Urušavanje javnog zdravstva s jedne strane, golem potencijal za zdravstveni turizam s druge

Javni zdravstveni sustav u Hrvatskoj nalazi se u potrebi za daljnjom reformom i stabilizacijom, a najveći problem su velike liste čekanja na specijalističke preglede i zahvate, što dodatno pogoršava nedostatak zdravstvenih djelatnika koji je iz godine u godinu sve veći.

Hrvatski zdravstveni sustav doživio je nekoliko reformi od devedesetih godina, sve u cilju unapređenja sustava javnog zdravstva dostupnog za sve građane. Spomenimo u vezi s tim uvođenje dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Osnovno zdravstveno osiguranje u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), dok su privatni osiguravatelji nadležni za ponudu dopunskog i dodatnog osiguranja.

No, da je sustav i dalje financijski opterećen, potvrđuje i zadnja misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) 2024. godine u Hrvatskoj. Uz mnoštvo savjeta, MMF je savjetovao i promjene unutar zdravstvenog sustava. Dodatno i dopunsko osiguranje, kao participacija u zdravstvenoj skrbi, za gospodarske analitičare nije dovoljna te bi se trebala uvesti nova.

“Što se tiče zdravstvene skrbi, participacija namijenjena izravnom smanjenju fiskalnih troškova mogla bi se uvesti dok se nastoji proširiti pristup zdravstvenoj skrbi, što bi moglo uštedjeti troškove pružanjem jeftinije primarne skrbi ili smanjenjem ovisnosti o domovima za starije osobe.” — poručeno je u analizi MMF-a.

Zdravstveni sustav je u posljednje vrijeme opterećen nedostatkom zdravstvenog osoblja, i liječnika i medicinskih sestara, budući da ih je veliki broj dobio posao izvan hrvatskih granica. Liječnici uglavnom nastavljaju raditi u bolnicama i ambulantama i nakon odlaska u mirovinu. Slično je stanje u vezi s nedostatkom djelatnika u cijeloj regiji.

“Prilikom odlaska u mirovinu jedna mi je bolnica u Sloveniji, gdje mi radi kolegica iz Hrvatske, ponudila dvostruku veću plaću nego što je hrvatska, smještaj i sve troškove. No ostala sam i dalje raditi u Hrvatskoj, i to u četiri grada gdje nedostaje liječnika. Svakih nekoliko dana putujem u jedan od njih i većinom ostanem u njemu više dana, nakon čega odlazim u drugi. Nikad nisam više putovala u životu, a u mirovini sam.” — navela nam je jedna liječnica, specijalistica pedijatrije, grane medicine u kojoj posebno nedostaje stručnog kadra.

Zbog nedostatka osoblja nastaju i velike liste čekanja za specijalističke preglede i operacije. Sustav je u vezi s tim pred pucanjem, pa mnogi ekonomski stručnjaci zagovaraju vaučerizaciju zdravstva, odnosno da se pregledi i zahvati u privatnim klinikama i bolnicama također podmiruju dijelom iz proračuna namijenjenog za sada samo javnom zdravstvu.

Hrvatska vlada već nekoliko godina najavljuje daljnju reformu zdravstva, jer je svjesna da ga treba ojačati, i kadrovski i financijski, da bi se postigla bolja preventiva i ranije otkrivanje bolesti — što je jednostavno neizvedivo ako se ne riješe ključni spomenuti izazovi.

Pacijenti ocjenjuju zadovoljstvo zdravstvenom uslugom; država preuzima upravljanje

Najavljena reforma “posebno stavlja usmjerenja na pacijenta u svakoj situaciji”, odnosno predlaže se obveza svakog zdravstvenog radnika da pruži hitnu medicinsku pomoć svakoj osobi i izvan svojeg radnog mjesta, odnosno u neposrednoj blizini svojeg mjesta rada. Predviđa se i mogućnost da pacijent ocijeni zadovoljstvo zdravstvenom uslugom i aktivno sudjeluje u provedbi novih preventivnih zdravstvenih sistematskih pregleda.

Drugi važan dio reforme je organizacijska struktura zdravstvenog sustava — u primarnu razinu zaštite uključuju se psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija. Sanitetski prijevoz premješta se u djelatnost zavoda za hitnu medicinu. Unapređuje se postupanje hitne medicinske službe kroz “brisanje” županijskih granica, uvode se mobilne ljekarne i jačaju mobilne ambulante. Novost je i osiguravanje zdravstvene zaštite za studente izvan mjesta prebivališta/boravišta kroz posebne ordinacije. Uređuje se i rad turističkih ambulanti.

Zakonskim izmjenama predviđen je jedan dom zdravlja po županiji, uz mogućnost osnivanja podružnica domova zdravlja, kao i administrativno rasterećenje liječnika uz zapošljavanje administratora.

Nedavna reorganizacija bolničkog sustava uključila je novu kategorizaciju bolnica, ali i prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu. Izvanbolnička specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, specijalne bolnice, lječilišta i poliklinike ostaju u upravljačkoj nadležnosti županija. Tercijarna razina zdravstvenih ustanova, koja uključuje KBC-ove, KB-ove i Klinike, kao i do sada, ostaje u nadležnosti države. Provoditelji reforme tvrde da je glavna zamisao takvog novog modela upravljanja — sinergija, a ne podjela.

Predlaže se reguliranje rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava, tako da zdravstveni djelatnik za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja, zamjenika ili pomoćnika ravnatelja, predstojnika klinike ili zavoda — ne može biti osnivač zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva u istoj djelatnosti, što se do sada događalo. Dodatno se regulira obavljanje dopunskog rada, tako da se uvjetuje učinkovito upravljanje listama čekanja u javnom zdravstvu. Prevelike liste čekanja već su spomenute kao jedan od najvećih kamena spoticanja za učinkovit zdravstveni sustav.

Upravljanje ljudskim potencijalima uključuje osnaživanje mladih liječnika, omogućavanje zdravstvenim djelatnicima u javnoj službi da privatnu praksu mogu obavljati bez dobivanja suglasnosti Ministarstva zdravstva, najduže do navršenih 68 godina života, umjesto dosadašnjih 65 godina, jednakim bodovanjem koeficijenata specijalista, bez obzira jesu li na primarnoj ili na višim razinama zdravstvene zaštite.

Spomenute izmjene zakona donesene su u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, nakon pandemije koronavirusa koja je pogodila cijeli svijet.

Zakonskim izmjenama uređeno je i povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite te za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje — povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine usluge.

Sve to lijepo izgleda na papiru, no kako bi zakonodavstvo i reforma zaživjeli, potrebno je promjene i provesti “na terenu”.

Nedostatak zdravstvenih djelatnika

Problematika nedostatka liječnika traje već poduže vrijeme, a nedavno se pojavio i nedostatak medicinskih sestara, budući da su i one postale jako tražene u svim državama Europske unije.

Skoro dvadeset godina već postoji problem nedostatka liječnika na otocima, potom su bez liječnika počela ostajati sve više napuštena seoska područja, a u posljednje vrijeme se zdravstvo muči i s nedostatkom specijalista. I to ne samo u nekim hrvatskim gradovima, već se nedostatak osjeti i u glavnom gradu Zagrebu. Jer jedan od četiri grada u koji odlazi raditi umirovljena liječnica pedijatrica s početka naše priče je i Zagreb.

Prema podacima Hrvatske liječničke komore (HLK) pedijatara nedostaje toliko, da često zdravstveno skrbe i za pedeset posto više djece od predviđenog uobičajenog broja za primarnu pedijatrijsku ordinaciju. To im uzima vrijeme za sistematske preventivne preglede, kao i preglede bolesne djece, što smanjuje kvalitetu zdravstvene zaštite i povećava mogućnost liječničke pogreške.

Nakon ankete iz 2022. godine i istraživanja Hrvatske liječničke komore iz 2023. godine, dobiveni su rezultati koji govore o dramatici što se tiče nedostatka kadra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ). Prema nalazima, Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika, 110 ginekologa i 90 pedijatara, s tendencijom da te brojke i dalje rastu.

Tako obiteljski liječnici kažu da za pregled pacijenta imaju deset minuta, umjesto predviđenih petnaest do dvadeset i pet minuta za prvi pregled, dok pedijatri u PZZ-u prosječno imaju devet minuta za pregled novorođenčadi i djece, što je daleko ispod norme propisane Vremensko-kadrovskim normativima (dio dokumenta Plan i program mjera zdravstvene zaštite 2020.—2022. što ga je donijelo Ministarstvo zdravstva), koja kaže da bi sistematski pregled dojenčeta trebao trajati trideset minuta, a prvi pregled bolesnog djeteta dvadeset minuta. Ništa bolje nije niti u ginekološkim ordinacijama u PZZ-u, jer ginekolozi prosječno za pregled imaju tek petnaest minuta od normativima predviđenih pola sata.

Veliki nedostatak liječnika i sve manje vremena za pacijente prati i velika birokratizacija sustava. Prema spomenutoj velikoj anketi, osam od deset obiteljskih liječnika i pedijatara, bez obzira na mjesto zaposlenja, te ginekologa u privatnim ordinacijama, vrlo su nezadovoljni količinom papirologije koju moraju ispunjavati.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) propisuje cijeli niz administrativnih zadataka, poslova i procedura koje liječnicima oduzimaju previše vremena.

“Umjesto da se papirologijom bave zaposleni u HZZO-u, oni su to prebacili na nas, liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nezadovoljstvo odnosom s HZZO-om je iznimno snažno kod privatnih ordinacija, što se vidi iz podatka da čak 92 posto tih liječnika smatra kako ima nikakav ili vrlo mali utjecaj na ugovaranje i sadržaj ugovora s HZZO-om. Liječnici u privatnim ordinacijama u PZZ-u svoje zadovoljstvo odnosom s HZZO-om ocijenili su iznimno niskom ocjenom 3,5 što školskim rječnikom znači dvojku.” — komentirala je rezultate ankete zamjenica predsjednika HLK-a dr. Vikica Krolo.

Struka predlaže daljnje reforme sustava i mjere koje bi ga unaprijedile

Prema zadnjem ispitivanju, u Hrvatskoj u PZZ-u radi 2.647 liječnika, od čega 2.187 liječnika obiteljske medicine, 224 ginekologa i 236 pedijatara. Općenito gledajući, u Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika, odnosno desetak posto do popunjenosti mreže HZZO-a. Posebno je teško u tri županije u kojima nedostaje više od petine obiteljskih liječnika, a to su Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Sisačko-moslavačka županija.

S ginekolozima u PZZ-u, kojih u cijeloj državi nedostaje 110, to je čak jedna trećina u odnosu na mrežu HZZO-a. Stanje je iznimno loše u Brodsko-posavskoj županiji, gdje ih nedostaje čak 67 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj, 56 posto te Šibensko-kninskoj županiji, gdje ih nedostaje 50 posto. Alarmantno je stanje s primarnim pedijatrima kojih u PZZ-u nedostaje 90. Po crnim brojkama nedostajućih pedijatara, najlošije je u Koprivničko-križevačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje do popunjenosti mreže nedostaje 63 posto pedijatara, a u Sisačko-moslavačkoj ih nedostaje 58 posto.

Za struku takvo stanje, bez dubinskih promjena, vodi daljnjem urušavanju pedijatrijske zdravstvene skrbi za djecu. Zato je Hrvatska liječnička komora predložila više reformskih mjera koje bi unaprijedile rad liječnika u PZZ-u, olakšale ga i učinile atraktivnijim.

To su: Slobodan izbor mjesta rada za liječnike: privatna ordinacija ili dom zdravlja; Omogućen prijenos privatnih ordinacija na drugog liječnika; Uvedeno dugoročno i sustavno planiranje kadrova u zdravstvu: nacionalno planiranje, raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija; Raspisan veći broj specijalizacija za PZZ — za domove zdravlja i privatne ordinacije; Aktivnije uključenje gradova i županija u privlačenje liječnika u lokalne sredine (bonusi, osiguravanje stanovanja, nabava opreme i slično); Omogućene skupne privatne prakse; Smanjen broj administrativnih procedura koje liječnici provode — treba ih preuzeti HZZO; Smanjen standardan broj pacijenata po timu obiteljskog liječnika na 1.500 — što će utjecati na kvalitetniju prevenciju i rasterećenje bolničkog sustava; Omogućeno zapošljavanje dodatne medicinske sestre i/ili zdravstvenog i nezdravstvenog radnika; Izjednačavanje koeficijenata za liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s koeficijentima liječnika u bolničkom sustavu.

Ukidanje takozvanih “robovlasničkih ugovora”, kako su liječnici nazivali penalizacijski model zadržavanja liječnika u matičnim ustanovama u kojima su specijalizirali, bio je i jedan od ključnih zahtjeva izrečen na najvećem prosvjedu liječnika u hrvatskoj povijesti, održanom 18. ožujka 2023. godine u organizaciji pet krovnih liječničkih organizacija. Zajedništvo, brojnost, snaga i odlučnost hrvatskih liječnika na zagrebačkom Markovu trgu bila je jasna poruka politici da je vrijeme za konkretna djela, a ne samo riječi.

Privatno zdravstvo još nije izabrano kao spasitelj sustava

Postoji alternativa javnom zdravstvu, a to je privatno. No, postoji i treći put, odnosno javno-privatno partnerstvo, koje bi trebalo povećati zdravstvenu zaštitu i prevenciju bolesti, a koje bi se moglo ostvariti kroz, primjerice, vaučerizaciju zdravstva. Odnosno, pacijenti bi dobili mogućnost da HZZO plati njihovu uslugu i u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, ako je oni odaberu kao svoj izbor.

Slična suradnja već postoji s privatnim ordinacijama u PZZ i sa zdravstvenom njegom u kući, no suradnja s privatnim klinikama još ne postoji. Većom suradnjom bi se smanjile i liste čekanja, uvela brža dijagnostika i prevencija, od čega bi u konačnici profitiralo i cijelo, zdravije društvo. No takva reforma zdravstva još nije na vidiku, nego se i dalje potencira ulaganje u javno zdravstvo.

No, je li takav model financijski održiv, ali i privlačan ne samo za pacijente, nego i zdravstvene djelatnike, ostaje za vidjeti. Odnosno, hoće li se cijeli sustav urušiti ili preživjeti zbog dodatnih sredstava i povećavanja plaća djelatnika u sustavu. Negativni primjeri stanja u javnom zdravstvu su brojni. Pred proglašenje pandemije koronavirusa u Hrvatskoj, u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević nisu radila oba postojeća rendgena. Na rendgen pluća slali su pacijente u drugu, obližnju bolnicu, u kojoj je rendgen radio.

U Klinici za tumore (KBC Sestre milosrdnice) nalazi se jedan od najstarijih CT-a u državi, dok su s druge strane tamo zaposleni vrhunski liječnici, i to na svjetskoj razini. Tek je početkom 2024. godine raspisan natječaj za nabavu novog uređaja.

No, daljnja privatizacija zdravstva postala je i političko pitanje u Hrvatskoj, oko čega se lome koplja i vode rasprave. Neki plaše ljude da će ostati bez javnog zdravstva, dok drugi ističu kako takvo javno zdravstvo niti ne može liječiti ljude na odgovarajući i učinkovit način, zbog nagomilanih problema.

Državna suradnja s privatnom klinikom Medikol, čiji je razvitak proglašen strateškim projektom, dočekana je na nož od kritičara suradnje s privatnim zdravstvom i opisana je kao “u potpunosti otvoren put privatizaciji hrvatskog zdravstva”.

Izdaci u BDP-u za zdravstvo kod nas iznose 8,1 posto BDP-a, nasuprot EU prosjeku od 10,5 posto BDP-a, dok istodobno imamo previsok udio izdvajanja za zdravstvo iz plaća, na račun poslodavaca, a prenizak iz drugih izvora financiranja — poput spomenutih dopunskih osiguranja.

Kao još neke izvore dodatnog podizanja financiranja zdravstva, analitičari spominju i doplate za lijekove te veće premije zdravstvenog osiguranja za dobrovoljne zdravstvene rizike poput pijenja alkoholnih pića i pušenja cigareta.

U ovogodišnjoj analizi glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoja Stojića, zaključuje se da je relativno niži udio ukupnih izdvajanja za zdravstvo nažalost pozitivno koreliran i s pokazateljima morbiditeta i mortaliteta u različitim skupinama bolesti, koji su iznad prosjeka EU-a.

HUP je još ranije predložio minimalne korekcije cijena lijekova na recept u skladu s realnim troškovima proizvodnje i distribucije, čime se značajno smanjuje rizik financijske neodrživosti najšire korištenih te i dalje najpristupačnijih lijekova na hrvatskom tržištu. Predlagano je povećanje cijena lijekova od petnaest posto za lijekove do dvadeset i pet eura, odnosno deset posto za lijekove od dvadeset i šest do pedeset eura, no prijedlog je odbijen.

U HUP-u su izložili taj prijedlog jer vjeruju da bi s tim povećanjima dodatni trošak od trideset milijuna eura godišnje znatno povećavao sigurnost opskrbe bolesnika u Hrvatskoj. HUP tim prijedlogom želi povećati dostupnost svih lijekova kroz brži proces uvrštenja na liste, kao i širenje modela sufinanciranja potrošnje lijekova te multi-winning model javne nabave u zdravstvu, koji sprečava ovisnost o jednom dobavljaču te naknadni relativno skuplji interventni uvoz u slučaju da taj jedan dobavljač zakaže.

U cilju povećanja učinkovitosti zdravstvenog sustava, HUP se zalaže za jednaku dostupnost javnog i privatnog zdravstva kroz slobodan odabir medicinske usluge sustavom vaučera uz uključivanje privatnih osiguravajućih kuća uz HZZO kroz objedinjeno plaćanje zdravstvenih usluga.

Manifest konferencije godišnjeg Zdravstvenog foruma o nužnim reformama

Uslijed sve većih demografskih pritisaka te lošeg zdravstvenog stanja hrvatskih građana (Hrvatska je zadnja po prevenciji u Europskoj uniji), sudionici ovogodišnjeg najvećeg regionalnog zdravstvenog HealthComm Foruma pozvali su Vladu Republike Hrvatske da okupi javni, privatni i nevladin sektor kako bi zajednički kreirali nova rješenja za suvremeno zdravstvo.

Javno zdravstvo su ocijenili kao neučinkovito, zastarjelo i financijski neodrživo, kojem sve manje vjeruju i sami pacijenti. Naglašena je potreba za hitnom reformom sustava kako bi se vratilo povjerenja građana u njega.
Konferencija je okupila na jednom mjestu vodeće svjetske stručnjake, medicinsku struku, farmaceute, menadžere u zdravstvu, pacijente i predstavnike političkih stranaka.

Svi su oni poručili kako je vrijeme za iskorak i kreiranje suvremenog, funkcionalnog, dostupnog i održivog zdravstvenog sustava koji je usmjeren na pacijenta, te kako takva promjena ne može doći samo s jedne adrese.

“Cilj ovogodišnjeg Foruma je postići konsenzus svih njegovih sudionika oko krajnjih ishoda koje želimo imati u našem zdravstvu, a koji se ne vežu samo uz jedan mandat jedne vlade, već moraju biti dio šireg društvenog ugovora. Postizanjem takvog konsenzusa dajemo i vjetar u leđa donositeljima odluka, jer nitko ne može tako složenu transformaciju provesti sâm i bez bliske suradnje i doprinosa javnog, privatnog i nevladinog sektora.” — istaknula je na otvaranju konferencije Nina Išek Međugorac, direktorica HealthComm Foruma, čija je ovogodišnja zemlja-partner bila Kraljevina Danska.

Upravo je u toj zemlji zdravstveni sustav napredan, ponajviše zahvaljujući dobroj komunikaciji i povjerenju između pacijenata i zdravstvenih djelatnika, ali i poreznih obveznika i države — istaknuo je na početku konferencije Veleposlanik Danske Ole Henrik Frijs-Madsen. Danska je primjer ispravnog modela društvenog ugovora u zdravstvu kakav je potreban i Hrvatskoj.

“Javno zdravstvo mora biti usmjereno na pacijenta i organizirano tako da se pacijenti, liječnici i zdravstvo odnose jedni prema drugima s poštovanjem i povjerenjem. Zato nam je važan dobro definiran društveni ugovor koji postavlja jasna razgraničenja uloga i odgovornosti vlade, pružatelja zdravstvene skrbi i pacijenata.” — istaknula je dr. med. Ksenija Kos, neurologinja iz bolnice Mercy Hospital u St. Louisu i predsjednica udruge CROMed-USA. Istaknula je kako postojeći društveni ugovor u zdravstvu u Hrvatskoj više ne odgovara vremenu ni potrebama pacijenata.

Štoviše, Hrvatska je u vrlo nezavidnom položaju, jer nam se u posljednjih trideset godina broj stanovnika smanjio za gotovo devetsto tisuća, a broj starijih od šezdeset i pet godina se udvostručio, pa ih je danas gotovo milijun. Uz to, živi se nezdravo i ranije se umire, jer hrvatski građani statistički imaju pet godina zdravog života manje od prosjeka EU. To znači da građani u sve većoj mjeri moraju koristiti zdravstveni sustav, koji je već preopterećen.

“Naš je sustav zastario i nije orijentiran na pacijenta. Suvremeni zdravstveni sustavi u središte stavljaju put pacijenta kroz sustav — od prevencije, dijagnostike pa do praćenja tijeka i ishoda liječenja. Da bismo to postigli, trebamo biti puno bolji u prikupljanju i korištenju podataka, omogućiti pacijentima inovativne lijekove i metode liječenja te im osigurati educirano i motivirano osoblje u ustanovama.” — istaknuo je Sani Pogorilić, izvršni direktor Inovativne farmaceutske inicijative koja okuplja inovativne farmaceutske kompanije na hrvatskom tržištu.

Preopterećenost zdravstvenog sustava, koja doduše nije vezana samo uz Hrvatsku, sve češće udaljava zdravstvene djelatnike od pacijenata, što se ne bi smjelo događati.

Michael Skovdal Rathleff, profesor danskog Sveučilišta Aalborg, istaknuo je kako su radnici u zdravstvu zatrpani raznim zadacima koji im smanjuju vrijeme za bavljenje pacijentima. “Potrebna nam je suradnja između različitih sektora te integracija digitalnih rješenja kako bismo rasteretili zdravstvene djelatnike. No, uvođenje digitalnih rješenja mora pratiti i edukacija zdravstvenih djelatnika kako ih koristiti.” — istaknuo je Rathleff.

Posebno je mjesto na konferenciji zauzelo i pitanje zašto Hrvatska ima znatno slabiju dostupnost suvremenim onkološkim lijekovima od susjednih zemalja koje su usporedive po ekonomskoj razvijenosti.

Sudionici Foruma podržali su i Manifest sa sedam prioritetnih područja na kojima se mora temeljiti sveobuhvatna reforma zdravstva.

1. Zdravstvo mora biti dostupno svakom građaninu u trenutku kad mu je ono doista i potrebno.
2. Prevencija je temelj dugovječnosti. Moramo se više usredotočiti na primarnu i sekundarnu prevenciju, u sklopu koje pravodobno dijagnosticiramo bolest te je liječimo i nadziremo u fazama u kojima je opterećenje na pacijentu i sustavu minimalno.
3. U postupku liječenja pacijenti moraju imati pravo na pristup najsuvremenijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.
4. Daljnja digitalizacija, umrežavanje sustava i prikupljanje podataka preduvjeti su za uspješnu reformu koja će u središte staviti praćenje ishoda liječenja.
5. Bolnički sustav mora odgovarati potrebama suvremenog zdravstva, ali i stvarnim potrebama pacijenata.
6. Pacijenti zaslužuju individualni pristup liječenju u centrima izvrsnosti, u kojima će im biti dostupni vrhunski stručnjaci s najnovijim spoznajama u liječenju pojedinih bolesti.
7. Hrvatskom zdravstvenom sustavu potreban je održiv plan financiranja, a stupanj ulaganja u zdravstvo mora dostići razine najuspješnijih država članica Europske unije.

Zdravstveni turizam kao rastuća industrija

Dok se zdravstveni sustav nalazi pred velikim izazovima, u njemu i dalje djeluje velik broj uspješnih liječnika, čiji se rad prepoznaje i izvan granica države, budući da neki od njih i patentiraju različite metode invazivnog i neinvazivnog liječenja. Pritom ostvaruju uspjeh i u javnim i privatnim klinikama. Popis imena stručnjaka koji su se istaknuli iznimnim radom i uspjesima na svjetskoj razini je prevelik da bi se spomenuo samo dio njih.

Unatoč izazovima, zdravstvo u Hrvatskoj ima veliki potencijal i za gospodarski rast, kad se vidi uspjeh postojećih privatnih klinika, koje su čak počele posjećivati i neke holivudske zvijezde. Jer hrvatsko zdravstvo je konkurentno najviše u odnosu visoke kvalitete stručnog kadra s jedne strane, i pristupačne cijene usluga s druge, pogotovo na razini Europske unije i ostalih razvijenih država svijeta.

Zdravstveni turizam je najbrže rastući oblik turizma, a pandemija covid-19 postavila je zdravlje na vrh ljestvice ljudskih zanimanja i prioriteta, pa zanimanje za ozbiljnu preventivu i kvalitetu liječenja jača u cijelom svijetu. Hrvatski turizam spreman je za oslobađanje potencijala zdravstvenog turizma, koji može pridonijeti održivosti turističkih trendova u Hrvatskoj — što je prepoznato i u novoj strategiji turizma.

Potencijal je prepoznao već prije više godina, dok se u Hrvatskoj još nije niti razmatrao, poznati ekonomski analitičar i znanstvenik Guste Santini. On je ukazao na veliki potencijal danas turistički neatraktivnih područja Dalmatinske zagore, odnosno Like, koji su naročito zanimljivi za korisnike i turiste treće životne dobi, a za koje bi uz revitalizaciju napuštenih sela mogla nastati i nova naselja sa specifičnom eko-etno ponudom, ali i s ukupnom ponudom zdravstvenog turizma.

Polupraznoj Slavoniji, odakle je odselio najveći postotak stanovnika, također bi dobro došao razvoj zdravstvene turističke industrije.

Koliki je potencijal zdravstvenog turizma, pokazuje istraživanje Global Wellness Instituta, koji je prvi put 2012. godine izmjerio wellness turizam na 439 milijardi dolara. Od tada je wellness postao glavna sila na globalnom turističkom tržištu, s prihodima koji su dosegnuli 720 milijardi dolara u 2019. Uslijedio je pad 2020. zbog pandemije, no sada se očekuje novi, još veći uzlet.

Potencijal za produljenje turističke sezone

U Hrvatskoj postoje goleme mogućnosti za ulaganja u zdravstveni turizam, što zbog prirodnih blagodati, što zbog stručnog kadra. Takav oblik turizma ima sve preduvjete za cjelogodišnje poslovanje, što je izrazito bitno za Hrvatsku, gdje je turizam još uvijek sezonalan i usmjeren na obalu.

“Važno je naglasiti da su naš adut lječilišni gradovi, koji privlače posjetitelje što se zanimaju za zdravstvene i wellness usluge, ali osim toga i za gastronomiju i kulturu.” — istaknula je direktorica Sektora turizma HGK Andreja Vukojević prilikom zadnjeg formiranja Zajednice zdravstvenog turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Zajednica zdravstvenog turizma HGK, kada je izvorno osnovana prije deset godina, bila je prva organizacija koja je okupljala i poticala komunikaciju među predstavnicima subjekata zdravstvenog turizma. Komunikacija, razmjena iskustava i usklađivanje ciljeva razvoja zdravstvenog turizma potrebni su kako bi se razvoj odvijao ciljano i željenom dinamikom.

“HGK iznova dokazuje da je ona mjesto udruživanja privatnih i javnih ustanova, tvrtki i klastera koje pružaju usluge zdravstvenog turizma. Ta grana turizma je posebno bitna jer može utjecati na razvoj turističke djelatnosti u kontinentalnim krajevima Hrvatske. Zajednica zdravstvenog turizma ima za cilj biti krovno nacionalno tijelo za dionike zdravstvenog turizma, poticati snažan razvoj, promociju na novim tržištima i podizanje kvalitete i ponude te grane turizma.” — poručila je Vukojević.

Značajnijim uključivanjem zdravstvene i wellness ponude u turistički sektor, Hrvatska može privući širi krug posjetitelja, produžiti turističku sezonu, potaknuti gospodarski razvoj i ojačati svoj ugled destinacije kojoj je dobrobit posjetitelja na prvom mjestu. Zdravstveni turizam zahtijeva suradnju između različitih dionika, što uključuje pružatelje zdravstvenih usluga, wellness objekte, turističke zajednice i lokalna poduzeća.

“Važno je da svi koji radimo u zdravstvenom turizmu osiguramo podršku tom razvoja. Tako su ključni ciljevi Zajednice razvoj zdravstvenog turizma, povezivanje subjekata Zajednice i okrupnjavanje ponude, otvaranje novih tržišta i kanala komunikacije, edukacija i zajednička promocija, te članstvo u svjetskim stručnim udrugama koje promiču zdravstveni turizam i omogućuju komunikaciju i razmjenu znanja na globalnoj razini. Posebno je važno zajedničko djelovanje za unapređenje sustava zdravstvenog turizma i zagovaranje konkretnih ciljeva.” — zaključila je Ivana Kolar, predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma.

Zajednica je najavila zalaganje za usklađivanje terminologije unutar spektra “zdravlja i wellness” turizma, uvođenja statističkog praćenja broja zdravstvenih turista, unapređenje zakona i pravilnika o zdravstvenom turizmu, snižavanje stope PDV-a na zdravstvene usluge i usluge zdravstvenog turizma.

Postojeći sustav specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju i lječilišta

Zdravstveni turizam jedan je od najjačih trendova turističkih putovanja posljednjeg desetljeća. Tome je pridonijela svijest ljudi o brizi za vlastito zdravlje, povećanje slobodnog vremena i dohotka stanovništva, ali i promjene u načinu rada i života suvremenog čovjeka uslijed pojačanog stresnog okruženja i povećanja kroničnih bolesti, pri čemu se posebno ističu kardiovaskularne i zloćudne bolesti, dijabetes i respiratorne bolesti.

To je specifičan oblik pružanja zdravstvenih usluga u turizmu, u okviru kojeg se koriste dijagnostički i terapijski postupci, postupci medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege, prirodni ljekoviti čimbenici, provode preventivno zdravstveni programi uz multidisciplinaran tim — a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unapređenja kvalitete života.

Glavni potencijali i stupovi budućeg razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj su kvalitetni i stručni zaposlenici, raznolikost prirodnog bogatstva, ekološke kvalitete prostora, ljekovite vode, more, blagotvorno podneblje, zdrava hrana i sigurnost odredišta. Za sada se zdravstvenim turizmom u Hrvatskoj bave u najvećem opsegu lječilišta, specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Sukladno podacima prikupljenim izravno od specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju i lječilišta, ukupno je u njima registrirano 5.222 kreveta i zaposleno 3.680 zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.

Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i lječilišta imaju 2.146 kreveta ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO). Tijekom dosadašnjih aktivnosti, Služba za zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva identificirala je razvojne investicijske projekte zdravstvenih ustanova — specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju i lječilišta kao “grozd projekt” zdravstvenog turizma.

On obuhvaća sedamnaest specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju i lječilišta, a to su: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice; Lječilište Istarske toplice; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka Makarska; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan; Lječilište Veli Lošinj; Thalassotherapia Opatija, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos; Lječilište Topusko; Thalassotherapia Crikvenica; Lječilište Bizovačke toplice; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice; Top terme Topusko; Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju “Prim. dr. Martin Horvat” Rovinj i Lifeclass terme Sveti Martin — Hotel Spa Golfer.

Osim spomenutih, posljednjih nekoliko godina razvijene su mnoge privatne ambulante te male i srednje klinike koje većinu prihoda ostvaruju upravo od stranaca, koji su im postali redoviti klijenti. Iz susjednih europskih zemalja ponekad se koriste i organiziranim skupnim posjetima upravo zbog zdravstvenog turizma.

Estetska kirurgija, dentalna medicina, razne operacije i zahvati…

Zdravstveni turizam dio je turističke industrije koji najbrže raste na svjetskoj razini, prema procjenama čak dvadeset posto. Taj golem potencijal se za gospodarski rast Hrvatske tek mora kapitalizirati uz pomoć koordinirane komunikacije i promocije. O tome “Kako prodati zdravlje” na Danima komunikacija predavanje je održao i Ognjen Bagatin iz Poliklinike Sinteza, koja je među prvima uvidjela mogućnosti zdravstvenog turizma.

Sve više se Hrvatska profilira i kao destinacija za usluge estetske medicine, što također može značajno utjecati na tržište privatnog zdravstva u Hrvatskoj i na turističke rezultate izvan sezone. Naime, Bagatin je uvodno naglasio da se procjenjuje kako će tržište privatnog zdravstva u Hrvatskoj do 2028. biti veće od milijardu eura, dok će globalno tržište estetske medicine dosegnuti vrijednost od 26,7 milijardi USD u sljedećih pet godina.

“Sjajno je da se sve više govori o važnosti komunikacije u zdravstvu. To je postupak koji ide u više smjerova: promocije zdravih navika i brige o zdravlju, komunikacije suodnosa javnog i privatnog zdravstva, te tržišne komunikacije zdravstvenih usluga i proizvoda. Pritom je ključno da su korisnici uvijek potpuno i objektivno informirani. Komunikacija je važna i u promociji zdravstvenog turizma, gospodarske niše koja je u Hrvatskoj još nedovoljno razvijena, a ima potencijal cjelogodišnje aktivnosti. Zato smo prošle godine u HGK obnovili Zajednicu zdravstvenog turizma, a Dani komunikacija odlična su prilika da razgovaramo o tome kako komunicirati i ‘prodati’ zdravlje.” — naveo je Bagatin, serijski poduzetnik, suvlasnik i direktor Poliklinike Sinteza, koji je dugogodišnji sugovornik medija kad je riječ o zdravstvenom turizmu.

“Procjenjuje se da je stopa rasta zdravstvenog turizma dvadesetak posto godišnje, a taj potencijal za gospodarski rast moramo početi optimalno koristiti. Dodatno se procjenjuje da se u Hrvatskoj od zdravstvenog turizma uprihodi godišnje oko 150 milijuna eura. Gosti nas prepoznaju kao destinaciju za dentalnu medicinu, oftalmologiju, ortopediju pa i onkologiju. Budući da bilježimo sve veće zanimanje za investicije u zdravstveni turizam, Zajednica zdravstvenog turizma HGK potiče snažniji razvoj te niše kroz otvaranje novih tržišta i kanala promocije, umrežavanje te edukacije.” — istaknula je prilikom rasprave Andreja Vukojević iz HGK.

Privatni zdravstveni sektor posljednjih nekoliko godina raste više nego ikada, i na neki način postaje konkurencija onom javnom — što u uslugama, što u privlačenju kvalitetnog kadra. Promocija zdravstvenog turizma je bitna jer taj segment već ima sve preduvjete za cjelogodišnje poslovanje.