičnost. Platforma Stories trenutno ima više od 120 članica, a tek smo šest mjeseci stari. Drago mi je da su tvrtke u turizmu prepoznale vrijednost platforme Stories koja ilustrira kako vrhunska kvaliteta, pažljivo osmišljeni doživljaji i autentičnost mogu privući goste više platežne moći te produžiti sezonu na cijelu godinu. Stories je korak prema pozicioniranju Hrvatske kao globalnog lidera u luksuznim i održivim putovanjima, a tako ostvarujemo sinergiju gospodarskog rasta i očuvanja naših jedinstvenih vrijednosti”, poručila je Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam HGK.

Na Stories Partyju Sektor za turizam HGK je dodijelio priznanja osobama koje su dale ključni doprinos razvoju platforme i promociji hrvatskog premium turizma.

Spomenimo da je u 2024. godini Hrvatska dobila ‘Centar za održivi turizam’.

Svjetska turistička organizacija (UN Tourism) i Ministarstvo turizma i sporta partnerski će surađivati u uspostavi Centra za održivi turizam u Hrvatskoj.

Memorandum o međusobnoj suradnji i osnivanju Centra za održivi turizam u Hrvatskoj potpisali su bivša resorna ministrica Nikolina Brnjac i glavni tajnik Svjetske turističke organizacije Zurab Pololikashvili u travnju 2024. godine.

Prema pravilima UN Tourisma, centar se osnivao kao samostalna pravna osoba, u suradnji s akademskom zajednicom, a partner osnivanja je Sveučilište u Zagrebu.

S ministarstvom će surađivati ​​u provedbi inicijativa i projekata, s fokusom na istraživanja i razvoj koji se odnose na održive politike u turizmu, promicanje održivog turizma, izradu smjernica i preporuka za razvoj održivog turizma, dijeljenje znanja i najboljih praksi za održivi turizam kao i prijenos znanja o upravljanju razvojem održivog turizma.

Centar se osniva na inicijativu Svjetske turističke organizacije, što su objasnili prepoznavanjem Hrvatske kao predvodnice pozitivnih promjena i inovacija u kreiranju politika održivog turizma na globalnoj razini.

“Osnivanje prvog Centra za održivi turizam u Hrvatskoj u suradnji s najrelevantnijom globalnom organizacijom za turizam, velika je čast i najljepša pohvala našoj reformi. To je i fantastična prilika za jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao predvodnice u održivom turizmu, kao i za našu akademsku i znanstvenu zajednicu, kojoj je ovaj Centar dodatna mogućnost za unaprjeđenje globalne suradnje u raznim područjima koja utječu na razvoj održivog turizma.”, izjavila je tadašnja ministrica Brnjac.

Pololikashvili je pak naveo kako je turizam ključni gospodarski sektor, a kako je trgovina uslugama bila treća kategorija zarade izvoza odmah nakon goriva i kemikalija u 2019. godini pa je potreban i znanstveno utemeljen pristup održivosti turizma.

Kako napraviti uspješan restoran

Ugostiteljstva je jedna od grana koja najviše podupire turizam u Hrvatskoj, ne samo na obali već i onaj na kontinentu koji se sve više razvija iz godine u godinu. Otvaranje i vođenje uspješnog restorana zahtijeva sveobuhvatan plan i usklađivanje različitih elemenata poput lokacije, kvalitete usluge, ponude, brendiranja i promocije. Uspješan restoran temelji se na jedinstvenom konceptu, kvalitetnim sastojcima i dosljednoj usluzi, a razumijevanje tržišnih trendova i potreba gostiju ključno je za dugoročno održavanje konkurentnosti. Restoranski sektor u Hrvatskoj ima snažnu povezanost s turističkom industrijom, što znači da sezonalnost i očekivanja stranih gostiju imaju značajan utjecaj na poslovanje.

Pravilno odabrana lokacija ključna je za uspjeh svakog restorana. Lokacija treba biti lako dostupna, vidljiva i u blizini popularnih turističkih mjesta ili naseljenih dijelova grada. U turističkim mjestima restorani u središtu, blizu plaža ili atrakcija, privlače veći broj gostiju, ali i zahtijevaju veća ulaganja zbog visoke cijene zakupa.

Restorani s jasno definiranim konceptom imaju veće šanse za privlačenje redovitih gostiju. Specijalizacija, poput dalmatinske, istarske ili internacionalne kuhinje, može privući različite ciljne skupine. Gosti često biraju restorane s jedinstvenom ponudom i originalnim jelima koja se razlikuju od konkurencije.

Kvalitetna hrana i autentični sastojci osnova su svakog uspješnog restorana. Korištenje lokalnih i svježih namirnica daje prednost jer gosti cijene okus i kvalitetu jela. Također, ekološki uzgojeni sastojci i lokalne delicije privlače ekološki osviještene goste, a pridonose i boljem brendiranju restorana kao autentičnog mjesta.

Ljubazno i profesionalno osoblje ključno je za zadovoljstvo gostiju i njihovu lojalnost. Restorani koji ulažu u obuku zaposlenika i njeguju kulturu gostoljubivosti ostvaruju dugoročne rezultate jer gosti cijene personalizirani pristup i dobru atmosferu. Dobar tim čini restoran mjestom gdje se gosti osjećaju ugodno i rado vraćaju.

U današnjem digitalnom dobu, prisutnost na društvenim mrežama i online platformama kao što su Facebook, Instagram i TripAdvisor ključno je za promociju restorana. Fotografije jela, interijer restorana i događanja omogućuju restoranima da privuku publiku i izvan turističke sezone. Redovito ažuriranje sadržaja i odgovaranje na recenzije također doprinose povećanju vidljivosti i povjerenja gostiju.

Online recenzije imaju značajan utjecaj na odluku gostiju pri odabiru restorana. Restorani s pozitivnim recenzijama privlače više posjetitelja, a odgovaranje na recenzije, osobito na konstruktivne kritike, pokazuje profesionalan odnos prema gostima. Web-stranice i aplikacije koje nude recenzije kao što su Google My Business, Yelp i TripAdvisor pomažu restoranima da dosegnu širu publiku.

Programi lojalnosti, popusti za redovite goste ili posebne ponude za grupe mogu povećati broj povratnih posjetitelja. Osim toga, promocije za posebne prigode (npr. Valentinovo, blagdani) i degustacijske večeri dodatno privlače goste i stvaraju posebnu atmosferu.

Troškovi nabave, najma i rada mogu biti visoki u restoranskom poslovanju pa je važno optimizirati resurse. Sklapanje partnerstava s lokalnim dobavljačima može pomoći u smanjenju troškova, dok kontrola zaliha i porcija doprinosi smanjenju otpada i efikasnijem poslovanju.

Gosti sve više cijene restorane koji posluju održivo i ekološki odgovorno. Korištenje biorazgradivih materijala, recikliranje otpada i energetski učinkovita rješenja pozitivno utječu na reputaciju restorana i privlače goste koji cijene ekološki odgovorne prakse. Također, takve mjere doprinose smanjenju operativnih troškova.

Ponuda koja se mijenja ovisno o sezoni doprinosi svježini i originalnosti jelovnika. Gosti cijene mogućnost isprobavanja lokalnih jela pripremljenih od sezonskih sastojaka, što restoranima omogućuje bolje planiranje nabave i niže troškove tijekom cijele godine.

Otvaranje i vođenje uspješnog restorana zahtijeva pažljivo planiranje i razumijevanje tržišta. Pravilna kombinacija lokacije, kvalitete usluge, promocije i održivih praksi ključna je za privlačenje gostiju i dugoročan uspjeh. Digitalna prisutnost i angažman na društvenim mrežama također igraju važnu ulogu u privlačenju i zadržavanju gostiju. Kroz kvalitetnu hranu, jedinstven koncept i pozitivnu atmosferu, restorani mogu postići prepoznatljivost i lojalnost gostiju, što vodi do uspjeha na konkurentnom tržištu.

Sajmovi ugostiteljske opreme, ponuda i potražnja

Sajmovi ugostiteljske opreme postali su ključna mjesta za okupljanje proizvođača, distributera, vlasnika ugostiteljskih objekata i stručnjaka iz sektora. Oni omogućuju pregled najnovijih trendova i inovacija te predstavljaju priliku za umrežavanje i sklapanje poslovnih suradnji. Sajmovi ugostiteljske opreme u Hrvatskoj, kao i specijalizirani međunarodni sajmovi, važni su za unaprjeđenje ugostiteljske ponude, s obzirom na to da se vlasnici restorana, hotela i drugih ugostiteljskih objekata suočavaju s rastućim zahtjevima tržišta i sve većom konkurencijom.

Jedan od vodećih sajmova ugostiteljske opreme u Hrvatskoj je GAST, koji se održava u Splitu. Ovaj sajam okuplja proizvođače i distributere opreme, hrane, pića, aparata za kavu, namještaja i drugih potrepština za ugostiteljstvo. GAST je poznat po tome što nudi sveobuhvatan pregled proizvoda i opreme potrebne za sektor turizma i ugostiteljstva, a posjećuju ga brojni vlasnici hotela, restorana, barova i kafića. Osim ponude opreme, GAST omogućuje posjetiteljima praćenje stručnih radionica i edukacija iz područja ugostiteljstva.

Promohotel je još jedan važan sajam ugostiteljske opreme koji se svake godine održava u Poreču. Ovaj sajam je specijaliziran za opremu i inventar za hotele, restorane, kafiće i ostale ugostiteljske objekte. Osim što omogućava ugostiteljima uvid u najnovije proizvode i inovacije, Promohotel pruža platformu za povezivanje dobavljača s potencijalnim klijentima, čime se olakšava nabava potrebne opreme za pripremu sezone.

Sajam InHoReCa u Zagrebu posebno je posvećen ugostiteljskoj i hotelskoj opremi te okuplja domaće i inozemne izlagače koji predstavljaju opremu, proizvode i tehnologiju namijenjenu sektoru ugostiteljstva. Osim široke ponude opreme, ovaj sajam posjetiteljima omogućuje i uvid u najnovije tehnologije za optimizaciju poslovanja u ugostiteljstvu, uključujući digitalne sustave za praćenje zaliha, naplatu i organizaciju usluga.

Osim domaćih sajmova, ugostitelji iz Hrvatske redovito posjećuju i međunarodne sajmove poput HOST u Milanu i Internorga u Hamburgu. Ovi sajmovi pružaju sveobuhvatan pregled inovacija na globalnoj razini, od opreme za restorane i hotele do naprednih rješenja u organizaciji usluga. Međunarodni sajmovi također nude priliku za suradnju s međunarodnim partnerima i istraživanje globalnih trendova.

S obzirom na rastući interes za održivost, proizvođači ugostiteljske opreme sve više nude proizvode izrađene od recikliranih materijala i energetski učinkovitih aparata. Uključivanje ekoloških rješenja u kuhinjsku opremu i namještaj postaje trend, budući da vlasnici ugostiteljskih objekata žele smanjiti svoj ekološki otisak i privući goste koji cijene odgovoran pristup okolišu.

Digitalizacija i primjena pametnih uređaja u ugostiteljstvu omogućuju veću kontrolu nad poslovanjem i optimizaciju troškova. Digitalni sustavi za praćenje zaliha, naručivanje i kontrolu kvalitete pomažu ugostiteljima da bolje planiraju poslovanje, čime smanjuju gubitke i povećavaju efikasnost. Uređaji povezani s internetom omogućuju daljinsko upravljanje i automatsko prilagođavanje, što smanjuje potrošnju energije.

Namještaj i oprema prilagođena gostima također su u trendu. U porastu su personalizirani proizvodi i oprema koja doprinosi ugodnom iskustvu gostiju. Od ergonomski prilagođenih stolica do dizajnerskog namještaja za interijere i eksterijere, ugostitelji žele stvoriti jedinstvenu atmosferu koja privlači i zadržava goste. Fokus na estetiku i udobnost interijera dodatno potiče goste da se vraćaju i borave duže u prostorima restorana, kafića ili hotela.

Visokotehnološka kuhinjska oprema je od presudne važnosti. Kuhinjska oprema koja omogućuje bržu pripremu jela uz očuvanje kvalitete sastojaka postaje sve popularnija. Primjer su konvekcijske pećnice, multifunkcionalni aparati i oprema za sous-vide tehniku kuhanja. Takva oprema pomaže restoranima da učinkovitije posluju, što im omogućuje da se brže prilagode promjenama u broju gostiju tijekom turističke sezone.

Potražnja za ugostiteljskom opremom u Hrvatskoj prati rast turizma i povećanje broja ugostiteljskih objekata, posebno na Jadranu i u većim gradovima. Hrvatski ugostitelji prepoznaju važnost ulaganja u kvalitetnu opremu jer ona ne samo da poboljšava radno okruženje i uslugu već doprinosi i konkurentnosti na tržištu.

Tijekom priprema za ljetnu sezonu dolazi do značajnog povećanja potražnje za ugostiteljskom opremom, kada hoteli, restorani i drugi objekti ulažu u obnovu i nadogradnju opreme. Ovo je razdoblje u kojem distributeri bilježe najviše narudžbi, a sajmovi koji se održavaju u proljeće predstavljaju priliku za sklapanje ugovora i nabavu opreme prije početka sezone.

Ugostitelji sve više traže opremu koja je dugotrajna, kvalitetna i energetski učinkovita. Održiva oprema, iako često skuplja, dugoročno se isplati jer smanjuje operativne troškove i doprinosi pozitivnom imidžu objekta. Ugostitelji su također sve više zainteresirani za reciklirane materijale i eko-certificirane proizvode, čime odgovaraju na sve veći zahtjev gostiju za održivim praksama.

S obzirom na visoke početne troškove opreme, sve više ugostitelja odlučuje se za leasing opreme ili sklapanje dugoročnih ugovora s dobavljačima. Leasing omogućuje ugostiteljima korištenje visokokvalitetne opreme bez visokih inicijalnih ulaganja, što je posebno korisno za male i srednje ugostiteljske objekte.

Sajmovi ugostiteljske opreme u Hrvatskoj i regiji ključni su za umrežavanje i upoznavanje s novim trendovima, a sve veća potražnja za održivim i digitalnim rješenjima pokazuje kako se ugostiteljski sektor prilagođava potrebama modernog tržišta. Uz mogućnost nabave visoko kvalitetne opreme, ugostitelji dobivaju i priliku za optimizaciju troškova, poboljšanje korisničkog iskustva i ostvarivanje dugoročnih ušteda. Sajmovi poput GAST-a, Promohotela i InHoReCa omogućuju dodatne poslovne prilike te doprinose konkurentnosti i profesionalizaciji hrvatskog ugostiteljskog sektora.