Zdravlje i medicina uz štrajk javnog sektora
Zdravstveni sustav u Hrvatskoj igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i kvalitete života građana. Uz osnovne medicinske usluge koje pokrivaju državne zdravstvene ustanove, posljednjih desetljeća razvija se i privatni sektor, nudeći širok spektar zdravstvenih usluga. No, unatoč rastu privatnog sektora i konstantnom ulaganju u zdravstvenu infrastrukturu, hrvatski zdravstveni sustav suočava se s brojnim izazovima, kao što su nedostatak medicinskog osoblja, ograničeni resursi i sporost prilagodbe inovacijama.
Na tržištu zdravstva primjetan je snažan porast privatnih medicinskih ustanova, poput poliklinika, laboratorija i specijaliziranih ordinacija, koje prate promjene u navikama pacijenata. Sve veći broj građana koristi usluge privatnih ordinacija zbog bržeg pristupa specijalistima, čime javno zdravstvo gubi jedan dio korisnika. S druge strane, državne bolnice i klinike suočene su s izazovima poput nedostatka osoblja i dužih lista čekanja, što upućuje na neravnotežu između javnog i privatnog sektora.
Jedan od najvećih problema u hrvatskom zdravstvenom sektoru ostaje odljev kvalificiranih medicinskih kadrova, osobito u sektoru specijalističke medicine i zdravstvene njege. Sve veći broj liječnika i medicinskih sestara odlučuje nastaviti karijeru u inozemstvu, gdje su uvjeti rada često bolji i stabilniji. Ovaj problem dodatno otežava pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, osobito u manje razvijenim područjima zemlje.
U ovoj analizi istražit ćemo u kojim je segmentima hrvatsko zdravstveno tržište konkurentno, razloge popularnosti privatnih medicinskih usluga te raspraviti o budućim izazovima i mogućnostima za poboljšanje kadrovskih kapaciteta i kvalitete zdravstvenih usluga u Hrvatskoj.
Hrvatsko zdravstveno tržište bilježi konkurentnost u nekoliko ključnih sektora, među kojima su stomatologija, estetska kirurgija i wellness turizam, te medicinske usluge za strane pacijente. Konkurentnost u ovim područjima rezultat je kombinacije kvalitetne usluge, relativno pristupačnih cijena u usporedbi sa zapadnoeuropskim tržištima i modernizacije sektora.
Stomatološke usluge, estetska kirurgija i anti-aging industrija: zdravstveni turizam
Hrvatska je postala međunarodno prepoznata destinacija za stomatološki turizam. Zahvaljujući visokom standardu stomatoloških usluga i relativno nižim cijenama u odnosu na zemlje zapadne Europe, hrvatski stomatološki centri privlače velik broj stranih pacijenata, osobito iz Njemačke, Austrije i Italije.
Većina klinika koristi najsuvremeniju tehnologiju i materijale u stomatološkoj praksi. Mnogi stomatolozi su školovani prema europskim standardima, što osigurava kvalitetu usluge. Troškovi stomatoloških usluga u Hrvatskoj mogu biti i do 60 posto niži nego u Zapadnoj Europi. Taj omjer cijene i kvalitete čini Hrvatsku izuzetno privlačnom destinacijom.
Osim samih usluga, pacijenti često uživaju u personaliziranim paketima koji uključuju prijevoz, smještaj i podršku tijekom boravka.
Estetska kirurgija i anti-aging tretmani bilježe velik rast u Hrvatskoj, koja postaje poznata po kvalitetnim estetskim tretmanima i konkurentnim cijenama. Privatne poliklinike specijalizirane za estetsku kirurgiju i dermatologiju koriste suvremenu tehnologiju i zapošljavaju kvalificirane stručnjake. Primjerice, poliklinike poput Poliklinike Bagatin i Poliklinike Milojević poznate su po kvaliteti usluge.
Mnoge klinike koriste najnovije tehnike u estetskoj kirurgiji i anti-aging tretmanima, uključujući minimalno invazivne zahvate i laser tehnologiju. Pacijenti često dolaze iz inozemstva zbog estetskih tretmana, ali svoj boravak u Hrvatskoj kombiniraju s wellness turizmom, što pridonosi atraktivnosti sektora.
Hrvatska je privukla pozornost stranih pacijenata koji traže specijalističke medicinske usluge poput ortopedskih zahvata i rehabilitacije. Centri poput Specijalne bolnice za ortopediju Akromion poznati su po ortopedskim zahvatima visoke kvalitete.
Specijalističke bolnice u Hrvatskoj zapošljavaju vrhunske stručnjake s međunarodnim iskustvom, što dodatno povećava konkurentnost. Cijene specijalističkih zahvata, poput operacija kuka ili koljena, značajno su povoljnije, čime Hrvatska postaje pristupačna i privlačna alternativa za strane pacijente.
U posljednjih desetak godina, privatni medicinski sektor u Hrvatskoj doživio je pravu ekspanziju. Povećana potražnja za privatnim medicinskim uslugama rezultirala je otvaranjem brojnih privatnih laboratorija, poliklinika i ordinacija. Pitanje koje se sve češće postavlja jest ima li ovaj rast svoj prirodni kraj te je li trenutni zdravstveni sustav sposoban osigurati dovoljan broj medicinskog kadra za oba sektora.
Privatni medicinski laboratoriji i ordinacije omogućuju građanima brži pristup zdravstvenim uslugama, često uz viši standard usluge.
Pacijenti u privatnim ustanovama mogu brzo doći do specijalističkih pregleda i dijagnostike, što ih čini privlačnom opcijom.
Mnoge privatne ordinacije ulažu u najnoviju tehnologiju kako bi osigurale precizne i brze dijagnostičke usluge, poput magnetske rezonance i digitalnih rentgena. Privatni sektor ima više fleksibilnosti u pružanju personaliziranih usluga, što privlači pacijente koji traže individualni pristup.
Unatoč rastu potražnje, postavlja se pitanje može li tržište održati ovu ekspanziju i ima li potrebu za tolikim brojem privatnih ordinacija. Rastuća konkurencija u privatnom sektoru može dovesti do zasićenja tržišta, čime bi se mogao stabilizirati broj privatnih medicinskih ustanova.
Nedostatak medicinskog kadra i odljev liječnika u inozemstvo
Problem nedostatka medicinskog osoblja, osobito u javnom sektoru, jedan je od glavnih izazova hrvatskog zdravstva.
Mnogi liječnici i medicinske sestre odlaze raditi u Njemačku, Austriju ili Skandinaviju, gdje imaju bolje uvjete rada, više plaće i dodatne beneficije. Zdravstveni djelatnici u Hrvatskoj često rade u uvjetima visokog pritiska zbog nedostatka osoblja i dugih smjena, što dodatno utječe na njihov odlazak u inozemstvo. Trenutni zdravstveni sustav ne nudi dovoljno stimulacija kako bi zadržao medicinsko osoblje. Bez adekvatne politike zadržavanja kadra, manjak medicinskog osoblja dodatno će se pogoršati.
Digitalizacija može olakšati administraciju i omogućiti liječnicima fokus na pacijente, smanjujući pritisak i optimizirajući rad. Jedna od političkih stranaka u Hrvatskoj koja sudjeluje u vlasti u jesen 2024. godine objavila je i podatak, kroz svoj marketing – kako Hrvatska ima 20 posto više liječnika na 100.000 stanovnika od Slovenije, gdje je javno zdravstvo u puno boljoj situaciji nego u Hrvatskoj. „To znači da naš zdravstveni sustav ne koristimo na učinkovit način!“, citat je koji stranka koristi u marketingu.
Kako bi se smanjio problem deficita kadra, potrebne su sveobuhvatne reforme u području obrazovanja i motivacijskih programa. Ulaganje u infrastrukturu, smanjenje administrativnog opterećenja i povećanje plaća mogli bi privući i zadržati medicinsko osoblje. Stipendije i programi stručnog usavršavanja za mlade liječnike i medicinske sestre mogu doprinijeti njihovom ostanku u Hrvatskoj.
Primjer Varaždina tome ide u prilog. Kako bi zadržali liječnike u zdravstvenim ustanovama na svom području, Varaždinska županija i Grad Varaždin omogućuju im najam POS stanova (Program poticane stanogradnje), a polovicom studenog 2024. godine gradonačelnik Neven Bosilj uručio je ključeve još dvjema liječnicama.
Ukupan broj stanova dodijeljenih liječnicima varaždinske Opće bolnice i Doma zdravlja popeo se za sada na njih 14, a liječnice, specijalistice ginekologije i neurologije, dobile su u najam stanove od 110 kvadratnih metara površine.
Liječnice su stanove dobile u najam na tri godine, a plaćat će 50 posto najamnine, dok će ostatak, u istom omjeru od 25 posto, plaćati Grad Varaždin i Varaždinska županija. Odluče li se na otkup stana, što je dosad učinilo nekoliko liječnika koji su ranije stambeno zbrinuti, cijena kvadrata bit će 1450 eura, s tim da će im najam koji počinju plaćati dijelom ulaziti u otkupnu cijenu.
Ovim u Hrvatskoj jedinstvenim modelom povoljne dodjele stanova liječnicima Grad Varaždin i Varaždinska županija žele u Općoj bolnici i Domu zdravlja u Varaždinu zadržati inače deficitarne kadrove u zdravstvu.
Zdravstveni sektor u Hrvatskoj igra ključnu ulogu u osiguravanju kvalitete života građana. Hrvatsko tržište bilježi konkurentnost u sektorima poput stomatologije, estetske kirurgije i medicinskih usluga za strane pacijente, no suočeno je s izazovima održivosti privatnih medicinskih ustanova te velikim deficitom medicinskog kadra. Popularnost privatnog sektora rezultat je brzog pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama, no bez strateških ulaganja u kadrove i reforme javnog zdravstva, teško će biti osigurati dugoročno održiv zdravstveni sustav.
Budućnost zdravstva u Hrvatskoj ovisi o uspješnom balansu između javnog i privatnog sektora, daljnjem ulaganju u obrazovanje i modernizaciju sustava te stvaranju boljih uvjeta za rad medicinskog osoblja. Integracija digitalnih inovacija, motivacijski programi i edukacija mladih medicinskih stručnjaka ključni su elementi za jačanje sektora i očuvanje kvalitetne zdravstvene skrbi u Hrvatskoj.
Privatni zdravstveni sektor na putu prema međunarodnoj izvrsnosti
Privatni zdravstveni sektor u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi značajan rast. Sve veći broj građana i stranih pacijenata koristi privatne zdravstvene usluge, privučeni prednostima koje uključuju brzinu, fleksibilnost i pristup modernim tehnologijama. Privatne medicinske ustanove pokrivaju širok spektar usluga, uključujući dijagnostiku, specijalističke preglede, stomatološke usluge i estetsku medicinu.
Jedna od najvećih prednosti privatnog sektora je brz pristup specijalistima i dijagnostičkim uslugama. U usporedbi s javnim zdravstvom, gdje su liste čekanja često duge, privatne ordinacije nude pregled u znatno kraćem vremenu.
Privatne zdravstvene ustanove često imaju više resursa i vremena za posvetiti se svakom pacijentu, omogućujući detaljniju procjenu stanja, bolje objašnjenje dijagnoze i kreiranje individualiziranih planova liječenja.
Mnoge privatne ustanove ulažu u najsuvremeniju medicinsku opremu, poput digitalne radiografije, 3D ultrazvuka, magnetske rezonance i laserskih uređaja. To omogućava brzu i preciznu dijagnostiku te povećava kvalitetu tretmana.
Koliko je važan razvoj ovog sektora govori i posjet veleposlanice SAD-a Nathalie Rayes specijalnoj bolnici Radiochirurgiji Zagreb u studenom 2024. godine.
„Bilo nam je zadovoljstvo upoznati veleposlanicu SAD-a Nathalie Rayes sa svime što radimo, a posebno s novim najnaprednijim metodama dijagnostike i liječenja karcinoma, poput photon-counting quantum technology CT-a, radiokirurških zahvata u anesteziji, fuzioniranih PET-CT i MR pretraga i drugih najsuvremenijih metoda u našoj borbi protiv karcinoma.“, poručili su iz bolnice.
U studenom je potom uslijedio i posjet delegacije jedne od vodećih globalnih tehnoloških kompanija Siemens Healthineers koja je upravo spomenutu bolnicu odabrala da među prvima u svijetu testira CT s kvantnom tehnologijom za potrebe radiokirurškog i radioterapijskog tretmana u onkologiji. CT s kvantnom tehnologijom trenutno je jedini uređaj takve vrste koji može pri prvom pregledu otkriti je li tumor benigni ili maligni.
„Sada možemo otkriti, prepoznati i dijagnosticirati vrlo male zloćudne promjene npr. u tkivu pluća daleko prije pojave prvih simptoma koji će pacijenta motivirati da se javi liječniku. Ovaj nam uređaj omogućava da reagiramo brzo, da liječenje započnemo puno prije nego što su se stanice tumora proširile. Stoga smo posebno ponosni na činjenicu da je Siemens Healthineers upravo našu kliniku odabrao za suradnju te nam omogućio korištenje ovog CT-a za onkološku dijagnostiku i liječenje putem radiokirurgije i radioterapije. Posebno nam je drago da ovim putem ujedno nastavljamo suradnju sa Siemens Healthineersom, koji nas je prošle godine imenovao svojim referentnim centrom za primjenu umjetne inteligencije u planiranju radioterapije i radiokirurgije.”, naveo je prof. dr. sc. Dragan Schwarz, ravnatelj Radiochirurgije Zagreb.
“Prvi CT uređaj s brojanjem fotona u Hrvatskoj, Naeotom Alpha, omogućuje pristup do sad neviđenoj razini dijagnostičke preciznosti i vođenja terapije, pružajući liječnicima moćne nove alate za poboljšanje skrbi o pacijentima. Implementacija ove nove i revolucionarne CT tehnologije naglašava našu snažnu suradnju s Radiochirurgijom Zagreb, koja dijeli našu predanost inovacijama s ciljem poboljšanja ishoda za pacijente. Zajedno postavljamo nove standarde u CT snimanju i otvaramo put novoj eri u onkološkoj skrbi.”, izjavio je prilikom posjeta Bernd Ohnesorge, predsjednik Siemens Healthineersa za Europu, Bliski Istok i Afriku.
Uz spomenutu specijalnu bolnicu u privatnom zdravstvenom sektoru Hrvatske djeluju još mnoge poliklinike.
Poliklinika Bagatin je među vodećim privatnim klinikama za estetske tretmane u Hrvatskoj. Poznata je po uslugama poput faceliftinga, liposukcije, anti-aging tretmana i dentalnih usluga. Poliklinika je prepoznata po vrhunskoj tehnologiji i individualnom pristupu pacijentima.
Poliklinika Milojević nudi minimalno invazivne estetske tretmane poput botoksa, filera i tretmana protiv bora. Klinička praksa temelji se na najnovijim metodama estetske medicine, a klinika privlači klijente iz Hrvatske i inozemstva.
Specijalna bolnica za ortopediju Akromion je privatna ortopedska bolnica specijalizirana za operacije kuka, koljena, ramena i sportske ozljede. Koristi suvremene metode i tehnologiju u ortopedskoj kirurgiji te je vodeća u liječenju sportskih ozljeda u Hrvatskoj.
Poliklinika Sveti Rok nudi širok spektar dijagnostičkih i preventivnih usluga, uključujući endoskopiju, ultrazvuk, kardiologiju i laboratorijske pretrage. Poznata je po individualiziranom pristupu i vrhunskim dijagnostičkim metodama.
Medikol je vodeća poliklinika za dijagnostičke pretrage poput CT-a, MR-a i PET-CT-a. Također nudi usluge nuklearne medicine i onkoloških pregleda, s naglaskom na preciznu i brzu dijagnostiku u modernom okruženju.
Poliklinika Aviva nudi širok spektar usluga, uključujući preventivne preglede, kardiologiju, neurologiju, te dijagnostiku putem ultrazvuka, CT-a i laboratorijskih analiza. Klinika je poznata po personaliziranoj zdravstvenoj zaštiti i brzom pristupu dijagnostici.
Poliklinika Sv. Katarina specijalizirana je za ortopedske i neurološke tretmane, uključujući sportsku medicinu, fizikalnu terapiju i dijagnostiku putem MR-a. Ova poliklinika poznata je po inovativnim terapijama i suradnji sa sportskim organizacijama.
Poliklinika dr. Kostić specijalizirana je za ginekološke i prenatalne preglede te pruža suvremene usluge za žene, uključujući ultrazvučnu dijagnostiku i minimalno invazivne zahvate.
Agram je privatna specijalna bolnica s fokusom na dijagnostiku i liječenje raznih bolesti. Nudi usluge internističke i kardiološke dijagnostike, ortopedskih pregleda, fizikalne terapije te multidisciplinarni pristup za optimalnu njegu pacijenata.
Osim podizanja standarda u liječenju domaće populacije privatne klinike u turističkim destinacijama također često pružaju usluge namijenjene stranim pacijentima, uključujući i usluge asistencije za strane osiguranike. Ovaj segment posebno raste u sektorima stomatološkog turizma i estetske medicine.
Kao glavna problematika privatnog zdravstvenog sektora spominju se pak njegovi visoki troškovi. Privatne zdravstvene usluge u Hrvatskoj su značajno skuplje u usporedbi s uslugama u javnom sektoru. Za većinu pacijenata, cijena privatnih usluga može biti visoka, posebno u sektorima kao što su kirurgija, ortopedija i dijagnostika.
Budući da privatne usluge nisu u potpunosti pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem, pacijenti često ovise o dodatnim osiguranjima ili plaćaju iz vlastitog džepa. Veći troškovi i ograničenja u pokriću stvaraju jaz između onih koji si mogu priuštiti privatnu skrb i onih koji ovise o javnim uslugama.
Privatni sektor uglavnom je koncentriran u većim gradovima i turističkim područjima. To znači da stanovnici ruralnih i slabije razvijenih područja često nemaju pristup privatnoj zdravstvenoj skrbi ili moraju putovati u veće centre.
Zbog atraktivnijih uvjeta rada, privatni sektor često privlači specijaliste iz javnog sektora, čime se dodatno povećava deficit kadra u javnom sustavu. Iako to privatnom sektoru omogućuje kvalitetnije usluge, javni sektor trpi zbog nedostatka stručnjaka.
Javni zdravstveni sektor štrajkao i u 2024. godini
Javni zdravstveni sektor čini osnovu zdravstvenog sustava u Hrvatskoj i odgovoran je za osiguravanje univerzalnog pristupa osnovnoj medicinskoj skrbi. Financiran iz obveznog zdravstvenog osiguranja, javni sektor uključuje mrežu bolnica, domova zdravlja i specijalističkih klinika koje pokrivaju većinu zdravstvenih usluga. Glavna prednost javnog sektora je dostupnost usluga svim građanima, bez obzira na njihov financijski status.
Prednosti javnog zdravstvenog sektora su univerzalna dostupnost i socijalna sigurnost, pokrivenost širokog spektra usluga, podrška kroz nacionalno osiguranje i razgranata mreža u cijeloj zemlji.
Javni zdravstveni sustav temelji se na solidarnosti, što znači da svi građani, bez obzira na dohodak, imaju pravo na osnovnu medicinsku skrb. Ovo je ključan aspekt socijalne sigurnosti i temelj prava na zdravlje. Javni zdravstveni sektor pokriva osnovne zdravstvene usluge, hitnu medicinsku pomoć, liječenje kroničnih bolesti, rehabilitaciju i prevenciju. Ovakav pristup omogućuje sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu za različite demografske skupine.
Financiranje putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) omogućuje javnim ustanovama stabilan tok financijskih sredstava, čime se osigurava kontinuitet usluga. Većina zdravstvenih usluga dostupna je bez dodatnog plaćanja, što smanjuje financijski pritisak na građane. Javne zdravstvene ustanove prisutne su u svim dijelovima Hrvatske, uključujući ruralna područja. Time se osigurava dostupnost osnovne zdravstvene zaštite čak i stanovnicima udaljenih područja, što nije slučaj u privatnom sektoru.
Problematika javnog zdravstvenog sektora uključuje duge liste čekanja, nedostatak osoblja i kadrovski pritisak, ograničenost resursa i zastarjelu opremu te administrativna složenost.
Jedan od najvećih problema u javnom zdravstvenom sektoru su duge liste čekanja, posebno za specijalističke preglede i dijagnostičke pretrage. To dovodi do nezadovoljstva građana i prisiljava mnoge pacijente na korištenje privatnih usluga.
Javni sektor suočava se s ozbiljnim deficitom medicinskog osoblja, uključujući liječnike, medicinske sestre i tehničare. Odlazak stručnjaka u inozemstvo i prelazak u privatni sektor pogoršavaju problem. Stoga je javni sustav često preopterećen, što smanjuje kvalitetu i dostupnost usluga. Financiranje javnog sektora često nije dovoljno za osiguravanje suvremene opreme i infrastrukture. Mnoge javne bolnice i klinike koriste zastarjelu opremu, što otežava pružanje kvalitetne skrbi i usporedno smanjuje konkurentnost u odnosu na privatni sektor.
Javni zdravstveni sektor često se suočava s velikom količinom birokracije i administrativnih procedura, što usporava procese i povećava opterećenje na medicinsko osoblje. To dodatno otežava pristup pacijentima, koji su često frustrirani dugotrajnim procedurama i potrebom za višestrukim posjetama.
Javni zdravstveni sektor uključuje mnoge poznate bolnice i klinike s dugogodišnjom praksom koje su i dalje rasadnik najstručnijih kadrova koji mogu parirati gotovo svugdje u svijetu.
KBC Zagreb, poznat i kao Rebro, najveći je i najvažniji medicinski centar u Hrvatskoj. Pokriva širok spektar specijalizacija, uključujući kardiologiju, onkologiju, neurokirurgiju, transplantaciju organa, neonatologiju i pedijatriju.
KBC Zagreb je vodeća bolnica za kompleksne zahvate, poput transplantacija bubrega i srca, kao i onkološke tretmane. Bolnica je također poznata po visokospecijaliziranim dijagnostičkim uslugama te edukaciji i istraživanju.
KBC Split nudi širok spektar usluga, uključujući hitnu medicinsku pomoć, kirurgiju, neurokirurgiju, onkologiju, ortopediju i pedijatriju. Ova bolnica pokriva jug Hrvatske i pruža usluge koje uključuju visoko-specijalizirane kirurške i medicinske tretmane, posebice za pacijente iz Dalmacije i turiste tijekom ljetne sezone.
KBC Rijeka specijaliziran je za neurokirurgiju, kardiologiju, onkologiju i dijalizu. Bolnica je glavni centar za pacijente iz Istre i Primorsko-goranske županije. Posebno se ističe u liječenju neuroloških bolesti i kardioloških problema, a nudi i sveobuhvatne usluge dijalize.
KBC Sestre milosrdnice nudi usluge liječenja i prevencije brojnih bolesti, a ističe se visokospecijaliziranim ortopedskim zahvatima. Također pruža napredne usluge dijagnostike i liječenja bolesti probavnog trakta. Ova bolnica poznata je po specijalizaciji u području ortopedije, onkologije, gastroenterologije, nefrologije i kirurgije.
Dječja bolnica Srebrnjak specijalizirana je za alergologiju, pulmologiju, imunologiju i pedijatriju. Kao vodeća dječja bolnica u Hrvatskoj, Srebrnjak je poznat po liječenju respiratornih bolesti, alergija i imunoloških problema kod djece. Nudi vrhunske dijagnostičke i terapijske usluge specijalizirane za pedijatrijsku populaciju.
Specijalna bolnica za ortopediju i rehabilitaciju Krapinske Toplice je specijalizirana za ortopedske zahvate i rehabilitaciju, uključujući postoperativnu rehabilitaciju pacijenata s ortopedskim problemima. Poznata je po izvrsnoj usluzi fizikalne terapije i rehabilitacijskim programima.
Kao vodeća psihijatrijska ustanova, bolnica Vrapče nudi širok spektar psihijatrijskih usluga, uključujući liječenje anksioznosti, depresije, ovisnosti i drugih mentalnih poremećaja. Bolnica je prepoznata po visoko kvalificiranim stručnjacima i naprednim terapijama.
Štrajk i korupcija u javnoj nabavi
Godina 2024. ostat će u pamćenju po štrajku u zdravstvu, budući da se zdravstveni kadar pobunio zbog niskih plaća te po smjeni ministra zdravstva Vilija Beroša nakon što je uhićen zbog sumnji u korupciju prilikom nabave skupih medicinskih uređaja za više bolnica.
Štrajk je u studenom 2024. godine brzo završen nakon što su sindikatima obećani viši koeficijenti za obračun plaća, no javni zdravstveni sektor je doživio ubrzo dodatnu sramotu. Samo dan nakon završetka štrajka uhićen je ministar zdravstva Vili Beroš, liječnik po struci, zbog sumnje u primanje mita i zloupotrebu europskih sredstava prilikom toga.
“Postoji osnovana sumnja da je, u razdoblju od lipnja 2022. do studenog 2024., prvoosumnjičenik, kao voditelj zločinačkog udruženja, povezao u zajedničko djelovanje četvero drugih članova zločinačkog udruženja, ciljem pribavljanja nepripadne imovinske koristi za dva trgovačka društva u kojima su osumnjičenici bili odgovorne osobe i stvarni voditelji poslovanja. Svrha njihovog kriminalnog djelovanja je bila osigurati da jedno od ovih trgovačkih društava bude izabrano za prodaju medicinskih robotskih uređaja bolničkim ustanovama na području Republike Hrvatske, a što su ostvarivali davanjem i obećanjem davanja novčanih nagrada relevantnim dionicima sustava javnog zdravstva u zamjenu za osiguravanje financiranja nabava ovih uređaja po neosnovano uvećanim cijenama. Osnovano se sumnja da su dali ili obećali dati nagrade za manipulacije postupcima javne nabave kako bi osigurali isključenje tržišnog natjecanja u korist osumnjičenog trgovačkog društva, izradom tehničke dokumentacije koja je uključivala tehničke specifikacije medicinskih robotskih uređaja koje je samo ovo osumnjičeno trgovačko društvo moglo zadovoljiti.
Drugi osumnjičenici su nudili i predavali mito relevantnim dionicima sustava javnog zdravstva, uključujući i ministru zdravstva i odgovornim osobama više bolničkih ustanova na području Republike Hrvatske, kako bi poduzimali radnje pogodovanja vezano za zaključivanje ugovora za projekte bolničkih ustanova uključene u hrvatski “Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021 – 2026”, financiran iz proračuna Europske unije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, ali i za druge projekte financirane iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.”, opisalo se u priopćenju EPPO-a, Ureda europskog javnog ureda tužitelja, nezavisnog tijela koji se bavi malverzacijama s javnim sredstvima.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) izdala je priopćenje u kojem je istaknula da je zgrožena informacijom da su uhićeni, sada već bivši ministar zdravstva Vili Beroš, predstojnik Klinike za neurokirurgiju KB Sestara milosrdnica prof. dr. sc. Krešimir Rotim te ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb, dr. Goran Roić i to zbog zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita i zlouporabe položaja i ovlasti.
Činjenica da su neki od vodećih ljudi hrvatskog zdravstva pokušavali ostvariti financijsku korist na štetu tog istog javnog zdravstva, koje ima kroničan nedostatak resursa, HUBOL vidi kao nemoralan čin koji je stvorio veliku javnu štetu ugledu zdravstva.
“Ovo, nažalost, baca ljagu na cjelokupno upravljanje u zdravstvu i stvara krivu sliku o liječnicima. Tisuće i tisuće hrvatskih liječnika, u ograničenim i često nezadovoljavajućim uvjetima, predano i profesionalno liječe naše pacijente, dok nekoliko pojedinaca istovremeno nanosi ogromnu štetu tom sustavu i njegovim zaposlenicima. Očekujemo hitnu smjenu s rukovodećih pozicija svih pojedinaca koji su u ovom slučaju osumnjičeni za korupciju.”, naveli su u optimističnom zahtjevu kojeg je potpisala Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
HUBOL je u priopćenju zatražio stvarno uvođenje nulte stope tolerancije na korupciju, uz strogu transparentnost javne nabave i upravljanja sustavom, kao i sankcioniranje svih zloupotreba. Također, HUBOL je zatražio da svi podaci o javnim nabave u svim javnim zdravstvenim ustanovama moraju biti javno dostupni. Dodatno, HUBOL je zatražio i javnu objavu svih financiranja privatnih zdravstvenih ustanova javnim sredstvima.
Udruga bolničkih liječnika pozvala je i na zakonito vođenje svih zdravstvenih ustanova, a ne da bolnice vode ljudi koji ne ispunjavaju uvjete, kao što je bilo slučajeva do sada. Politici nije mjesto u kadroviranju u javnom zdravstvu, poručili su.
U HUBOL-u su podsjetili i kako su predlagali ograničenje broja mandata na rukovodećim pozicijama na maksimalno dva što bi onemogućilo stvaranje vječnih nedodirljivih šefova u zdravstvu. Za podizanje kvalitete i učinkovitosti hrvatskog zdravstva potrebno je da sustav vode najbolji. „Tražimo stvarnu depolitizaciju zdravstva kroz odabir stručno i upravljački najboljih kandidata za upravna tijela i rukovodeće pozicije u zdravstvu.“, zaključili su u priopćenju u vezi velikog skandala.
Privatni i javni zdravstveni sektor u Hrvatskoj svaki imaju tako svoje prednosti, ali i specifične izazove. Privatni sektor osigurava brzu i kvalitetnu uslugu, s modernom opremom i individualnim pristupom, ali mu nedostaje financijska pristupačnost i prisutnost u ruralnim područjima. Javni sektor pokriva širok spektar općih i specijalističkih usluga te nastoji pružiti zdravstvenu skrb na nacionalnoj razini, dok privatni sektor donosi prednosti u brzini, personaliziranom pristupu i dostupnosti specifičnih tretmana, čime doprinosi sveobuhvatnom razvoju zdravstvenih usluga u zemlji.
Javni sektor pruža sveobuhvatan pristup i socijalnu sigurnost, no suočen je s dugim listama čekanja, nedostatkom kadra, administrativnim preprekama, a u vezi zadnjeg skandala – i korupcijom.
Za održiv razvoj zdravstvenog sustava u Hrvatskoj potrebna je bolja suradnja između javnog i privatnog sektora. Unapređenje uvjeta rada u javnom sektoru i dodatna ulaganja u opremu i infrastrukturu mogu poboljšati učinkovitost i kvalitetu usluga. Istovremeno, privatni sektor ima potencijal za proširenje svojih usluga i pokrivanje većeg broja pacijenata, osobito kroz uvođenje dodatnih zdravstvenih osiguranja i poticaje za širenje u ruralne dijelove.